{"id":2739,"date":"2022-11-05T22:17:53","date_gmt":"2022-11-05T22:17:53","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=2739"},"modified":"2022-11-05T22:18:17","modified_gmt":"2022-11-05T22:18:17","slug":"durdevdan-jezive-tajne-proljetnog-blagdana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/durdevdan-jezive-tajne-proljetnog-blagdana\/","title":{"rendered":"\u0110ur\u0111evdan \u2013 jezive tajne proljetnog blagdana i kada je u 2023"},"content":{"rendered":"\n

Zasigurno ste \u010duli za \u0110ur\u0111evdan \u2013 ako niste, to zna\u010di da dobro ne poznajete ex-yu<\/em> glazbenu scenu ili da pak niste zainteresirani za obi\u010daje i tradicije. Danas \u0107emo pri\u010dati o ovom proljetnom blagdanu \u0161to se obi\u010dno obilje\u017eava u travnju ili svibnju (ovisno o tome pratite li gregorijanski ili julijanski kalendar), a drugo mu je ime Jurjevo!<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je \u0110ur\u0111evdan, a \u0161to Jurjevo?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

\u0110ur\u0111evdan je pravoslavni blagdan prirode, a njegov je katoli\u010dki sinonim Jurjevo. Jurjevo se me\u0111u pukom \u010desto tretira i kao prvi dan prolje\u0107a, a danas se vi\u0161e ne slavi kao prije. U pro\u0161losti se ovaj dan smatrao prvim danom gospodarske godine i tada su se sluge te pastiri mijenjali za nove. Stoka se sve\u010dano izvodila na pa\u017eu, ali i kitila vijencima koji su ih simboli\u010dki trebali \u0161tititi ostatak godine.<\/p>\n\n\n\n

U nekim su se situacijama konji vodili na blagoslov te se palili jurjevski kresovi. Mlade\u017e bi plesala i pjevala oko krijesa, a vatra koja je gorila navodno je \u0161titila stanovnike od svih zlih duhova i bolesti. Kajkavsko je podru\u010dje najvi\u0161e slavilo Jurjevo, a ophodnici su se nazivali jurja\u0161ima, \u0111ur\u0111arima ili pak jurjakima. Ophodnici su \u0161etali po selu, pjevali pjesme i za nagradu dobivali ne\u0161to toplo za pojesti.<\/p>\n\n\n\n

\"\u0110ur\u0111evdan\"
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nerijetko su nosili i cvije\u0107e te gran\u010dice koje su bile blagoslivljane ili su pak trebale biti pone\u0161ene na sam krijes. Pri\u010de ka\u017eu da su mladi\u0107i nerijetko ovako upoznavali svoje \u017eene te pronalazili razne avanture. Za\u0161to Juraj i tko je Juraj? Postoje narodne pri\u010de o tome tko je on bio, a s vremenom su se izjedna\u010dile s kr\u0161\u0107anskom verzijom sv. Jurja. U Hrvatskoj se Jurjevo slavi 23. travnja, a obi\u010daj se jo\u0161 uvijek mo\u017ee na\u0107i u nekim mjestima kajkavskog govornog podru\u010dja te u isto\u010dnoj Sloveniji.<\/p>\n\n\n\n

\u0110ur\u0111evdan, s druge strane, karakteristi\u010dan je za pravoslavne zemlje i isto\u010dniji dio Hrvatske. On se obilje\u017eava 6. svibnja po julijanskom kalendaru jer ga tako obilje\u017eavaju pravoslavne crkve. Radi se, naravno, o istom danu. Ovaj je kulturni praznik bio slavljen na isti dan sve do reforme kalendara u 16. stolje\u0107u, a od tada se prakti\u010dki obilje\u017eava dvojno. Bosna i Hercegovina prati pravoslavno slavlje.<\/p>\n\n\n\n

