{"id":2748,"date":"2022-11-11T20:12:15","date_gmt":"2022-11-11T20:12:15","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=2748"},"modified":"2022-11-11T20:12:39","modified_gmt":"2022-11-11T20:12:39","slug":"morseova-abeceda-spasonosni-izum-19-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/morseova-abeceda-spasonosni-izum-19-stoljeca\/","title":{"rendered":"Morseova abeceda \u2013 kako funkcionira spasonosni izum 19. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p>Morseova abeceda posebna je vrsta abecede i najpoznatiji telegrafski kod na svijetu. Nastala je po\u010detkom 19. stolje\u0107a kao pomo\u0107 pri prijenosu informacija kod kori\u0161tenja telegrafa.<\/p>\n\n\n\n<p>Elektri\u010dni telegraf je izum <a href=\"https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Samuel-F-B-Morse\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Samuela F. B. Morsea<\/a>, ameri\u010dkog izumitelja, slikara i profesora umjetnosti koji je bio javnosti poznat kao vrstan portretist i pejza\u017eist, \u0161kolovan u Londonu.\u00a0Njegov je najpoznatiji izum svakako upravo Morseova abeceda.<\/p>\n\n\n\n<p>Morse se tijekom \u017eivota dru\u017eio s mnogim talentiranim ljudima, a jedan od njih je bio i ameri\u010dki fizi\u010dar Joseph Henry, nadasve cijenjeni znanstvenik koji je otkrio samoindukciju, zbog \u010dega je mjerna jedinica za samoindukciju i nazvana po njemu: Henry.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo u razgovoru s Henryjem Morse je uvidio mogu\u0107nost izuma elektri\u010dnog telegrafa, koji je trebao zamijeniti do tada kori\u0161tene tahografe koji su se bazirali na slikovnim porukama i nisu bili osobito u\u010dinkoviti. U tome mu je pomogao njegov prijatelj i pomo\u0107nik Alfred Lewis Vail.<\/p>\n\n\n\n<p>Za tu je priliku razvio i posebnu abecedu. Morseova abeceda ili Morseov kod najpoznatiji je kod na svijetu, a sve o njemu pro\u010ditajte u nastavku. Mnogi misle da je Morseova abeceda vrlo te\u0161ka, ali uop\u0107e nije te\u0161ko nau\u010diti ju!<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe title=\"LEARN MORSE CODE from a MEMORY CHAMP (in 15 minutes)\" width=\"1170\" height=\"658\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/D8tPkb98Fkk?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Tko je Samuel Finley Breeze Morse, otac Morseovog koda?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Samuel Morse ro\u0111en je 1791. godine u dr\u017eavi Massachusetts, u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, kao dijete jednog od najpoznatijeg ameri\u010dkog propovjednika. Njegov je otac bio strog, ali iznimno cijenjen i nadasve sjajan propovjednik. Postao je i vrstan geograf pa su ga nerijetko nazivali ocem ameri\u010dke geografije.<\/p>\n\n\n\n<p>Morse je djetinjstvo proveo okru\u017een bogatstvom nakon \u010dega je upisao studij na Yale-u. Iako je volio znanost i religijsku filozofiju svoju je sre\u0107u prona\u0161ao u umjetnosti, to\u010dnije re\u010deno slikarstvu.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"667\" src=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/telegraf.jpg\" alt=\"telegraf\" class=\"wp-image-2751\" srcset=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/telegraf.jpg 1000w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/telegraf-300x200.jpg 300w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/telegraf-768x512.jpg 768w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/telegraf-450x300.jpg 450w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/telegraf-780x520.jpg 780w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption>FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Iako je njegov otac bio sretan \u0161to je sin prona\u0161ao svoju sre\u0107u u umjetnosti potajno se nadao da \u0107e se posvetiti nekoj ozbiljnijoj profesiji no na kraju je odustao od uvjeravanja sina da odustane od slikarstva i posveti se ne\u010demu va\u017enijem.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Platio mu je studij slikarstva u Londonu, gdje je njegov slikarski talent ubrzo uo\u010den. Nakon \u0161to su njegova djela po\u010dela dobivati najvi\u0161e ocjene na londonskim izlo\u017ebama, a njegovo je ime postalo poznato u umjetni\u010dkim krugovima, Morse se vratio u rodnu Ameriku gdje je otvorio svoj vlastiti slikarski studio.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se kao slikar u Americi nije izuzetno proslavio Morse je mogao \u017eivjeti od svog rada te je vrlo \u010desto zara\u0111ivao rade\u0107i portrete. Ubrzo je prona\u0161ao bra\u010dnu sre\u0107u s Lucretijom Walker s kojom je imao troje djece. No ve\u0107 1825. godine Morseova je supruga umrla, i to ubrzo nakon poroda, dok je Morse radio portrete u Washingtonu. Iako se po\u017eurio ku\u0107i nakon \u0161to je saznao ovu tragi\u010dnu vijest ipak nije stigao na sprovod voljene supruge. Nepunih 12 mjeseci nakon smrti supruge umiru i njegovi roditelji. Zbog toga je nastala Morseova abeceda.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cini se da su upravo ovi tragi\u010dni doga\u0111aji u Morseovom \u017eivotu imali veliki utjecaj na njega i da su ga potaknuli na stvaranje telegrafa. Da je u vrijeme smrti njegovih voljenih postojao telegraf Morse bi mogao posjetiti svoju bolesnu suprugu prije smrti i biti roditeljima na sprovodu jer bi ranije dobio poruku o tim doga\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Kako izgleda Morseova abeceda?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Morseova abeceda ili Morseov kod najpoznatiji je na\u010din preno\u0161enja informacija pomo\u0107u znakova tj. pulseva. U abecedi se koriste crtice i to\u010dke koje ozna\u010duju slova, brojeve i znakove.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Morseova abeceda ima svako slovo sastavljeno iz znakovnih strujnih impulsa \u2013 kra\u0107ih i dugih crtica, i rastavnih impulsa, obi\u010dno bestrujnih koji se koriste kako bi se razdvojile rije\u010di i re\u010denice.