![\"Nostalgija\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/nostalgija-4.jpg\")
Povijest nostalgije<\/h2>\n\n\n\n
Nostalgija je relativno nov koncept. Rije\u010d je prvi skovao 1688. godine \u0161vicarski lije\u010dnik Johannes Hofer, koji ju je definirao kao neurolo\u0161ku bolest stalnog razmi\u0161ljanja o domovini i \u010de\u017enje za povratkom.<\/p>\n\n\n\n
Tek u 19. stolje\u0107u nostalgija se po\u010dela smatrati pozitivnim osje\u0107ajem, a ne patolo\u0161kim stanjem. \u0160vicarski psihijatar Carl Jung, na primjer, vidio je nostalgiju kao na\u010din ponovnog povezivanja s na\u0161om pro\u0161lo\u0161\u0107u i razumijevanja na\u0161e sada\u0161njosti. Za Junga je nostalgija bila na\u010din pristupa “kolektivnom nesvjesnom” – zajedni\u010dkoj povijesti i iskustvima koja svi imamo kao ljudska bi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom Prvog svjetskog rata, nostalgija je ponovno bila povezana s bole\u0161\u0107u, jer su vojnici u borbi \u017eudjeli za udobno\u0161\u0107u doma. Me\u0111utim, nakon zavr\u0161etka rata, nostalgija je ponovno postala pozitivan osje\u0107aj.<\/p>\n\n\n\n
Primjeri nostalgije iz popularne kulture<\/h2>\n\n\n\n
Mnogo je primjera nostalgije u popularnoj kulturi. Film It’s a Wonderful Life<\/em> (1946.) \u010desto se navodi kao jedan od najnostalgi\u010dnijih filmova ikada snimljenih<\/a>. Film govori o Georgeu Baileyu (glumi ga Jimmy Stewart), \u010dovjeku koji razmi\u0161lja o samoubojstvu na Badnjak.<\/p>\n\n\n\n
Vrste nostalgije<\/h2>\n\n\n\nPostoje dvije vrste nostalgije: pozitivna i negativna.<\/p>\n\n\n\n
Pozitivnu nostalgiju karakteriziraju sretna, ru\u017ei\u010dasta sje\u0107anja na pro\u0161lost. \u010cesto je povezana s osje\u0107ajima topline, sre\u0107e i ugode.<\/p>\n\n\n\n
Negativnu nostalgiju, s druge strane, karakteriziraju gorko-slatka ili \u010dak bolna sje\u0107anja na pro\u0161lost. \u010cesto je povezana s \u010de\u017enjom, tugom i \u017ealjenjem.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija se tako\u0111er mo\u017ee podijeliti u tri razli\u010dite kategorije: osobna, dru\u0161tvena i kulturolo\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n
Osobnu nostalgiju karakteriziraju sje\u0107anja na odre\u0111ene ljude ili doga\u0111aje iz vlastitog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tvenu nostalgiju karakteriziraju sje\u0107anja na vrijeme kada smo se osje\u0107ali povezanijima s drugima.<\/p>\n\n\n\n
Kulturnu nostalgiju karakteriziraju sje\u0107anja na vrijeme kada smo se osje\u0107ali povezanijima sa svojom kulturom.<\/p>\n\n\n\n
Prednosti nostalgije<\/h2>\n\n\n\nDokazano je da nostalgija ima niz prednosti. Na primjer, pokazalo se da nostalgija:<\/p>\n\n\n\n
\n- pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje<\/li>\n\n\n\n
- pove\u0107ava samopo\u0161tovanje<\/li>\n\n\n\n
- pru\u017ea osje\u0107aj socijalne podr\u0161ke<\/li>\n\n\n\n
- poma\u017ee ljudima da se nose s te\u0161kim \u017eivotnim prijelazima, kao \u0161to su razvod, umirovljenje i smrt<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Nostalgija tako\u0111er mo\u017ee imati pozitivne u\u010dinke na fizi\u010dko zdravlje. Na primjer, pokazalo se da nostalgija ja\u010da imunolo\u0161ku funkciju i smanjuje razinu stresa. Nostalgija tako\u0111er mo\u017ee pomo\u0107i u pove\u0107anju zadovoljstva \u017eivotom i smanjenju tjeskobe.<\/p>\n\n\n