Kada se slavi \u0110ur\u0111evdan?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ponovno, razli\u010diti narodi slave \u0110ur\u0111evdan na razli\u010dite dane. Hrvati \u0110ur\u0111evdan, odnosno Jurjevo, obilje\u017eavaju 23. travnja. Srbija i Bosna i Hercegovina slave ovaj kulturni praznik 6. svibnja. Ovisno o tome koje ste vjerske ispovijesti, mogu\u0107e je da \u0107ete \u0110ur\u0111evdan, odnosno Jurjevo, slaviti dvojno.<\/p>\n\n\n\n

Kada je u \u0110ur\u0111evdan u 2023. godini? Naravno, datumi se ne mijenjaju svake godine jer ovaj praznik nije obilje\u017een kao \u201eprva srijeda u mjesecu\u201c ili ne\u0161to sli\u010dno. Svake je godine na isti datum. Dakle, i u 2023. godini Jurjevo je za katolike 23. travnja, a \u0110ur\u0111evdan za pravoslavce 6. svibnja odnosno maja.<\/p>\n\n\n\n

Kako razli\u010diti narodi slave Jurjevo, odnosno \u0110ur\u0111evdan?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Bo\u0161njaci<\/em><\/h3>\n\n\n\n

Stanovnici Bosne i Hercegovine, koji su prete\u017eito Bo\u0161njaci, slavili su ovaj blagdan kad i pravoslavci, 6. svibnja. Danas je zbog jednostavnosti uveden moderni pristup kojim se blagdan slavi 1. svibnja. No, s obzirom na to da se navedeni praznik danas zaista ne slavi kako se slavio prije, pri\u010dajmo malo o obi\u010dajima koji su se tada po\u0161tivali.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 dan prije po\u010delo bi slavlje \u2013 zajedni\u010dki obroci u prirodi, umivanje vodom iz potoka, spremanje ku\u0107e i uku\u0107ana. Ljekovitost prirode<\/a> u mnogim narodima je bitna vrijednost. Nerijetko se odlazilo susjedima u posjet, a roditelji su ubirali tanak prut drena koji se nazivao \u017eitkovac. Susjedi su se me\u0111usobno dogovarali \u0161to \u0107e tko donijeti na slavlje, a svake se godine slavlje doga\u0111alo na istom mjestu. \u017dene i djeca dolazili su na slavlje kasnije, a mu\u0161karci ranije kako bi pripremili vatru.<\/p>\n\n\n\n

\"\u0111ur\u0111evdanski
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mladi su se \u0161ibali \u017eitkovcem kad su bili nemirni, a neki misle da je upravo taj obi\u010daj pokrenuo izreku \u201ezdrav kao dren\u201c \u2013 ovo je bila pu\u010dka metoda za\u0161tite mladih od bolesti. \u017ditkovac se ne bi bacao, ve\u0107 postavio u ku\u0107u. Jelo se u podne, a stariji su bili odvojeni. Prvo se jelo davalo \u017eenama, nakon toga djeci, a mu\u017eevi su bili posljednji. Jele su se \u010dorbe, janjac, mladi luk i hurma\u0161ice, a dobar je provod zavr\u0161io tradicionalnom kahvom.<\/p>\n\n\n\n

Tada su mladi pro\u0161etali, a nakon toga zaplesali uz svirku. Harmonika\u0161i su zabavljali goste, a postojalo je i natjecanje u kojima su stariji stanovnici poku\u0161avali nadglasati mla\u0111e. \u010cesi, Austrijanci i Ma\u0111ari nerijetko su se pridru\u017eivali ovim slavljima jer su se \u010dinila kao pravi derneci!<\/p>\n\n\n\n

