\u0160to je demencija?<\/strong><\/h2>\n\n\n\nDemencija je vrlo zahtjevna bolest koja za posljedicu mo\u017ee imati o\u0161te\u0107enje dru\u0161tvenog i radnog funkcioniranja, a svojim daljnjim progresivnim napretkom dovodi do naru\u0161avanja uobi\u010dajenih svakodnevnih aktivnosti kao \u0161to su odijevanje, pranje ili hranjenje. \u0160to je demencija progresivnija, to vi\u0161e utje\u010de i na fiziolo\u0161ke aktivnosti poput mokrenja ili stolice.<\/p>\n\n\n\n
Iako je naj\u010de\u0161\u0107e vezana uz starost, demencija mo\u017ee poga\u0111ati i mla\u0111u populaciju i to kao posljedica razvoja nekih neurolo\u0161kih bolesti. Sam tijek demencije mo\u017ee biti promjenjiv, pa tako neki imaju progresivnu demenciju koja brzo napreduje, neki imaju stati\u010dnu koja se dugo odr\u017eava u istom stanju dok se nekima na neko vrijeme mo\u017ee \u010dak i povu\u0107i. <\/p>\n\n\n\n
Demencija se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje kod osoba starijih od 65. godina, a \u010desto kao posljedica nekih neurodegenerativnih stanja kao \u0161to su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, i sli\u010dno.<\/strong> Postoji jo\u0161 niz neurodegenerativnih poreme\u0107aja koji mogu imati veze s demencijom, a od njih se \u010desto spominje Huntingtonova bolest<\/a> i multisistemska atrofija.<\/p>\n\n\n\nDemencija se mo\u017ee pojavljivati i kod osoba koje boluju od drugih bolesti, kao \u0161to su epilepsija, porfirija, neuroborelioza, multipla skleroza, manjak vitamina B. <\/p>\n\n\n\n
Prvi simptomi demencije<\/strong><\/h2>\n\n\n\nPrvi simptomi demencije mogu ukazati na odre\u0111ena neurolo\u0161ka o\u0161te\u0107enja, a ako ste primijetili da netko od va\u0161ih bli\u017enjih ima iste ili sli\u010dne simptome obavezno posjetite lije\u010dnika:<\/p>\n\n\n\n
- Te\u0161ko u\u010denje i lo\u0161e pam\u0107enje novih informacija, njihovoj reprodukciji i pohranjivanju<\/strong><\/li>
- Gubitak kratkoro\u010dne memorije<\/strong><\/li>
- Te\u0161ko\u0107e u govoru (najbolji primjer je \u010desto tra\u017eenje rije\u010di i problemi s izra\u017eavanjem)<\/strong><\/li>
- Jako nagle promjene raspolo\u017eenja <\/strong><\/li>
- Ozbiljne promjene u li\u010dnosti<\/strong><\/li>
- Pote\u0161ko\u0107e u svakodnevnim aktivnostima kao \u0161to su snala\u017eenje u prostoru ili pote\u0161ko\u0107e s pronalaskom stvari jer se osoba ne sje\u0107a gdje ih je odlo\u017eila<\/strong><\/li>
- Nemogu\u0107nost dono\u0161enja procjene u situacijama<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n
Posljedice demencije: <\/p>\n\n\n\n
1. Apraksija \u2013 o\u0161te\u0107ena je sposobnost izvo\u0111enja motori\u010dkih zadataka koji su ranije nau\u010deni, iako je motori\u010dka funkcija o\u010duvana<\/p>\n\n\n\n
2. Agnozija \u2013 o\u0161te\u0107ena je sposobnost identifikacije predmeta<\/p>\n\n\n\n
3. Afazija \u2013 o\u0161te\u0107ena sposobnost razumijevanja jezika i njegovog kori\u0161tenja <\/p>\n\n\n\n
Demencija – vrste<\/strong><\/h2>\n\n\n\n![\"Demencija\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/demencija-1024x462.jpg\")
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nPostoji mnogo vrsta demencije, a naj\u010de\u0161\u0107e su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija u Pickovoj bolesti, Creutzfeldt-Jacobovoj, Huntingtonovoj i Parkinsonovoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n
1. Alzheimerova demencija<\/h3>\n\n\n\n
Demencija u Alzheimeru mo\u017ee imati rani i kasni po\u010detak, a ranim po\u010detkom se smatra demencija nastala prije 65-te godine koja nastupa vrlo progresivno. Na samom po\u010detku bolesti pojavljuje se nemogu\u0107nost pisanja i \u010ditanja, u\u010denja novih informacija i bilo kakav sli\u010dan kognitivni rad. Kasniji po\u010detak je nakon 65-te kada je progresija bolesti sporija, a pam\u0107enje se sporije o\u0161te\u0107uje.<\/p>\n\n\n\n
2. Vaskularna demencija<\/h3>\n\n\n\n
Nastala je kao posljedica tranzitornih ishemi\u010dnih ataka, odnosno napadaja s kratkotrajnim poreme\u0107ajem svijesti, gubitkom vida i kljenuti. Ta vrsta demencije javlja se i nakon\u00a0 mo\u017edanog udara. Poreme\u0107aj pam\u0107enja i mi\u0161ljenja je vrlo zamjetan.<\/p>\n\n\n\n
3. Demencija u Pickovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Demencija se mo\u017ee javiti i kao posljedica Pickove bolesti. Ovo je bolest u kojoj se velika koli\u010dina \u0161tetnih masti nakuplja u odre\u0111enim organima, poput jetra, plu\u0107a, slezene i mozga. Rije\u010d je o nasljednoj metaboli\u010dkoj bolesti. Demencija se jako brzo pojavljuje kod ove bolesti,\u00a0 \u010desto dolazi do velikih promjena u raspolo\u017eenju, od euforije do tuposti, apatije ili neprimjerenog socijalnog pona\u0161anja. O\u0161te\u0107enje pam\u0107enja dolazi u kasnijem stadiju bolesti.<\/p>\n\n\n\n
