{"id":2958,"date":"2023-02-08T10:10:58","date_gmt":"2023-02-08T10:10:58","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=2958"},"modified":"2025-03-22T16:36:41","modified_gmt":"2025-03-22T16:36:41","slug":"leptir-i-5-zanimljivih-cinjenica-o-njemu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/leptir-i-5-zanimljivih-cinjenica-o-njemu\/","title":{"rendered":"Saznajte sve o leptirima + 5 zanimljivih \u010dinjenica"},"content":{"rendered":"\n

Leptir je na\u0161a dana\u0161nja tema \u2013 saznajmo vi\u0161e o jednom od najljep\u0161ih stanovnika na\u0161e planete. \u0160ume su ve\u0107 odavno poznate kao iznimno va\u017ene za cijeli planet i sve ljude na njemu i rijetko koja osoba \u0107e tvrditi suprotno. Iako se naizgled ne \u010dini tako, travnjaci su tako\u0111er jedni od najraznolikijih i najva\u017enijih ekosustava u svijetu i u Hrvatskoj. <\/p>\n\n\n\n

Razlog tome je upravo \u0161to u njemu svoja stani\u0161ta pronalaze brojni kukci, od nama va\u017enih p\u010dela sve do bu\u010dnih zrikavaca. Me\u0111u tim visokim travama i obiljem cvije\u0107a nalazimo i leptire, insekte koji su oduvijek bili \u010darolije za ljudsko oko zbog svoje velike ljepote i elegancije leta. <\/p>\n\n\n\n

\"leptirica\"
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Danas \u0107emo se upoznati s ovim kukcima i njihovim brojnim prilagodbama za \u017eivot ne samo u travnjacima, ve\u0107 i u ekstremnijim stani\u0161tima. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to je leptir?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Leptiri su red kukaca prepoznatljivi po dva para prekrasnih, \u010desto \u0161arenih i pro\u0161aranih krila. Oni su u takvom izdanju ustvari ve\u0107 odrasli, lete\u0107i stadij kukaca iz skupine Lepidoptera<\/em>. Osim leptira, u ovu skupinu spadaju i moljci koji se \u010desto poistovje\u0107uju s njima.<\/p>\n\n\n\n

Naziv dolazi direktno od gr\u010dkog prijevoda rije\u010di \u201eLepidoptera<\/a>\u201c koji glasi \u201eljuskava krila\u201c. Naime, krila leptira prekrivena su s enormnim brojem sitnih ljuskica (\u0161to je \u010dinjenica koju u stvari mnogo ljudi uop\u0107e ne zna), i te ljuske su raspore\u0111ene u razne jedinstvene dizajne koji im daju o\u010daravaju\u0107i izgled. <\/p>\n\n\n\n

Kao i sve \u017eivotinje iz reda kukaca, oni posjeduju \u0161est nogu i tijelo podijeljeno na glavu, prsa i zadak. Tako\u0111er posjeduju i karakteristi\u010dan egzoskelet (takozvani vanjski kostur) i antene na glavi. Njihov zanimljivi izgled privla\u010di poglede i ljudi i drugih \u017eivotinja, a neke od tih jedinki nemaju sasvim dobre namjere.<\/p>\n\n\n\n

Kako razlikovati leptire i moljce?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ve\u0107 smo spomenuli da i leptiri i moljci spadaju u skupinu Lepidoptera. Ipak, postoji ne\u0161to \u0161to ih razlikuje. <\/p>\n\n\n\n

Leptiri imaju uske antene dok moljci mogu imati pernate antene ili antene koje se golim okom gotovo ne vide. Ve\u0107ina moljaca je aktivna no\u0107u, dok su na\u0161i divni, \u0161areni kukci ve\u0107inom aktivni danju. Zbog toga mnogi ljudi moljce \u010desto zamjenjuju s no\u0107nim leptirima.<\/p>\n\n\n\n

Ovo primje\u0107ujemo i prema brojnim prilagodbama moljaca na no\u0107ni \u017eivot: primjerice, moljci \u0107e ve\u0107inom biti neobojeni, dok leptiri znaju biti intenzivnih pa i kri\u010davih boja. <\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je spomenuti da je moljce lagano golim okom raspoznati od leptira i po tome \u0161to kada stoje, moljci ne dr\u017ee krila uspravnim tijekom odmora, ve\u0107 ra\u0161irenim. Stoga ako primijetite kukca koji izgleda sli\u010dno leptiru, ali ima ra\u0161irena krila dok miruje \u2013 ugledali ste moljca!<\/p>\n\n\n\n

