Marimo loptice odnosno Marimo, \u0161to na japanskom jeziku doslovno zna\u010di \u201ekugla morskih algi\u201c predivno je \u017eivo bi\u0107e koje se u Japanu ve\u0107 desetlje\u0107ima smatra nacionalnim blagom. Ovaj rijetki oblik sfernih algi poseban je oblik \u010dvrstih algi koje rastu u kru\u017eni oblik vrlo sporim tempom. Izra\u010dunato je da je godi\u0161nji prosjek rasta Marimo loptica otprilike 5 mm.<\/p>\n\n\n\n
Marimo loptice imaju svoje prirodno stani\u0161te u slatkovodnim jezerima (u kojima rastu i br\u017ee te narastu do 30 cm) diljem svijeta, Japana i Australije pa do Estonije, Islanda i \u0160kotske. U Japanu ova biljka raste u \u010dak 15 jezera i mo\u010dvara, i to u hladnijem sjeveroisto\u010dnom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
Ove su prelijepe biljke u Japanu jako cijenjene i vrlo \u010desto se prenose generacijama, s roditelja na djecu, s djece na unuke, itd. Marimo loptice rastu sa svakom generacijom i bivaju sve ve\u0107e i ljep\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Marimo loptice je prvi primijetio japanski botani\u010dar iz 19. stolje\u0107a, Takiya Kawakami, a njegovo je otkri\u0107e vrlo brzo postalo hit u Japanu i \u0161ire jer su svi bili o\u010darani izgledom ove biljke i njenim svojstvima. <\/p>\n\n\n\n
Ta popularnost je biljke jako brzo dovela u opasnost jer je potra\u017enja za njima postala prevelika i biljke nisu imale dovoljno vremena da se obnove pa su njihova stani\u0161ta postala ugro\u017eena. Zbog toga je Marimo biljka postala za\u0161ti\u0107ena biljka u Japanu \u2013 1920. godine Marimo je postao za\u0161ti\u0107eno japansko nacionalno blago. <\/strong><\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to su ljudi po\u010deli uzimati previ\u0161e biljke iz jezera Akan, te nakon \u0161to su se pojavili razni ekolo\u0161ki problemi vezani uz drvnu industriju i opskrbi vodom, postala je ugro\u017eena. Tada su Japanci polako po\u010deli uvi\u0111ati \u0161to su u\u010dinili i mnogi su svoje \u010darobne zelene alge vratili natrag u jezero kako bi se mogle razmno\u017eavati.<\/p>\n\n\n\n
Upravo je ovaj povratak Marimo loptica u jezero Akan postao temelj festivala u \u010dast ove biljke, pod nazivom Marimo Matsuri<\/a>. Festival se odr\u017eava po\u010detkom listopada svake godine i traje 3 dana. velik dio festivala je posve\u0107en u\u010denju va\u017enosti o\u010duvanja ove posebne alge. <\/p>\n\n\n\n
Uz Marimo kuglice vezana je i neobi\u010dno lijepa ljubavna pri\u010da, sli\u010dna onoj koju je ispri\u010dao Shakespeare o tragi\u010dnoj ljubavi Romea i Julije, a kojom su inspirirani i najljep\u0161i ljubavni citati<\/a>. <\/p>\n\n\n\n
Marimo je \u017eivi stvor i kao biljka ne zahtijeva neko posebno odr\u017eavanje, ali zahtijeva ljubav. <\/p>\n\n\n\n
Marimo loptice \u017eive u vodi pa stalno moraju biti uronjene u nju. One rastu jako polako, ali mogu \u017eivjeti i do 200 godina. S obzirom na to da nisu zahtjevne za uzgoj vrlo ih je jednostavno imati u domu. Dr\u017ee se u staklenkama svih vrsta, a mogu se kombinirati s drugim biljem, raznim kamen\u010di\u0107ima i \u0161koljkama, a mogu se dr\u017eati i u akvarijima. <\/p>\n\n\n\n
Marimo loptice nisu skupe, a mo\u017eete ih nabaviti na raznim web shopovima i ostalim trgovinama. <\/p>\n\n\n\n
Za uzgoj Marimo loptica potrebno je imati na umu neke stvari<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Marimo loptice odnosno Marimo, \u0161to na japanskom jeziku doslovno zna\u010di \u201ekugla morskih algi\u201c predivno je \u017eivo bi\u0107e koje se u Japanu ve\u0107 desetlje\u0107ima smatra nacionalnim blagom. Ovaj rijetki oblik sfernih algi poseban je oblik \u010dvrstih algi koje rastu u kru\u017eni oblik vrlo sporim tempom. Izra\u010dunato je da je godi\u0161nji prosjek rasta Marimo loptica otprilike 5 […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":1143,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[],"class_list":{"0":"post-1142","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-priroda"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1142","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1142"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1142\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2513,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1142\/revisions\/2513"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1143"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1142"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1142"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1142"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}