4. Demencija u Creutzfeldt-Jacobovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ova bolest uklju\u010duje progresivnu demenciju <\/strong>s raznim neurolo\u0161kim znakovima, a po\u010detak bolesti je obi\u010dno srednje ili starija dob. Kod ove bolesti vrlo brzo dolazi do smrtnog ishoda, u periodu od 12 do 24 mjeseci. Osim demencije, pojavljuje se i drugi niz simptoma poput tremora, rigiditeta, slabovidnosti, nestabilnosti u hodu i sli\u010dnih neurolo\u0161kih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n5. Demencija u Huntingtonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ona je obilje\u017eena vrlo karakteristi\u010dnim pokretima tijela koji su u potpunosti nevoljni, a to su nepravilni i nepotrebni pokreti uz mogu\u0107e grimase lica. Huntingtonova bolest je te\u0161ka nasljedna bolest, a koja se javlja izme\u0111u 30-te i 50-te godine \u017eivota, a bolest dodatno ote\u017eava pojava raznih psihi\u010dkih smetnji poput depresije, paranoje i halucinacija.<\/p>\n\n\n\n
6. Demencija u Parkinsonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Simptomi ove vrste demencije sli\u010dni su onima kod Alzheimerove bolesti ili kod vaskularne demencije. Parkinsonova bolest je tako\u0111er nasljedna, a glavni simptom je pojava tremora ili drhtanja koje se ne mo\u017ee kontrolirati. \u010cesto dolazi do pojave uko\u010denosti mi\u0161i\u0107a te usporavanja kretnji.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Kako saznati ima li osoba demenciju?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/demencija-simptomi-1024x482.jpg\")
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nS obzirom na to da je propadanje mo\u017edanih stanica neizlje\u010divo i nepovratno bitno je da se demencija otkrije u \u0161to ranijoj fazi kako bi se \u0161to dulje o\u010duvale kognitivne funkcije i kako bi se \u0161to efektnije lije\u010dili simptomi. Rano prepoznavanje demencije mo\u017ee pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota, a zanemarivanje simptoma ne\u0107e usporiti njen razvoj ve\u0107 je pogor\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n
Pravodobnim odlaskom lije\u010dniku u\u010dinit \u0107ete veliku stvar i za oboljelu osobu i za sebe i za svoju obitelj. Za po\u010detak, mo\u017eete napraviti neke online testove za otkrivanje demencije<\/a> koji \u0107e vam pru\u017eiti informaciju kako bi znali trebate li zatra\u017eiti mi\u0161ljenje lije\u010dnika. Ako zaklju\u010dite da trebate, tada morate oti\u0107i kod obiteljskog lije\u010dnika koji \u0107e otkriti je li rije\u010d o demenciji i koje daljnje korake trebate poduzeti. Lije\u010dnik \u0107e procijeniti kognitivne sposobnosti oboljelog i uputiti ga na daljnju medicinsku obradu.<\/p>\n\n\n\nDaljnju obradu rade neurolozi i psihijatri koji se bave lije\u010denjem ovih bolesti. Bitno je otkriti o kojoj se vrsti demencije radi kako bi se znalo pravilno postupati, a ako to nije mogu\u0107e ustanoviti uobi\u010dajenim testovima tada je potrebno oti\u0107i na CT ili MR mozga. CT ili MR su neizostavni u otkrivanju demencije i pokazat \u0107e bilo kakve promjene na mozgu. <\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je uspostavljena dijagnoza i potvr\u0111eno o kojoj je vrsti demencije rije\u010d, lije\u010dnik \u0107e propisati neki od lijekova na tr\u017ei\u0161tu, a to su takrin, galantamin, donepezil, memantin, rivastigmin ili neke njihove kombinacije. Svi ovi lijekovi su simptomatski lijekovi koji olak\u0161avaju simptome i odga\u0111aju te\u017ee simptome bolesti za barem \u0161est mjeseci do jedne godine.<\/p>\n\n\n\n
Skrb o osobi s demencijom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n![\"Demencija\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/njega-1024x683.jpg\")
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\u017divjeti s osobom koja ima demenciju i brinuti se o njoj \u010desto je veliki izazov i mo\u017ee dovesti do pojave ljutnje i frustracije zbog pote\u0161ko\u0107a koje ta briga donosi. Postoji niz razli\u010ditih razloga koji dovode do osje\u0107aja frustracije i bijesa kod skrbnika, a neki od njih su:<\/p>\n\n\n\n
- Osoba mora o oboljelom skrbiti sama i nema nikakvu podr\u0161ku<\/li>
- Mnogo je nerazumijevanja od strane okoline<\/li>
- Mnoge stvari su izvan kontrole skrbnika<\/li>
- Skrbnik se osje\u0107a kao da nema vremena za sebe i svoj \u017eivot<\/li>
- Skrbnik je ogor\u010den \u0161to mora voditi brigu o nekome s kim se u pro\u0161losti nije slagao<\/li>