\n![\"Nostalgija\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/nostalgija-3.jpg\")
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nNegativni u\u010dinci nostalgije<\/h2>\n\n\n\nMe\u0111utim, nostalgija mo\u017ee imati i negativne u\u010dinke. Na primjer, nostalgija mo\u017ee:<\/p>\n\n\n\n
\n- dovesti do osje\u0107aja usamljenosti i izolacije<\/li>\n\n\n\n
- natjerati ljude da razmi\u0161ljaju o pro\u0161losti i budu nezadovoljni sada\u0161njo\u0161\u0107u<\/li>\n\n\n\n
- u\u010diniti manje vjerojatnim da \u0107e ljudi ne\u0161to poduzeti u sada\u0161njosti<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Kako izbje\u0107i negativne u\u010dinke nostalgije?<\/h2>\n\n\n\n
Postoji nekoliko stvari koje mo\u017eete u\u010diniti kako biste izbjegli negativne u\u010dinke nostalgije:<\/p>\n\n\n\n
\n- Razmislite o sada\u0161njem trenutku. \u0160to trenutno radite u \u010demu u\u017eivate?<\/li>\n\n\n\n
- Potrudite se povezati s drugima u sada\u0161njosti. Provedite vrijeme s ljudima do kojih vam je stalo. Razgovarajte s njima o svojim pozitivnim uspomenama.<\/li>\n\n\n\n
- Radite stvari koje vas vesele. Slu\u0161ajte glazbu, \u0161etajte, gledajte svoj omiljeni film.<\/li>\n\n\n\n
- Razgovarajte s terapeutom. Ako se osje\u0107ate posebno poti\u0161teno, razgovor s terapeutom mo\u017ee vam uvelike pomo\u0107i.<\/li>\n\n\n\n
- Budite svjesni toga koliko vremena provodite razmi\u0161ljaju\u0107i o pro\u0161losti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Nostalgija je slo\u017eena emocija koja mo\u017ee imati i pozitivne i negativne u\u010dinke. Ako vas uhvati nostalgija, poku\u0161ajte se usredoto\u010diti na sada\u0161nji trenutak i ljude do kojih vam je stalo. Ako vas mu\u010di nostalgija, mo\u017ee biti od pomo\u0107i razgovarati s terapeutom.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, nostalgija se smatra sna\u017enim osje\u0107ajem \u010de\u017enje ili naklonosti prema pro\u0161losti. Bilo da se radi o sje\u0107anju iz djetinjstva, pjesmi ili mirisu, nostalgija je dio \u017eivota mnogih ljudi. Ipak, ve\u0107ina ljudi to uistinu ne razumije. Ovih 10 zapanjuju\u0107ih \u010dinjenica o nostalgiji vjerojatno \u0107e odgovoriti na sva pitanja koja si postavljate.<\/p>\n\n\n\n
Ne radi se samo o sje\u0107anjima<\/h3>\n\n\n\n
Ve\u0107ina ljudi bi nostalgiju mogla smatrati vezom s dobrim sje\u0107anjima iz pro\u0161losti. Me\u0111utim, jasno je da nostalgija nema mnogo veze sa samim sje\u0107anjima. Osje\u0107aj nostalgije zapravo je povezan s emocionalnim stanjima, a ne sje\u0107anjima. Na\u0161i umovi povezuju razli\u010dite emocije s vremenskim razdobljima i mjestima iz na\u0161e pro\u0161losti, \u0161to nas dovodi do toga da propu\u0161tamo pola realnih iskustva iz na\u0161e pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, netko se mo\u017ee sjetiti da se kao dijete igrao u parku. Iako je u tom realnom vremenu kao dijete mo\u017eda osjetio mnoge negativne emocije tijekom tog izleta u park, um osobe \u0107e to blokirati, ostavljaju\u0107i ga samo sa sretnim sje\u0107anjem na to iskustvo. Same misli su baza koju um mo\u017ee koristiti za povezivanje s emocijama. No, um nije tako pouzdan izvor kao \u0161to se mo\u017eda \u010dini. Mijenja na\u0161a sje\u0107anja na na\u010din da osje\u0107amo da sada\u0161njost nikada nije tako dobra kao pro\u0161lost. Ova povezanost emocija sa sje\u0107anjima ono je \u0161to \u010dini nostalgi\u010dno sje\u0107anje druga\u010dijim od obi\u010dnog sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija ima mnoge zdravstvene dobrobiti<\/h3>\n\n\n\n