Kako gusjenica postaje leptirom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Za leptire je karakteristi\u010dno da imaju iznimno kompleksan \u017eivotni ciklus. Naime, nakon za\u010de\u0107a jaja\u0161ca se ne pretvaraju direktno u lete\u0107i oblik \u017eivotinje ve\u0107 se razvoj odvija u fazama. Ovakav rast i razvitak \u017eivotinje zovemo metamorfozom<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Prva \u017eivotna faza ovog divnog kukca jest jaje ili jajna stanica. Ona mo\u017ee biti neutralnih boja, ali i jako obojena, a \u017eenka ostavlja svoja jaja\u0161ca na li\u0161\u0107e ili stabljike biljaka. Razlog tome jest da kada biljka u\u0111e u sljede\u0107u fazu ima potreban izvor hrane odmah pokraj sebe \u0161to je vrlo prakti\u010dno rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

\"modri
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U drugoj fazi kukac je sada li\u010dinka ili gusjenica. Ovakve gusjenice \u010desto imaju brojne parove nogu te stoga izgledaju sli\u010dno drugim, ne lete\u0107im kukcima. Jedina funkcija ove faze jest da se u njoj gusjenica dobro nahrani. Zbog toga je apetit gusjenica velik i one u toj fazi neprestano jedu, \u0161to rezultira u velikom rastu tijela. <\/p>\n\n\n\n

U tom procesu rasta gusjenica mora odbacivati svoj egzoskelet (ili oklop) koji ograni\u010dava njezin rast i stvarati novi i tako vi\u0161e puta u krug, koliko god dugo trajalo. Taj proces zovemo presvla\u010denjem, i gusjenica \u0107e ga pro\u0107i oko \u010detiri puta dok ne dostigne dovoljnu veli\u010dinu tijela koja joj dozvoljava prelazak u sljede\u0107u fazu.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a faza je faza u kojoj kukac stvara kukuljicu. Sada velika gusjenica pri\u010dvrstit \u0107e se za gran\u010dicu ili neki drugi oslonac, a egzoskelet opada kako bi se otkrila kukuljica koju je gusjenica napravila. Kukac ostaje za\u010dahuren u ovoj vre\u0107i i ne pomi\u010de se sve do sljede\u0107e faze ciklusa. <\/p>\n\n\n\n

Iako se izvana \u010dini da gusjenica jednostavno odmara i da se ni\u0161ta ne doga\u0111a, unutar kukuljice gusjenica se razgra\u0111uje i stvara krila, tijelo i noge te poprima karakteristi\u010dan izgled leptira. Kukuljica je zapravo za\u0161titni omota\u010d u kojem kukac dobiva svoj pravi i jedinstveni izgled.<\/p>\n\n\n\n

U ovom stadiju kukuljica se ne hrani. Upravo je zato bilo jako va\u017eno da se gusjenica dobro najede prije nego \u0161to stvori kukuljicu. Ovakav stadij mo\u017ee trajati nekoliko dana, ali i vi\u0161e od godine, ovisno o vrsti leptira. Mnoge vrste stoga odlu\u010duju iskoristiti kukuljicu kao stadij hibernacije tijekom zime. <\/p>\n\n\n\n

Posljednja, \u010detvrta faza je faza u kojoj kukuljica puca i iz nje izlazi odrasli leptir s razvijenim krilima i tijelom. U ovoj fazi, on mo\u017ee polagati jaja\u0161ca i zapo\u010deti ovaj ciklus iznova. To \u0107e se vjerojatno dogoditi jako brzo, s obzirom na to da je \u017eivotni vijek leptira ve\u0107inom ne\u0161to manje od tjedan dana, i on mora osigurati potomstvo u to vrijeme. Uistinu je \u0161okantno saznati da jedna tako lijepa i nje\u017ena vrsta ima tako kratak \u017eivotni vijek.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to leptiri rade svaki dan?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Leptiri su vrlo kompleksna bi\u0107a, i svakodnevno se bave mnogim aktivnostima. Oni mogu hibernirati, sun\u010dati se, hraniti, migrirati i sli\u010dno. Ovo je te\u0161ko primijetiti ako pomno ne pratite ove divne kukce, no uvijek je mogu\u0107e pretpostaviti \u0161to \u0107e leptiri raditi ovisno o okolini u kojoj se nalaze. Dakle, ako ga vidite na polju s mno\u0161tvo cvije\u0107a, on se vjerojatno dobro hranio samo trenutak prije nego \u0161to ste ga vi uo\u010dili.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 smo spominjali da u stadiju gusjenice leptiri imaju vrlo velik apetit, no va\u017eno je pojasniti i da ono \u010dime se hrane varira ovisno o stadiju u kojemu se nalaze. <\/p>\n\n\n\n