- Skrbnik se bori s raznim problemima poput poreme\u0107aja sna oboljelog (spava cijeli dan, budan no\u0107u), odbacivanja osnovne higijene, gubljenja stvari<\/li><\/ul>\n\n\n\n
Ako skrbnik izgubi \u017eivce s oboljelom osobom i postane agresivan prema njoj ili drugima je znak da je izgubio kontrolu nad sobom i svojom ljutnjom tada mora potra\u017eiti pomo\u0107. Ako skrbnik to negira treba se obratiti nadle\u017enim institucijama jer to nije dobro niti za skrbnika niti za dementnu osobu koja nije svjesna \u0161to \u010dini. <\/p>\n\n\n\n
Iako je jako te\u0161ko dijeliti savjet skrbniku osobe s demencijom, postoje neke preporuke koje mogu pomo\u0107i umanjiti frustraciju i ljutnju te izbje\u0107i lo\u0161e posljedice takvog pona\u0161anja, i za skrbnika i za oboljelog. Potrebno je educirati se o skrbi osobe koja ima demenciju, kako bolje komunicirati s njom, zamisliti se u situaciji da je skrbnik oboljeli od demencije i kako bi on volio da se postupa s njim te shvatiti da ne smije biti prevelikih o\u010dekivanja jer je skrb o oboljeloj dementnoj osobi vrlo te\u0161ka i zahtjevna. Tako\u0111er, postoje brojne udruge<\/a> koje pru\u017eaju pomo\u0107 i stru\u010dne savjete o tome kako se \u0161to bolje nositi s demencijom. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Demencija je stanje u kojem se postupno pogor\u0161avaju intelektualne sposobnosti i pam\u0107enje, a iako se naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017ee uz starost, mo\u017ee imati vi\u0161e uzroka pa time razlikujemo i nekoliko vrsta demencije. Demencija nije samo poreme\u0107aj sje\u0107anja \u0161to je vrlo ra\u0161ireno mi\u0161ljenje ve\u0107 ona i negativno utje\u010de na sposobnost mi\u0161ljenja i rasu\u0111ivanja. \u0160to je demencija? Demencija je […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":1385,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":{"0":"post-1384","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1384"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2723,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions\/2723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Demencija se mo\u017ee pojavljivati i kod osoba koje boluju od drugih bolesti, kao \u0161to su epilepsija, porfirija, neuroborelioza, multipla skleroza, manjak vitamina B. <\/p>\n\n\n\n
Prvi simptomi demencije<\/strong><\/h2>\n\n\n\nPrvi simptomi demencije mogu ukazati na odre\u0111ena neurolo\u0161ka o\u0161te\u0107enja, a ako ste primijetili da netko od va\u0161ih bli\u017enjih ima iste ili sli\u010dne simptome obavezno posjetite lije\u010dnika:<\/p>\n\n\n\n
- Te\u0161ko u\u010denje i lo\u0161e pam\u0107enje novih informacija, njihovoj reprodukciji i pohranjivanju<\/strong><\/li>
- Gubitak kratkoro\u010dne memorije<\/strong><\/li>
- Te\u0161ko\u0107e u govoru (najbolji primjer je \u010desto tra\u017eenje rije\u010di i problemi s izra\u017eavanjem)<\/strong><\/li>
- Jako nagle promjene raspolo\u017eenja <\/strong><\/li>
- Ozbiljne promjene u li\u010dnosti<\/strong><\/li>
- Pote\u0161ko\u0107e u svakodnevnim aktivnostima kao \u0161to su snala\u017eenje u prostoru ili pote\u0161ko\u0107e s pronalaskom stvari jer se osoba ne sje\u0107a gdje ih je odlo\u017eila<\/strong><\/li>
- Nemogu\u0107nost dono\u0161enja procjene u situacijama<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n
Posljedice demencije: <\/p>\n\n\n\n
1. Apraksija \u2013 o\u0161te\u0107ena je sposobnost izvo\u0111enja motori\u010dkih zadataka koji su ranije nau\u010deni, iako je motori\u010dka funkcija o\u010duvana<\/p>\n\n\n\n
2. Agnozija \u2013 o\u0161te\u0107ena je sposobnost identifikacije predmeta<\/p>\n\n\n\n
3. Afazija \u2013 o\u0161te\u0107ena sposobnost razumijevanja jezika i njegovog kori\u0161tenja <\/p>\n\n\n\n
Demencija – vrste<\/strong><\/h2>\n\n\n\nFoto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nPostoji mnogo vrsta demencije, a naj\u010de\u0161\u0107e su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija u Pickovoj bolesti, Creutzfeldt-Jacobovoj, Huntingtonovoj i Parkinsonovoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n
1. Alzheimerova demencija<\/h3>\n\n\n\n
Demencija u Alzheimeru mo\u017ee imati rani i kasni po\u010detak, a ranim po\u010detkom se smatra demencija nastala prije 65-te godine koja nastupa vrlo progresivno. Na samom po\u010detku bolesti pojavljuje se nemogu\u0107nost pisanja i \u010ditanja, u\u010denja novih informacija i bilo kakav sli\u010dan kognitivni rad. Kasniji po\u010detak je nakon 65-te kada je progresija bolesti sporija, a pam\u0107enje se sporije o\u0161te\u0107uje.<\/p>\n\n\n\n
2. Vaskularna demencija<\/h3>\n\n\n\n