S vremenom se slika o nostalgiji pobolj\u0161ala. Sada se smatra da ima mnoge pozitivne mentalne u\u010dinke. Kako su znanstvenici dalje razvijali razumijevanje nostalgije, zdravstvene dobrobiti su postale jasne. Profesorica psihologije Krystine Batcho otkrila je da osje\u0107aji nostalgije mogu potaknuti pozitivnost i kreativnost.<\/p>\n\n\n\n
Smiruju\u0107i osje\u0107aj koji donosi nostalgija tako\u0111er mo\u017ee smanjiti stres. Batcho je rekao: “Ono \u0161to vam nostalgija omogu\u0107uje i emocionalno i kognitivno jest da pratite ono \u0161to je ostalo stabilno, daju\u0107i vam neki osje\u0107aj kontinuiteta koji vas utemeljuje.” Nostalgija mo\u017ee pomo\u0107i \u010dak i kod depresije jer \u010din prizivanja sje\u0107anja mo\u017ee sprije\u010diti usamljenost i tjeskobu. Poznato je da nostalgija poma\u017ee u ja\u010danju dru\u0161tvenih vje\u0161tina i osobnih odnosa.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija utje\u010de na dono\u0161enje odluka<\/h3>\n\n\n\n
Iako se nostalgija mo\u017ee \u010diniti samo \u010dudnim osje\u0107ajem koji podi\u017ee raspolo\u017eenje, ona zapravo sna\u017eno utje\u010de na proces dono\u0161enja odluka. Kada razmi\u0161ljaju o sretnim sje\u0107anjima iz pro\u0161losti, ljudi \u017eele replicirati ta sje\u0107anja u sada\u0161njosti. Me\u0111utim, to predstavlja neke probleme. Kako je nostalgija glorificirana verzija pro\u0161losti, sve lo\u0161e stvari o tom vremenu odbacuju se u korist sna\u017enog osje\u0107aja \u010de\u017enje. To dovodi do toga da ljudi ponavljaju dobre navike jer se zbog toga osje\u0107aju dobro.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, nostalgija \u010desto tjera ljude da \u017eele volontirati jer im daje osje\u0107aje sre\u0107e i sje\u0107anje \u0107e nas natjerati da se po\u017eelimo vratiti. Me\u0111utim, to tako\u0111er mo\u017ee dovesti do lo\u0161ih navika. Zbog toga \u0107e se mnoga djeca koja su odrasla s roditeljima nasilnicima udati za nasilnog supru\u017enika. Iako smo svjesni da su to lo\u0161e osobine, ljudi podsvjesno favoriziraju stvari koje ih podsje\u0107aju na njihovu pro\u0161lost, bila ona dobra ili lo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Miris je pokreta\u010dka snaga nostalgije<\/h3>\n\n\n\n
Zanimljivo je da nostalgiju mogu potaknuti vi\u0161e od uobi\u010dajenih stvari, poput slu\u0161anja stare pjesme ili gledanja mjesta koje nas podsje\u0107a na djetinjstvo. Zapravo, miris je mnogo va\u017eniji za razvoj nostalgije od bilo kojeg drugog osjetila. Veza izme\u0111u mirisa i emocija zapo\u010dela je ranih 1900-ih s poznatim neurologom Sigmundom Freudom. Nos je povezan s olfaktornim re\u017enjem, dijelom mozga koji igra ulogu u izazivanju emocija.<\/p>\n\n\n\n
Kao rezultat toga, mirisi mogu proizvesti ja\u010di utjecaj na emocije od bilo kojeg drugog osjetila. Ovaj fenomen, poznat kao prisje\u0107anje izazvano mirisom, razlog je za\u0161to \u0107e pekare dopustiti da miris njihove robe preplavi trgovinu. Na primjer, miris svje\u017ee pe\u010denih kola\u010di\u0107a \u010desto \u0107e izazvati sna\u017ene osje\u0107aje nostalgije. Naravno, zbog toga je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e kupci kupiti kola\u010di\u0107e jer se njima osje\u0107aju privr\u017eeni.<\/p>\n\n\n