Hrvati<\/em><\/h3>\n\n\n\n

Hrvati su slavili onako kako smo objasnili u samom uvodu teksta, ali valja napomenuti da je to bilo na sjeverozapadu i u Turopolju. Ostatak dr\u017eave nije bio toliko zahva\u0107en ovim obi\u010dajem. Kod Hrvata je ovaj blagdan nazvan Jurjevo po sv. Jurju, a napravljena je i narodna pjesma a stihovima \u201epre\u0161el je pre\u0161el pisani Vuzem, do\u0161el je do\u0161el Jura zeleni\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Sveti Juraj iza sebe nosi zanimljivu pri\u010du koju su Hrvati slavili ne\u0161to vi\u0161e od Bo\u0161njaka i Roma. On je bio mu\u010denik poznat po borbi sa zmajem o kojoj \u0107emo ne\u0161to vi\u0161e kasnije. Nakon o\u010deve smrti zavr\u0161io je u Palestini kao \u010dasnik rimske vojske, a ubijen je tijekom progona kr\u0161\u0107ana u \u010detvrtom stolje\u0107u. Dakle, \u017eivio je u Palestini gdje je, blizu grada Loda, postojalo jezero u kojem je \u017eivio zmaj. Predaja ka\u017ee da je zmaj izlazio iz jezera, pro\u017edirao ljude i \u0161irio otrov koji je uzrokovao bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Vladari se nisu uznemirivali ovim, ve\u0107 su sugerirali stanovnicima da zmaju svaki dan \u017ertvuju jedno dijete te \u0107e sve biti u redu. Na kraju pri\u010de, nakon mnogo \u017ertvovane djece, bilo je vrijeme da se \u017ertvuje kraljeva k\u0107i jedinica. Tada se ukazao sveti Juraj<\/a> s kopljem, pojurio je ka zmaju i usmrtio ga.<\/p>\n\n\n\n

\"Sveti
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prikaz sv. Jurja te njegove pobjede nad zmajem pu\u010dka je pri\u010da koja zapravo simbolizira borbu protiv nepravde, nerazumijevanja i poganstva. Legenda se brzo ra\u0161irila, a sv. Juraj postao je za\u0161titnikom mnogih zemalja. Postoje mnogi prikazi ovog \u010dina, uklju\u010duju\u0107i kip kod Senja, kip u Stockholmu i onaj kod HNK.<\/p>\n\n\n\n

Romi<\/em><\/h3>\n\n\n\n

Romi zapravo \u0110ur\u0111evdan slave najbogatije od svih \u2013 ovo je za njih najve\u0107i blagdan. On se slavi od davnih dana povijesti, a u romskom je jeziku opisan kao Ederlezi. Romi se na taj dan odijevaju sve\u010dano, kite se nakitom, ple\u0161e se kolo i svira glazba. Ku\u0107e se ure\u0111uju rasko\u0161no, a svugdje je cvije\u0107e i gran\u010dice kojima se slavi povratak prolje\u0107a. Jede se janje, kupa se u odi s cvjetovima, a s obzirom na to da su Romi tradicionalno nomadi, ovaj je blagdan bio i bu\u0111enje naroda. Pokretali su svoje \u010derge i kretali u nove avanture.<\/p>\n\n\n\n

Postoji i navodna jeziva tajna iza ove pjesme, a povezana je s romskim narodom. O tome vi\u0161e u sljede\u0107im paragrafima. Danas postoji i dosta kontroverze oko toga percipiraju li Romi ovo kao vjerski praznik ili ne te je li potrebno da se ovo percipira kao nacionalni praznik.<\/p>\n\n\n\n

Koja se jeziva tajna skriva iza pjesme \u0110ur\u0111evdan?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Svi narodi biv\u0161e Jugoslavije znaju za popularnu pjesmu Bijelog Dugmeta pod nazivom \u0110ur\u0111evdan. Ova je pjesma jedna od najpoznatijih na ovim prostorima, a nerijetko se pu\u0161ta na raznim proslavama. Slovi kao jedna od pjesama koje se pu\u0161taju kako se no\u0107 primi\u010de kraju! Ipak, postoji i tu\u017ena pri\u010da koja je povezana s ovom pjesmom \u2013 barem tako tvrde mnogi izvori.<\/p>\n\n\n\n

\n