Nastala je kao posljedica tranzitornih ishemi\u010dnih ataka, odnosno napadaja s kratkotrajnim poreme\u0107ajem svijesti, gubitkom vida i kljenuti. Ta vrsta demencije javlja se i nakon\u00a0 mo\u017edanog udara. Poreme\u0107aj pam\u0107enja i mi\u0161ljenja je vrlo zamjetan.<\/p>\n\n\n\n
3. Demencija u Pickovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Demencija se mo\u017ee javiti i kao posljedica Pickove bolesti. Ovo je bolest u kojoj se velika koli\u010dina \u0161tetnih masti nakuplja u odre\u0111enim organima, poput jetra, plu\u0107a, slezene i mozga. Rije\u010d je o nasljednoj metaboli\u010dkoj bolesti. Demencija se jako brzo pojavljuje kod ove bolesti,\u00a0 \u010desto dolazi do velikih promjena u raspolo\u017eenju, od euforije do tuposti, apatije ili neprimjerenog socijalnog pona\u0161anja. O\u0161te\u0107enje pam\u0107enja dolazi u kasnijem stadiju bolesti.<\/p>\n\n\n\n
4. Demencija u Creutzfeldt-Jacobovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ova bolest uklju\u010duje progresivnu demenciju <\/strong>s raznim neurolo\u0161kim znakovima, a po\u010detak bolesti je obi\u010dno srednje ili starija dob. Kod ove bolesti vrlo brzo dolazi do smrtnog ishoda, u periodu od 12 do 24 mjeseci. Osim demencije, pojavljuje se i drugi niz simptoma poput tremora, rigiditeta, slabovidnosti, nestabilnosti u hodu i sli\u010dnih neurolo\u0161kih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n5. Demencija u Huntingtonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ona je obilje\u017eena vrlo karakteristi\u010dnim pokretima tijela koji su u potpunosti nevoljni, a to su nepravilni i nepotrebni pokreti uz mogu\u0107e grimase lica. Huntingtonova bolest je te\u0161ka nasljedna bolest, a koja se javlja izme\u0111u 30-te i 50-te godine \u017eivota, a bolest dodatno ote\u017eava pojava raznih psihi\u010dkih smetnji poput depresije, paranoje i halucinacija.<\/p>\n\n\n\n
6. Demencija u Parkinsonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Simptomi ove vrste demencije sli\u010dni su onima kod Alzheimerove bolesti ili kod vaskularne demencije. Parkinsonova bolest je tako\u0111er nasljedna, a glavni simptom je pojava tremora ili drhtanja koje se ne mo\u017ee kontrolirati. \u010cesto dolazi do pojave uko\u010denosti mi\u0161i\u0107a te usporavanja kretnji.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Kako saznati ima li osoba demenciju?<\/strong><\/h2>\n\n\n\nFoto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nS obzirom na to da je propadanje mo\u017edanih stanica neizlje\u010divo i nepovratno bitno je da se demencija otkrije u \u0161to ranijoj fazi kako bi se \u0161to dulje o\u010duvale kognitivne funkcije i kako bi se \u0161to efektnije lije\u010dili simptomi. Rano prepoznavanje demencije mo\u017ee pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota, a zanemarivanje simptoma ne\u0107e usporiti njen razvoj ve\u0107 je pogor\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n
Pravodobnim odlaskom lije\u010dniku u\u010dinit \u0107ete veliku stvar i za oboljelu osobu i za sebe i za svoju obitelj. Za po\u010detak, mo\u017eete napraviti neke online testove za otkrivanje demencije<\/a> koji \u0107e vam pru\u017eiti informaciju kako bi znali trebate li zatra\u017eiti mi\u0161ljenje lije\u010dnika. Ako zaklju\u010dite da trebate, tada morate oti\u0107i kod obiteljskog lije\u010dnika koji \u0107e otkriti je li rije\u010d o demenciji i koje daljnje korake trebate poduzeti. Lije\u010dnik \u0107e procijeniti kognitivne sposobnosti oboljelog i uputiti ga na daljnju medicinsku obradu.<\/p>\n\n\n\nDaljnju obradu rade neurolozi i psihijatri koji se bave lije\u010denjem ovih bolesti. Bitno je otkriti o kojoj se vrsti demencije radi kako bi se znalo pravilno postupati, a ako to nije mogu\u0107e ustanoviti uobi\u010dajenim testovima tada je potrebno oti\u0107i na CT ili MR mozga. CT ili MR su neizostavni u otkrivanju demencije i pokazat \u0107e bilo kakve promjene na mozgu. <\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je uspostavljena dijagnoza i potvr\u0111eno o kojoj je vrsti demencije rije\u010d, lije\u010dnik \u0107e propisati neki od lijekova na tr\u017ei\u0161tu, a to su takrin, galantamin, donepezil, memantin, rivastigmin ili neke njihove kombinacije. Svi ovi lijekovi su simptomatski lijekovi koji olak\u0161avaju simptome i odga\u0111aju te\u017ee simptome bolesti za barem \u0161est mjeseci do jedne godine.<\/p>\n\n\n\n
Skrb o osobi s demencijom<\/strong><\/h2>\n\n\n\nFoto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\u017divjeti s osobom koja ima demenciju i brinuti se o njoj \u010desto je veliki izazov i mo\u017ee dovesti do pojave ljutnje i frustracije zbog pote\u0161ko\u0107a koje ta briga donosi. Postoji niz razli\u010ditih razloga koji dovode do osje\u0107aja frustracije i bijesa kod skrbnika, a neki od njih su:<\/p>\n\n\n\n