\n![\"Nostalgija\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/nostalgija-2.jpg\")
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\nUtje\u010de na razli\u010dite generacije na razli\u010dite na\u010dine<\/h3>\n\n\n\n
Godine 1991. istra\u017eiva\u010di su proveli eksperiment koriste\u0107i nasumi\u010dno odabrane sudionike u trgova\u010dkom centru Water Tower Place u Chicagu. Cilj je bio utvrditi kako nostalgija utje\u010de na ljude razli\u010dite dobi. U eksperimentu je ukupno 989 osoba upitano koji ih mirisi podsje\u0107aju na djetinjstvo. Ispostavilo se da gotovo 87 posto ispitanika ro\u0111enih 1930. ili kasnije pokazuje znakove olfaktornog prisje\u0107anja, dok samo 61 posto onih ro\u0111enih prije 1930. pokazuje isto. To implicira da mla\u0111i ljudi imaju vi\u0161e nostalgi\u010dnih osje\u0107aja izazvanih mirisima od starijih ljudi. To ima smisla jer se \u010dovjekov njuh s godinama obi\u010dno pogor\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivija je razlika izme\u0111u odgovora starijih i mla\u0111ih ljudi. Ispitanici ro\u0111eni prije 1930. op\u0107enito su rekli da su mirisi poput bora, hrasta i livada doveli do osje\u0107aja nostalgije. S druge strane, oni ro\u0111eni 1930. ili kasnije rekli su da su stvari kao \u0161to su plastika, gorivo za zrakoplove i mirisni markeri kod njih izazvali takav osje\u0107aj.<\/p>\n\n\n\n
Ovi rezultati sugeriraju da su stariji ljudi nostalgi\u010dniji prema prirodnim mirisima, dok mla\u0111i ljudi osje\u0107aju nostalgi\u010dniji prema umjetnim mirisima. Iako se ovi rezultati mogu \u010diniti beskorisnima, mogli bi dovesti do problema u budu\u0107nosti. Ako okoli\u0161 jednog dana bude u opasnosti, a trenutna odrasla populacija ne osje\u0107a nostalgiju za prirodom, manja je vjerojatnost da \u0107e osje\u0107ati bilo kakvu motivaciju da pomognu.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija se mo\u017ee dogoditi s vi\u0161e toga od samo pro\u0161lih sje\u0107anja<\/h3>\n\n\n\n
Ljudi tako\u0111er mogu osje\u0107ati nostalgiju za stvarima koje se doga\u0111aju u sada\u0161njosti. Poznato kao nostalgija i\u0161\u010dekivanja, ovo se doga\u0111a kada netko po\u010dne osje\u0107ati \u010de\u017enju za dijelovima sada\u0161njosti prije nego \u0161to nestanu u budu\u0107nosti. Ova verzija nostalgije ima mnogo negativnih utjecaja na um. \u017divjeti u trenutku obi\u010dno se povezuje s osobinama kao \u0161to su smanjeni stres i pozitivna emocionalna stanja.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, s nostalgijom i\u0161\u010dekivanja, izvla\u010dimo se iz trenutka, \u017eivimo u la\u017enoj verziji budu\u0107nosti i \u010deznemo za pro\u0161lo\u0161\u0107u. Ironija je da je pro\u0161lost u ovom slu\u010daju sada\u0161njost koju trenutno \u017eivimo. Prema rezultatima studije<\/a> koju je vodila profesorica psihologije Krystine Batcho, anticipativna nostalgija dovodi do slabijih odnosa i lo\u0161ijih dru\u0161tvenih vje\u0161tina. To zna\u010di da anticipacijsko znanje dovodi do osje\u0107aja tuge za razliku od sretnih osje\u0107aja uobi\u010dajene nostalgije.