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"591\" src=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-1024x591.jpg\" alt=\"Morseova abeceda\" class=\"wp-image-2750\" srcset=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-1024x591.jpg 1024w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-300x173.jpg 300w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-768x443.jpg 768w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-1536x887.jpg 1536w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-450x260.jpg 450w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-780x450.jpg 780w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2-1600x924.jpg 1600w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/morsovaabeceda2.jpg 1905w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption>FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prva javna poruka poslana je Morseovim kodom 24. svibnja 1844. godine, a udaljenost po\u0161iljatelja i primatelja bila je 65 kilometara. Rije\u010d je o udaljenosti izme\u0111u gradova Washingtona i Baltimorea.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Poruku je poslao sam Morse koji se nalazio u Washingtonu, a bila je usmjerena prema njegovom pomo\u0107niku Alfredu Vailu koji se nalazio u skladi\u0161tu Baltimorske \u017eeljeznice, a rije\u010d je o citatu iz Biblije iz Brojeva 23:23, a papirnata traka koja je stigla Vailu u Baltimore i na kojoj se nalaze ovi biblijski stihovi danas su izlo\u017eeni u Kongresnoj knji\u017enici grada Washingtona.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>11.1. je Dan u\u010denja vlastitog imena Morseovim kodom, a interesantna je i \u010dinjenica da je Morseova abeceda zapravo n+1 Fibbonacijev niz.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tko se i za\u0161to slu\u017ei Morseovim kodom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Morseov kod su kroz povijest koristili mnogi ljudi i na mnoge na\u010dine. Iako je danas zastario ipak se koristi u situacijama kada ne postoji nikakva druga mogu\u0107nost preno\u0161enja poruka, kao \u0161to je primjerice slu\u010daj u pomorstvu. \u010cak je i poznati <a href=\"https:\/\/mojblog.hr\/titanik-brodolom-20-stoljeca\/\">Titanik<\/a> koristio ovaj kod pri brodolomu!<\/p>\n\n\n\n<p>Evo kako se sve Morseov kod koristio u povijesti:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Tijekom Vijetnamskog rata jedan je ameri\u010dki vojnik prenio tajnu poruku treptanjem u formi Morseovog koda prilikom ispitivanja, pretvaraju\u0107i se da mu smeta svjetlo.<\/li><li>Thomas Alva Edison obo\u017eavao je svoju \u017eenu i bio je vrlo emocionalan stoga ju je nau\u010dio da dijele ljubavne izjave dodirivanjem dlanova Morseovim kodom.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Volim te Morseovim kodom izgleda ovako:&nbsp; &#8230;- &#8212; .-.. .. &#8212; \/ &#8211; .<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Kolumbijske vlasti su za svoje vojnike i policajce koje su zarobili pobunjenici dali napisati pop pjesmu u kojoj se nalazila poruka skrivena Morseovim kodom, a koja im je podizala moral i davala nadu.\u00a0<\/li><li>SOS signal najpoznatija je upotreba Morseovog koda i \u010desto se koristi u slu\u010daju nevolje na moru. SOS signal usvojen je kao me\u0111unarodni signal za pomo\u0107 u nevolji ve\u0107 1908. godine.\u00a0<\/li><\/ul>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"586\" src=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/rat.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2753\" srcset=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/rat.jpg 1000w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/rat-300x176.jpg 300w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/rat-768x450.jpg 768w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/rat-450x264.jpg 450w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/rat-780x457.jpg 780w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption>FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>On glasi\u00a0 \u00b7 \u00b7 \u00b7 \u2014 \u2014 \u2014 \u00b7 \u00b7 \u00b7\u00a0 \u0161to zapravo zna\u010di 3 kratka \u2013 3 duga \u2013 3 kratka signala, a kombinacija slova SOS izabrana je samo zbog jednostavnosti signala, pogotovo jer je Morseova abeceda u tom slu\u010daju jako jednostavna.<\/p>\n\n\n\n<p>SOS zapravo nema nikakvo zna\u010denje i ne zna\u010di niti Save Our Souls niti Save Our Ships.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Signal SOS se \u010desto koristio na moru, a prvi brod koji ga je poslao u opasnosti bio je brod Slavonia 1909. Slavni Titanic je isti kod koristio 1912. godine, prilikom havarije.<\/li><li>Pony Express bio je na\u010din za preno\u0161enje poruka putem jaha\u010da na konju, a nakon pojave telegrafa ovaj je na\u010din preno\u0161enja poruka ukinut.<\/li><\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Morseova abeceda posebna je vrsta abecede i najpoznatiji telegrafski kod na svijetu. Nastala je po\u010detkom 19. stolje\u0107a kao pomo\u0107 pri prijenosu informacija kod kori\u0161tenja telegrafa. Elektri\u010dni telegraf je izum Samuela F. B. Morsea, ameri\u010dkog izumitelja, slikara i profesora umjetnosti koji je bio javnosti poznat kao vrstan portretist i pejza\u017eist, \u0161kolovan u Londonu.\u00a0Njegov je najpoznatiji izum [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2749,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"rank_math_lock_modified_date":false,"footnotes":""},"categories":[1151,383],"tags":[],"class_list":{"0":"post-2748","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kultura-i-povijest","8":"category-znanost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2748"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2748"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2754,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2748\/revisions\/2754"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}