- Osoba mora o oboljelom skrbiti sama i nema nikakvu podr\u0161ku<\/li>
- Mnogo je nerazumijevanja od strane okoline<\/li>
- Mnoge stvari su izvan kontrole skrbnika<\/li>
- Skrbnik se osje\u0107a kao da nema vremena za sebe i svoj \u017eivot<\/li>
- Skrbnik je ogor\u010den \u0161to mora voditi brigu o nekome s kim se u pro\u0161losti nije slagao<\/li>
- Skrbnik se bori s raznim problemima poput poreme\u0107aja sna oboljelog (spava cijeli dan, budan no\u0107u), odbacivanja osnovne higijene, gubljenja stvari<\/li><\/ul>\n\n\n\n
Ako skrbnik izgubi \u017eivce s oboljelom osobom i postane agresivan prema njoj ili drugima je znak da je izgubio kontrolu nad sobom i svojom ljutnjom tada mora potra\u017eiti pomo\u0107. Ako skrbnik to negira treba se obratiti nadle\u017enim institucijama jer to nije dobro niti za skrbnika niti za dementnu osobu koja nije svjesna \u0161to \u010dini. <\/p>\n\n\n\n
Iako je jako te\u0161ko dijeliti savjet skrbniku osobe s demencijom, postoje neke preporuke koje mogu pomo\u0107i umanjiti frustraciju i ljutnju te izbje\u0107i lo\u0161e posljedice takvog pona\u0161anja, i za skrbnika i za oboljelog. Potrebno je educirati se o skrbi osobe koja ima demenciju, kako bolje komunicirati s njom, zamisliti se u situaciji da je skrbnik oboljeli od demencije i kako bi on volio da se postupa s njim te shvatiti da ne smije biti prevelikih o\u010dekivanja jer je skrb o oboljeloj dementnoj osobi vrlo te\u0161ka i zahtjevna. Tako\u0111er, postoje brojne udruge<\/a> koje pru\u017eaju pomo\u0107 i stru\u010dne savjete o tome kako se \u0161to bolje nositi s demencijom. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Demencija je stanje u kojem se postupno pogor\u0161avaju intelektualne sposobnosti i pam\u0107enje, a iako se naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017ee uz starost, mo\u017ee imati vi\u0161e uzroka pa time razlikujemo i nekoliko vrsta demencije. Demencija nije samo poreme\u0107aj sje\u0107anja \u0161to je vrlo ra\u0161ireno mi\u0161ljenje ve\u0107 ona i negativno utje\u010de na sposobnost mi\u0161ljenja i rasu\u0111ivanja. \u0160to je demencija? Demencija je […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":1385,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":{"0":"post-1384","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1384"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2723,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions\/2723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Posljedice demencije: <\/p>\n\n\n\n
1. Apraksija \u2013 o\u0161te\u0107ena je sposobnost izvo\u0111enja motori\u010dkih zadataka koji su ranije nau\u010deni, iako je motori\u010dka funkcija o\u010duvana<\/p>\n\n\n\n
2. Agnozija \u2013 o\u0161te\u0107ena je sposobnost identifikacije predmeta<\/p>\n\n\n\n
3. Afazija \u2013 o\u0161te\u0107ena sposobnost razumijevanja jezika i njegovog kori\u0161tenja <\/p>\n\n\n\n
Demencija – vrste<\/strong><\/h2>\n\n\n\nFoto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nPostoji mnogo vrsta demencije, a naj\u010de\u0161\u0107e su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija u Pickovoj bolesti, Creutzfeldt-Jacobovoj, Huntingtonovoj i Parkinsonovoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n
1. Alzheimerova demencija<\/h3>\n\n\n\n
Demencija u Alzheimeru mo\u017ee imati rani i kasni po\u010detak, a ranim po\u010detkom se smatra demencija nastala prije 65-te godine koja nastupa vrlo progresivno. Na samom po\u010detku bolesti pojavljuje se nemogu\u0107nost pisanja i \u010ditanja, u\u010denja novih informacija i bilo kakav sli\u010dan kognitivni rad. Kasniji po\u010detak je nakon 65-te kada je progresija bolesti sporija, a pam\u0107enje se sporije o\u0161te\u0107uje.<\/p>\n\n\n\n
2. Vaskularna demencija<\/h3>\n\n\n\n
Nastala je kao posljedica tranzitornih ishemi\u010dnih ataka, odnosno napadaja s kratkotrajnim poreme\u0107ajem svijesti, gubitkom vida i kljenuti. Ta vrsta demencije javlja se i nakon\u00a0 mo\u017edanog udara. Poreme\u0107aj pam\u0107enja i mi\u0161ljenja je vrlo zamjetan.<\/p>\n\n\n\n
3. Demencija u Pickovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Demencija se mo\u017ee javiti i kao posljedica Pickove bolesti. Ovo je bolest u kojoj se velika koli\u010dina \u0161tetnih masti nakuplja u odre\u0111enim organima, poput jetra, plu\u0107a, slezene i mozga. Rije\u010d je o nasljednoj metaboli\u010dkoj bolesti. Demencija se jako brzo pojavljuje kod ove bolesti,\u00a0 \u010desto dolazi do velikih promjena u raspolo\u017eenju, od euforije do tuposti, apatije ili neprimjerenog socijalnog pona\u0161anja. O\u0161te\u0107enje pam\u0107enja dolazi u kasnijem stadiju bolesti.<\/p>\n\n\n\n
