{"id":1645,"date":"2022-07-21T20:22:45","date_gmt":"2022-07-21T20:22:45","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=1645"},"modified":"2025-03-22T16:37:35","modified_gmt":"2025-03-22T16:37:35","slug":"pet-vaznih-nutrijenata-koji-nedostaju-klasicnoj-zapadnjackoj-kuhinji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/pet-vaznih-nutrijenata-koji-nedostaju-klasicnoj-zapadnjackoj-kuhinji\/","title":{"rendered":"5 va\u017enih nutrijenata koji nedostaju klasi\u010dnoj zapadnja\u010dkoj kuhinji"},"content":{"rendered":"\n
Europska kuhinja vrlo je ukusna i donosi nam mnogo zadovoljstva, no postoje hranjive tvari kojima ne obiluje pa na to moramo obratiti posebnu pa\u017enju, kako bi organizam dobio sve \u0161to mu je potrebno za normalno funkcioniranje…<\/p>\n\n\n\n
Zdrava i uravnote\u017eena prehrana jedini je pravi put prema dugoro\u010dnoj vitalnosti, kao i normalnom funkcioniranju ljudskog organizma. <\/p>\n\n\n\n
Postoje nacionalne kuhinje koje svojim specijalitetima olak\u0161avaju put prema zdravlju, a postoje i one koje taj put ote\u017eavaju. Kad govorimo o zapadnja\u010dkoj prehrani, u koju spadaju i navike hrvatskih gra\u0111ana, tada je jasno da smo previ\u0161e skloni industrijski obra\u0111enoj hrani, li\u0161enoj najvrjednijih nutrijenata, \u0161to ote\u017eava kontrolu nad tjelesnom te\u017einom, ali i dovodi do razli\u010ditih zdravstvenih problema.<\/p>\n\n\n\n
Bazirati hranu na kruhu, pekarskim proizvodima, masnim krumpiri\u0107ima, kalori\u010dnim slasticama i mesnim specijalitetima kao \u0161to su \u0107evapi<\/a> nije najbolji izbor za va\u0161e zdravlje, a \u010dak i ako ne idete u takvu krajnost, postoje nutrijenti koji nedostaju doma\u0107oj kuhinji i trebalo bi na njihov unos obratiti posebnu pa\u017enju…<\/p>\n\n\n\n Reproduktivno zdravlje, imunitet, za\u0161tita o\u010diju i ko\u017ee. To su samo neke od funkcija vitamina A u ljudskom tijelu, koji je jedan od esencijalnih nutrijenata, a \u010desto ga ne dobivamo dovoljno kroz prehranu.<\/p>\n\n\n\n Retinoidi i karotenoidi spadaju me\u0111u spojeve koje ubrajamo pod vitamin A, a iako ih je u tijelo potrebno unijeti tek u mikrogramima, svejedno to mo\u017ee biti problem ako izbjegavamo povr\u0107e poput mrkve, batata, kelja i tikve, koji nam poma\u017eu da dobijemo dovoljno ovog vrijednog nutrijenta. Ulje bakalara tako\u0111er ga sadr\u017ei u zna\u010dajnoj koli\u010dini.<\/p>\n\n\n\n Zovu ih dobrim masno\u0107ama, a nalaze se u plavoj ribi, lanenim sjemenkama, maslinovom ulju i avokadu. Omega-3 masne kiseline konstantno nedostaju zapadnja\u010dkoj kuhinji, a igraju izuzetno va\u017enu ulogu za zdravlje srca i krvo\u017eilnog sustava.<\/p>\n\n\n\n Omega-3 bitna je i za va\u0161 vid, kao i rad mozga, a dvije najpoznatije vrste ovih masnih kiselina su EPA i DHA, \u010diji bi unos trebao biti oko 250 miligrama dnevno.<\/p>\n\n\n\n Za one kojima je riba skupa ili je ne vole jesti, tu su omega 3 kapsule. Dobra je vijest \u0161to postoje i one koje su potpuno veganske, a svejedno \u0107e vam osigurati potrebnu dnevnu koli\u010dinu ovog izuzetno va\u017enog nutrijenta: https:\/\/www.malinca.hr\/omega-3.html<\/a>.<\/p>\n\n\n Nema sumnje, magnezij je jedan od minerala koji konstantno nedostaje u zapadnja\u010dkoj prehrani, a \u0161to ste tjelesno aktivniji, to \u0107ete ga vi\u0161e trebati.<\/p>\n\n\n\n Nu\u017ean je za metaboli\u010dku ravnote\u017eu na\u0161eg organizma, kao i za normalan rad \u017eiv\u010danog sustava, a pozitivno utje\u010de i na zdravlje ko\u0161tanog tkiva. Preporu\u010dena dnevna doza magnezija je 320 miligrama za \u017eene, a 420 miligrama za mu\u0161karce, \u0161to \u0107ete prije svega dobiti u zelenom povr\u0107u, kao dio klorofila. A ako su vam privla\u010dnije mije\u0161ane salate, jo\u0161 ni\u0161ta nije izgubljeno, jer mo\u017eete nabaviti magnezij kapsule iz ekolo\u0161ke proizvodnje, koje \u0107e vam pomo\u0107i da uspje\u0161no unesete u tijelo tra\u017eenu koli\u010dinu ovog mikronutrijenta: https:\/\/www.malinca.hr\/magnezij-iz-ekoloske-proizvodnje.html<\/a>. <\/p>\n\n\n\n Kalcij spada me\u0111u najva\u017enije minerale za ljudsko tijelo, jer brine se za \u010dvrstinu va\u0161ih kostiju, zbog \u010dega ga je potrebno unijeti \u010dak 1200 miligrama dnevno, s tim da potrebe s godinama stalno rastu.<\/p>\n\n\n\n Svje\u017ei kravlji sir, mlijeko i nemasni jogurt dobri su izvori kalcija, no sve vi\u0161e ljudi ne tolerira laktozu, \u0161to predstavlja ozbiljan problem, pogotovo u zreloj dobi. Brokula, bademi, tofu i soja alternativni su izvori kojima se mo\u017eete okrenuti, kako biste nadoknadili nedostatak krucijalnog minerala za zdravlje zubi<\/a> i kostiju…<\/p>\n\n\n\n Za kraj, svakako moramo spomenuti i vlakna, jer ona se brinu za normalno funkcioniranje na\u0161e probave, prije svega crijevnog dijela. Industrijskom obradom hrana ostaje bez vlakna, a tra\u017ei se zapravo unos od \u010dak 25 grama kako bi probava do\u0161la na svoje, od \u010dijeg zdravlja kre\u0107e i zdravlje cijelog organizma. <\/p>\n\n\n\nVitamin A<\/h2>\n\n\n\n
Omega-3<\/h2>\n\n\n\n
Magnezij<\/h2>\n\n\n\n
Kalcij<\/h2>\n\n\n\n
Biljna vlakna<\/h2>\n\n\n\n