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija podi\u017ee interes javnosti<\/h3>\n\n\n\nU proteklom desetlje\u0107u nostalgija je postala iznimno va\u017ena za dru\u0161tvo. To je uglavnom zbog psihologa po imenu Constantine Sedikides, koji je osjetio nostalgiju nakon preseljenja iz Sjeverne Karoline u Englesku. Sedikides je otkrio da ga njegova nostalgija \u010dini sretnim i optimisti\u010dnim u pogledu svoju budu\u0107nost. To ga je potaknulo da dalje istra\u017euje nostalgiju, \u0161to je ubrzo potaknulo i druga sveu\u010dili\u0161ta da u\u010dine isto.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija je postala novo polje prou\u010davanja za psihologe, sa stotinama akademskih radova napisanih diljem cijelog svijeta. Sada je potvr\u0111eno da nostalgija utje\u010de na stanovni\u0161tvo 18 zemalja na pet kontinenata. S istra\u017eivanjem o ovom osje\u0107aju koje je zahvatilo sveu\u010dili\u0161ta diljem svijeta, jasno je da je na\u0161a fascinacija nostalgijom na vrhuncu.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017ee se koristiti za dobro\u2026<\/h3>\n\n\n\nSva ova poja\u010dana istra\u017eivanja o nostalgiji u znanstvenoj zajednici dovela su do predlo\u017eenih primjena koje \u0107e pozitivno utjecati na mnoge ljude. Ono \u0161to je najva\u017enije, istra\u017eiva\u010di su radili na na\u010dinu kori\u0161tenja pozitivnih emocija ste\u010denih nostalgijom u okru\u017eenju grupne terapije. Bolestima poput Alzheimerove bolesti i depresije moglo bi se pomo\u0107i s terapijom koja se temelji na nostalgiji.<\/p>\n\n\n\n
Tim Wildschut, suradnik psihologa Constantinea Sedikidesa, vjeruje da se nostalgija mo\u017ee koristiti za usmjeravanje \u017ertava stra\u0161nih doga\u0111aja dalje od njihovih trauma prema pozitivnim sje\u0107anjima. Nadalje, grupna nostalgija mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stigme o odre\u0111enim skupinama.<\/p>\n\n\n\n
U testu koji je vodio Wildschut<\/a>, grupa je zamoljena da razmi\u0161lja o pozitivnom sje\u0107anju na nekoga tko ima prekomjernu te\u017einu. Na kraju eksperimenta, otkriveno je da su nostalgi\u010dni osje\u0107aji proiza\u0161li iz sje\u0107anja doveli do pobolj\u0161anog stava prema ljudima s prekomjernom te\u017einom. Isti se rezultat dogodio kada su osobe s prekomjernom te\u017einom zamijenjene osobama s invaliditetom ili starijim osobama.<\/p>\n\n\n
Dokazano je da nostalgija ima niz prednosti. Na primjer, pokazalo se da nostalgija:<\/p>\n\n\n\n
- \n
- pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje<\/li>\n\n\n\n
- pove\u0107ava samopo\u0161tovanje<\/li>\n\n\n\n
- pru\u017ea osje\u0107aj socijalne podr\u0161ke<\/li>\n\n\n\n
- poma\u017ee ljudima da se nose s te\u0161kim \u017eivotnim prijelazima, kao \u0161to su razvod, umirovljenje i smrt<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Nostalgija tako\u0111er mo\u017ee imati pozitivne u\u010dinke na fizi\u010dko zdravlje. Na primjer, pokazalo se da nostalgija ja\u010da imunolo\u0161ku funkciju i smanjuje razinu stresa. Nostalgija tako\u0111er mo\u017ee pomo\u0107i u pove\u0107anju zadovoljstva \u017eivotom i smanjenju tjeskobe.<\/p>\n\n\n
\nShutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n Negativni u\u010dinci nostalgije<\/h2>\n\n\n\n
Me\u0111utim, nostalgija mo\u017ee imati i negativne u\u010dinke. Na primjer, nostalgija mo\u017ee:<\/p>\n\n\n\n
- \n
- dovesti do osje\u0107aja usamljenosti i izolacije<\/li>\n\n\n\n
- natjerati ljude da razmi\u0161ljaju o pro\u0161losti i budu nezadovoljni sada\u0161njo\u0161\u0107u<\/li>\n\n\n\n
- u\u010diniti manje vjerojatnim da \u0107e ljudi ne\u0161to poduzeti u sada\u0161njosti<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Kako izbje\u0107i negativne u\u010dinke nostalgije?<\/h2>\n\n\n\n