4. Demencija u Creutzfeldt-Jacobovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ova bolest uklju\u010duje progresivnu demenciju <\/strong>s raznim neurolo\u0161kim znakovima, a po\u010detak bolesti je obi\u010dno srednje ili starija dob. Kod ove bolesti vrlo brzo dolazi do smrtnog ishoda, u periodu od 12 do 24 mjeseci. Osim demencije, pojavljuje se i drugi niz simptoma poput tremora, rigiditeta, slabovidnosti, nestabilnosti u hodu i sli\u010dnih neurolo\u0161kih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n5. Demencija u Huntingtonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ona je obilje\u017eena vrlo karakteristi\u010dnim pokretima tijela koji su u potpunosti nevoljni, a to su nepravilni i nepotrebni pokreti uz mogu\u0107e grimase lica. Huntingtonova bolest je te\u0161ka nasljedna bolest, a koja se javlja izme\u0111u 30-te i 50-te godine \u017eivota, a bolest dodatno ote\u017eava pojava raznih psihi\u010dkih smetnji poput depresije, paranoje i halucinacija.<\/p>\n\n\n\n
6. Demencija u Parkinsonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Simptomi ove vrste demencije sli\u010dni su onima kod Alzheimerove bolesti ili kod vaskularne demencije. Parkinsonova bolest je tako\u0111er nasljedna, a glavni simptom je pojava tremora ili drhtanja koje se ne mo\u017ee kontrolirati. \u010cesto dolazi do pojave uko\u010denosti mi\u0161i\u0107a te usporavanja kretnji.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Kako saznati ima li osoba demenciju?<\/strong><\/h2>\n\n\n\nFoto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nS obzirom na to da je propadanje mo\u017edanih stanica neizlje\u010divo i nepovratno bitno je da se demencija otkrije u \u0161to ranijoj fazi kako bi se \u0161to dulje o\u010duvale kognitivne funkcije i kako bi se \u0161to efektnije lije\u010dili simptomi. Rano prepoznavanje demencije mo\u017ee pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota, a zanemarivanje simptoma ne\u0107e usporiti njen razvoj ve\u0107 je pogor\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n
Pravodobnim odlaskom lije\u010dniku u\u010dinit \u0107ete veliku stvar i za oboljelu osobu i za sebe i za svoju obitelj. Za po\u010detak, mo\u017eete napraviti neke online testove za otkrivanje demencije<\/a> koji \u0107e vam pru\u017eiti informaciju kako bi znali trebate li zatra\u017eiti mi\u0161ljenje lije\u010dnika. Ako zaklju\u010dite da trebate, tada morate oti\u0107i kod obiteljskog lije\u010dnika koji \u0107e otkriti je li rije\u010d o demenciji i koje daljnje korake trebate poduzeti. Lije\u010dnik \u0107e procijeniti kognitivne sposobnosti oboljelog i uputiti ga na daljnju medicinsku obradu.<\/p>\n\n\n\nDaljnju obradu rade neurolozi i psihijatri koji se bave lije\u010denjem ovih bolesti. Bitno je otkriti o kojoj se vrsti demencije radi kako bi se znalo pravilno postupati, a ako to nije mogu\u0107e ustanoviti uobi\u010dajenim testovima tada je potrebno oti\u0107i na CT ili MR mozga. CT ili MR su neizostavni u otkrivanju demencije i pokazat \u0107e bilo kakve promjene na mozgu. <\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je uspostavljena dijagnoza i potvr\u0111eno o kojoj je vrsti demencije rije\u010d, lije\u010dnik \u0107e propisati neki od lijekova na tr\u017ei\u0161tu, a to su takrin, galantamin, donepezil, memantin, rivastigmin ili neke njihove kombinacije. Svi ovi lijekovi su simptomatski lijekovi koji olak\u0161avaju simptome i odga\u0111aju te\u017ee simptome bolesti za barem \u0161est mjeseci do jedne godine.<\/p>\n\n\n\n
Skrb o osobi s demencijom<\/strong><\/h2>\n\n\n\nFoto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\u017divjeti s osobom koja ima demenciju i brinuti se o njoj \u010desto je veliki izazov i mo\u017ee dovesti do pojave ljutnje i frustracije zbog pote\u0161ko\u0107a koje ta briga donosi. Postoji niz razli\u010ditih razloga koji dovode do osje\u0107aja frustracije i bijesa kod skrbnika, a neki od njih su:<\/p>\n\n\n\n
- Osoba mora o oboljelom skrbiti sama i nema nikakvu podr\u0161ku<\/li>
- Mnogo je nerazumijevanja od strane okoline<\/li>
- Mnoge stvari su izvan kontrole skrbnika<\/li>
- Skrbnik se osje\u0107a kao da nema vremena za sebe i svoj \u017eivot<\/li>
- Skrbnik je ogor\u010den \u0161to mora voditi brigu o nekome s kim se u pro\u0161losti nije slagao<\/li>
- Skrbnik se bori s raznim problemima poput poreme\u0107aja sna oboljelog (spava cijeli dan, budan no\u0107u), odbacivanja osnovne higijene, gubljenja stvari<\/li><\/ul>\n\n\n\n