\"leptir
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Gusjenice se tako hrane naj\u010de\u0161\u0107e listovima i stabljikama biljaka, jer na sebi imaju dobro razvijena usta za \u017evakanje koja im omogu\u0107avaju usitnjavanje biljka. Gusjenice tako\u0111er nemaju potrebu piti vodu: one kroz veliku koli\u010dinu li\u0161\u0107a koje jedu unose i puno vode.<\/p>\n\n\n\n

Kod odraslog leptira slu\u010daj je ne\u0161to druga\u010diji: oni nemaju sposobnost hranjenja te mogu unositi isklju\u010divo teku\u0107u hranu. Oni to \u010dine s razvijenim sisaljkama koje su spiralno omotane kada se ne hrane. Ve\u0107ina ih se preferira hraniti nektarom iz biljaka, no neki leptiri si\u0161u teku\u0107inu iz trulog vo\u0107a, iz drve\u0107a, a neki \u010dak i iz izmeta.<\/p>\n\n\n\n

Jeste li znali da se i leptiri vole sun\u010dati?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kao i svi kukci, leptiri su hladnokrvni. Ovo zna\u010di da ne mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu ve\u0107 da ona gotovo sasvim ovisi o okolinskoj temperaturi. Kada im je hladno, oni izgube mogu\u0107nost letenja. Dakle, kako bi se mogli pokretati, moraju ostvariti potrebnu temperaturu. <\/p>\n\n\n\n

Ako vrijeme bude pretjerano hladno, oni \u0107e potra\u017eiti svijetli kamen, pijesak ili list koji je izlo\u017een svjetlosti i dobro se osun\u010dati. Ra\u0161irit \u0107e svoja krila kako bi \u0161to bulje upili sun\u010deve zrake. Potreba za toplinom je jedan od razloga za\u0161to se ove divne \u017eivotinje naj\u010de\u0161\u0107e hrane na osun\u010danim mjestima. <\/p>\n\n\n\n

U suprotnom slu\u010daju, ako im je prevru\u0107e, na\u0107i \u0107e hlad ili izvor vode kako bi se napili i tako spustili temperaturu tijela. <\/p>\n\n\n\n

Razmno\u017eavanje leptira<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Odrasle jedinke moraju osigurati potomke, i kako bi to napravile moraju prona\u0107i leptira suprotnog spola. Mu\u017ejaci su ti koji tra\u017ee \u017eenke, i to mogu \u010diniti na dva na\u010dina: mogu letjeti i iz zraka promatrati potencijalne \u017eenku te ih zatim pobli\u017ee pogledati, ili sjediti na visokoj biljci i \u010dekati da se \u017eenka na\u0111e na njegovom putu. <\/p>\n\n\n\n

Drugi na\u010din tro\u0161i manje energije, ali mo\u017ee biti i manje u\u010dinkovit. Kada se prona\u0111e \u017eenka po\u010dinje ritual parenja, a ako se u blizini na\u0111e drugi mu\u0161karac mo\u017ee do\u0107i do \u017eestoke borbe. <\/p>\n\n\n\n

No, kako leptir uop\u0107e mo\u017ee odrediti da li je \u017eenka njegove vrste? Mogu\u0107e je utvrditi to preko vanjskog izgleda: mu\u017ejak \u0107e tra\u017eiti jedinke s krilima odgovaraju\u0107ih boja i uzorka. Ako je zadovoljan \u017eenkom on \u0107e ispustiti feromone, ili izvoditi takozvani \u201eudvara\u010dki ples\u201c kako bi privukao \u017eenku. Ako je \u017eenka zadovoljna ona \u0107e mu se pridru\u017eiti i do\u0107i \u0107e do parenja. Mu\u017ejaci \u010desto nakon tog procesa uginu u kratkom vremenskom roku, dok \u017eenka pola\u017ee jaja\u0161ca i nastavlja sa \u017eivotom. <\/p>\n\n\n\n

\"leptir\"
FOTO: UNSPLASH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u017denka \u0107e polo\u017eiti jaja\u0161ca na biljku za koju je sigurna da \u0107e biti dovoljno velika kako bi se gusjenica mogla dovoljno nahraniti. Tek tijekom odlaganja dolazi do oplodnje. Naime, mu\u017ejak je samo pohranio sjeme u \u017eenki, no do spajanja jajne stanice i mu\u0161ke spolne stanice dolazi tek tijekom polaganja. \u017denka proizvodi ljepljivu tvar uz pomo\u0107 koje stavlja jaja na li\u0161\u0107e i odlazi. <\/p>\n\n\n\n