Ako skrbnik izgubi \u017eivce s oboljelom osobom i postane agresivan prema njoj ili drugima je znak da je izgubio kontrolu nad sobom i svojom ljutnjom tada mora potra\u017eiti pomo\u0107. Ako skrbnik to negira treba se obratiti nadle\u017enim institucijama jer to nije dobro niti za skrbnika niti za dementnu osobu koja nije svjesna \u0161to \u010dini. <\/p>\n\n\n\n
Iako je jako te\u0161ko dijeliti savjet skrbniku osobe s demencijom, postoje neke preporuke koje mogu pomo\u0107i umanjiti frustraciju i ljutnju te izbje\u0107i lo\u0161e posljedice takvog pona\u0161anja, i za skrbnika i za oboljelog. Potrebno je educirati se o skrbi osobe koja ima demenciju, kako bolje komunicirati s njom, zamisliti se u situaciji da je skrbnik oboljeli od demencije i kako bi on volio da se postupa s njim te shvatiti da ne smije biti prevelikih o\u010dekivanja jer je skrb o oboljeloj dementnoj osobi vrlo te\u0161ka i zahtjevna. Tako\u0111er, postoje brojne udruge<\/a> koje pru\u017eaju pomo\u0107 i stru\u010dne savjete o tome kako se \u0161to bolje nositi s demencijom. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Demencija je stanje u kojem se postupno pogor\u0161avaju intelektualne sposobnosti i pam\u0107enje, a iako se naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017ee uz starost, mo\u017ee imati vi\u0161e uzroka pa time razlikujemo i nekoliko vrsta demencije. Demencija nije samo poreme\u0107aj sje\u0107anja \u0161to je vrlo ra\u0161ireno mi\u0161ljenje ve\u0107 ona i negativno utje\u010de na sposobnost mi\u0161ljenja i rasu\u0111ivanja. \u0160to je demencija? Demencija je […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":1385,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":{"0":"post-1384","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1384"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2723,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions\/2723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Postoji mnogo vrsta demencije, a naj\u010de\u0161\u0107e su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija u Pickovoj bolesti, Creutzfeldt-Jacobovoj, Huntingtonovoj i Parkinsonovoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n
1. Alzheimerova demencija<\/h3>\n\n\n\n
Demencija u Alzheimeru mo\u017ee imati rani i kasni po\u010detak, a ranim po\u010detkom se smatra demencija nastala prije 65-te godine koja nastupa vrlo progresivno. Na samom po\u010detku bolesti pojavljuje se nemogu\u0107nost pisanja i \u010ditanja, u\u010denja novih informacija i bilo kakav sli\u010dan kognitivni rad. Kasniji po\u010detak je nakon 65-te kada je progresija bolesti sporija, a pam\u0107enje se sporije o\u0161te\u0107uje.<\/p>\n\n\n\n
2. Vaskularna demencija<\/h3>\n\n\n\n
Nastala je kao posljedica tranzitornih ishemi\u010dnih ataka, odnosno napadaja s kratkotrajnim poreme\u0107ajem svijesti, gubitkom vida i kljenuti. Ta vrsta demencije javlja se i nakon\u00a0 mo\u017edanog udara. Poreme\u0107aj pam\u0107enja i mi\u0161ljenja je vrlo zamjetan.<\/p>\n\n\n\n
3. Demencija u Pickovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Demencija se mo\u017ee javiti i kao posljedica Pickove bolesti. Ovo je bolest u kojoj se velika koli\u010dina \u0161tetnih masti nakuplja u odre\u0111enim organima, poput jetra, plu\u0107a, slezene i mozga. Rije\u010d je o nasljednoj metaboli\u010dkoj bolesti. Demencija se jako brzo pojavljuje kod ove bolesti,\u00a0 \u010desto dolazi do velikih promjena u raspolo\u017eenju, od euforije do tuposti, apatije ili neprimjerenog socijalnog pona\u0161anja. O\u0161te\u0107enje pam\u0107enja dolazi u kasnijem stadiju bolesti.<\/p>\n\n\n\n
4. Demencija u Creutzfeldt-Jacobovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Ova bolest uklju\u010duje progresivnu demenciju <\/strong>s raznim neurolo\u0161kim znakovima, a po\u010detak bolesti je obi\u010dno srednje ili starija dob. Kod ove bolesti vrlo brzo dolazi do smrtnog ishoda, u periodu od 12 do 24 mjeseci. Osim demencije, pojavljuje se i drugi niz simptoma poput tremora, rigiditeta, slabovidnosti, nestabilnosti u hodu i sli\u010dnih neurolo\u0161kih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n Ona je obilje\u017eena vrlo karakteristi\u010dnim pokretima tijela koji su u potpunosti nevoljni, a to su nepravilni i nepotrebni pokreti uz mogu\u0107e grimase lica. Huntingtonova bolest je te\u0161ka nasljedna bolest, a koja se javlja izme\u0111u 30-te i 50-te godine \u017eivota, a bolest dodatno ote\u017eava pojava raznih psihi\u010dkih smetnji poput depresije, paranoje i halucinacija.<\/p>\n\n\n\n Simptomi ove vrste demencije sli\u010dni su onima kod Alzheimerove bolesti ili kod vaskularne demencije. Parkinsonova bolest je tako\u0111er nasljedna, a glavni simptom je pojava tremora ili drhtanja koje se ne mo\u017ee kontrolirati. \u010cesto dolazi do pojave uko\u010denosti mi\u0161i\u0107a te usporavanja kretnji.