Migriraju li leptiri?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Intenzivna hladno\u0107a mo\u017ee tjerati leptire na migraciju na toplija podru\u010dja. Neki leptiri lete samo stotinjak kilometara kako bi do\u0161li u toplije krajeve, dok neki, poput poznatih monarha prolete preko tisu\u0107u kilometara kako bi na\u0161li novi dom. <\/p>\n\n\n\n

Leptiri monarsi smatraju se prvacima kada pri\u010damo o migraciji na velike udaljenosti. Oni svoju selidbu zapo\u010dinju ve\u0107 po\u010detkom jeseni, lete\u0107i iz Kanade i SAD-a prema jugu, primjerice u Kaliforniju, Floridu, Meksiko i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

Ovo putovanje mo\u017ee potrajati \u010dak dva mjeseca, a monarsi se po putu hrane slatkim nektarom kako bi pre\u017eivjeli. Zimu provode u toplijim krajevima odmaraju\u0107i kako bi bili spremni za ponovnu migraciju i povratak u sjevernije krajeve. Zbog relativno kratkog \u017eivotnog ciklusa, rijetki su oni koji stvarno pre\u017eive ovo putovanje, te se ve\u0107inom radi o njihovim potomcima koji su se izlegli iz jaja koje su \u017eenke slegle po putu. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, postoje i leptiri koji ne migriraju ve\u0107 odlu\u010de hibernirati kako bi pre\u017eivjeli hladne vremenske uvjete. Ovakvi pojedinci pronalaze za\u0161ti\u0107ena mjesta poput oguljene kore drve\u0107a, balvane, stare ograde i sli\u010dno. Leptiri imaju mogu\u0107nost hibernacije u svim svojim stadijima razvoja, no kada hiberniraju ne dolazi do prijelaza iz jedne faze u drugu. <\/p>\n\n\n\n

Leptir i njegova sposobnost kamufla\u017ee<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Poznato nam je da mnoge \u017eivotinje imaju sposobnost kamufla\u017ee, pa tako i leptiri. Oni su razvili ovu prilagodbu jer mnoge \u017eivotinje poput gu\u0161tera i ptica, pa \u010dak i pauka vrebaju i hrane se njima. Po\u0161to ovi kukci nemaju mehanizme obrane od grabe\u017eljivaca, najbolje \u0161to mogu napraviti jest prikriti se kako ne bi bili pojedeni. To \u010dine tako da poprime boje okoline.<\/p>\n\n\n\n

Gusjenice mogu biti i \u017earko obojene. Ovakvu obojenost zovemo za\u0161titnom obojeno\u0161\u0107u jer njome gusjenica upozorava \u017eivotinju da je ne pojede, jer je gusjenica otrovna. Ipak, ovakva jarka obojenost je rje\u0111a od obojenosti koja pomo\u017ee u sakrivanju leptira. Tako \u0107e mnogi biti u boji drve\u0107a, trave, kamenja.<\/p>\n\n\n

\n
\"leptir\"<\/figure><\/div>\n\n\n

5 zanimljivih \u010dinjenica o leptirima<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ako volite zanimljivosti o \u017eivotinjama<\/a>, sigurni smo da \u0107ete u\u017eivati u pet zanimljivosti koje smo vam pripremili o dana\u0161njoj temi!<\/p>\n\n\n\n

1. Od boja vidljivih ljudskom oku leptiri primje\u0107uju samo tri boje: \u017eutu, zelenu i crvenu boju. Ali zato imaju sposobnost vidjeti \u0161irok spektar ultraljubi\u010dastih boja koje su nama sakrivene.<\/p>\n\n\n\n

2. Za let, leptiru je potrebna tjelesna temperatura od najmanje 30 stupnjeva Celzijevih.<\/p>\n\n\n\n

3. Na svijetu postoji vi\u0161e od 20 tisu\u0107a vrsta ovih divnih kukaca \u0161arene boje. <\/p>\n\n\n\n

4. Antarktik je jedini kontinent na kojem nisu prona\u0111eni leptiri.<\/p>\n\n\n\n

5. Te\u017eina prosje\u010dnog leptira ista je kao te\u017eina dvije ru\u017eine latice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Leptir je na\u0161a dana\u0161nja tema \u2013 saznajmo vi\u0161e o jednom od najljep\u0161ih stanovnika na\u0161e planete. \u0160ume su ve\u0107 odavno poznate kao iznimno va\u017ene za cijeli planet i sve ljude na njemu i rijetko koja osoba \u0107e tvrditi suprotno. Iako se naizgled ne \u010dini tako, travnjaci su tako\u0111er jedni od najraznolikijih i najva\u017enijih ekosustava u svijetu […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":2959,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[],"class_list":{"0":"post-2958","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-priroda"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2958"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3007,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2958\/revisions\/3007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}