\u00a0<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da je propadanje mo\u017edanih stanica neizlje\u010divo i nepovratno bitno je da se demencija otkrije u \u0161to ranijoj fazi kako bi se \u0161to dulje o\u010duvale kognitivne funkcije i kako bi se \u0161to efektnije lije\u010dili simptomi. Rano prepoznavanje demencije mo\u017ee pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota, a zanemarivanje simptoma ne\u0107e usporiti njen razvoj ve\u0107 je pogor\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n Pravodobnim odlaskom lije\u010dniku u\u010dinit \u0107ete veliku stvar i za oboljelu osobu i za sebe i za svoju obitelj. Za po\u010detak, mo\u017eete napraviti neke online testove za otkrivanje demencije<\/a> koji \u0107e vam pru\u017eiti informaciju kako bi znali trebate li zatra\u017eiti mi\u0161ljenje lije\u010dnika. Ako zaklju\u010dite da trebate, tada morate oti\u0107i kod obiteljskog lije\u010dnika koji \u0107e otkriti je li rije\u010d o demenciji i koje daljnje korake trebate poduzeti. Lije\u010dnik \u0107e procijeniti kognitivne sposobnosti oboljelog i uputiti ga na daljnju medicinsku obradu.<\/p>\n\n\n\n Daljnju obradu rade neurolozi i psihijatri koji se bave lije\u010denjem ovih bolesti. Bitno je otkriti o kojoj se vrsti demencije radi kako bi se znalo pravilno postupati, a ako to nije mogu\u0107e ustanoviti uobi\u010dajenim testovima tada je potrebno oti\u0107i na CT ili MR mozga. CT ili MR su neizostavni u otkrivanju demencije i pokazat \u0107e bilo kakve promjene na mozgu. <\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je uspostavljena dijagnoza i potvr\u0111eno o kojoj je vrsti demencije rije\u010d, lije\u010dnik \u0107e propisati neki od lijekova na tr\u017ei\u0161tu, a to su takrin, galantamin, donepezil, memantin, rivastigmin ili neke njihove kombinacije. Svi ovi lijekovi su simptomatski lijekovi koji olak\u0161avaju simptome i odga\u0111aju te\u017ee simptome bolesti za barem \u0161est mjeseci do jedne godine.<\/p>\n\n\n\n \u017divjeti s osobom koja ima demenciju i brinuti se o njoj \u010desto je veliki izazov i mo\u017ee dovesti do pojave ljutnje i frustracije zbog pote\u0161ko\u0107a koje ta briga donosi. Postoji niz razli\u010ditih razloga koji dovode do osje\u0107aja frustracije i bijesa kod skrbnika, a neki od njih su:<\/p>\n\n\n\n Ako skrbnik izgubi \u017eivce s oboljelom osobom i postane agresivan prema njoj ili drugima je znak da je izgubio kontrolu nad sobom i svojom ljutnjom tada mora potra\u017eiti pomo\u0107. Ako skrbnik to negira treba se obratiti nadle\u017enim institucijama jer to nije dobro niti za skrbnika niti za dementnu osobu koja nije svjesna \u0161to \u010dini. <\/p>\n\n\n\n Iako je jako te\u0161ko dijeliti savjet skrbniku osobe s demencijom, postoje neke preporuke koje mogu pomo\u0107i umanjiti frustraciju i ljutnju te izbje\u0107i lo\u0161e posljedice takvog pona\u0161anja, i za skrbnika i za oboljelog. Potrebno je educirati se o skrbi osobe koja ima demenciju, kako bolje komunicirati s njom, zamisliti se u situaciji da je skrbnik oboljeli od demencije i kako bi on volio da se postupa s njim te shvatiti da ne smije biti prevelikih o\u010dekivanja jer je skrb o oboljeloj dementnoj osobi vrlo te\u0161ka i zahtjevna. Tako\u0111er, postoje brojne udruge<\/a> koje pru\u017eaju pomo\u0107 i stru\u010dne savjete o tome kako se \u0161to bolje nositi s demencijom. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Demencija je stanje u kojem se postupno pogor\u0161avaju intelektualne sposobnosti i pam\u0107enje, a iako se naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017ee uz starost, mo\u017ee imati vi\u0161e uzroka pa time razlikujemo i nekoliko vrsta demencije. Demencija nije samo poreme\u0107aj sje\u0107anja \u0161to je vrlo ra\u0161ireno mi\u0161ljenje ve\u0107 ona i negativno utje\u010de na sposobnost mi\u0161ljenja i rasu\u0111ivanja. \u0160to je demencija? Demencija je […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":1385,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":{"0":"post-1384","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1384"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2723,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1384\/revisions\/2723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}5. Demencija u Huntingtonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
6. Demencija u Parkinsonovoj bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Kako saznati ima li osoba demenciju?<\/strong><\/h2>\n\n\n
Skrb o osobi s demencijom<\/strong><\/h2>\n\n\n