Postoji nekoliko stvari koje mo\u017eete u\u010diniti kako biste izbjegli negativne u\u010dinke nostalgije:<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Razmislite o sada\u0161njem trenutku. \u0160to trenutno radite u \u010demu u\u017eivate?<\/li>\n\n\n\n
- Potrudite se povezati s drugima u sada\u0161njosti. Provedite vrijeme s ljudima do kojih vam je stalo. Razgovarajte s njima o svojim pozitivnim uspomenama.<\/li>\n\n\n\n
- Radite stvari koje vas vesele. Slu\u0161ajte glazbu, \u0161etajte, gledajte svoj omiljeni film.<\/li>\n\n\n\n
- Razgovarajte s terapeutom. Ako se osje\u0107ate posebno poti\u0161teno, razgovor s terapeutom mo\u017ee vam uvelike pomo\u0107i.<\/li>\n\n\n\n
- Budite svjesni toga koliko vremena provodite razmi\u0161ljaju\u0107i o pro\u0161losti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Nostalgija je slo\u017eena emocija koja mo\u017ee imati i pozitivne i negativne u\u010dinke. Ako vas uhvati nostalgija, poku\u0161ajte se usredoto\u010diti na sada\u0161nji trenutak i ljude do kojih vam je stalo. Ako vas mu\u010di nostalgija, mo\u017ee biti od pomo\u0107i razgovarati s terapeutom.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, nostalgija se smatra sna\u017enim osje\u0107ajem \u010de\u017enje ili naklonosti prema pro\u0161losti. Bilo da se radi o sje\u0107anju iz djetinjstva, pjesmi ili mirisu, nostalgija je dio \u017eivota mnogih ljudi. Ipak, ve\u0107ina ljudi to uistinu ne razumije. Ovih 10 zapanjuju\u0107ih \u010dinjenica o nostalgiji vjerojatno \u0107e odgovoriti na sva pitanja koja si postavljate.<\/p>\n\n\n\n
Ne radi se samo o sje\u0107anjima<\/h3>\n\n\n\n
Ve\u0107ina ljudi bi nostalgiju mogla smatrati vezom s dobrim sje\u0107anjima iz pro\u0161losti. Me\u0111utim, jasno je da nostalgija nema mnogo veze sa samim sje\u0107anjima. Osje\u0107aj nostalgije zapravo je povezan s emocionalnim stanjima, a ne sje\u0107anjima. Na\u0161i umovi povezuju razli\u010dite emocije s vremenskim razdobljima i mjestima iz na\u0161e pro\u0161losti, \u0161to nas dovodi do toga da propu\u0161tamo pola realnih iskustva iz na\u0161e pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, netko se mo\u017ee sjetiti da se kao dijete igrao u parku. Iako je u tom realnom vremenu kao dijete mo\u017eda osjetio mnoge negativne emocije tijekom tog izleta u park, um osobe \u0107e to blokirati, ostavljaju\u0107i ga samo sa sretnim sje\u0107anjem na to iskustvo. Same misli su baza koju um mo\u017ee koristiti za povezivanje s emocijama. No, um nije tako pouzdan izvor kao \u0161to se mo\u017eda \u010dini. Mijenja na\u0161a sje\u0107anja na na\u010din da osje\u0107amo da sada\u0161njost nikada nije tako dobra kao pro\u0161lost. Ova povezanost emocija sa sje\u0107anjima ono je \u0161to \u010dini nostalgi\u010dno sje\u0107anje druga\u010dijim od obi\u010dnog sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija ima mnoge zdravstvene dobrobiti<\/h3>\n\n\n\n
S vremenom se slika o nostalgiji pobolj\u0161ala. Sada se smatra da ima mnoge pozitivne mentalne u\u010dinke. Kako su znanstvenici dalje razvijali razumijevanje nostalgije, zdravstvene dobrobiti su postale jasne. Profesorica psihologije Krystine Batcho otkrila je da osje\u0107aji nostalgije mogu potaknuti pozitivnost i kreativnost.<\/p>\n\n\n\n
Smiruju\u0107i osje\u0107aj koji donosi nostalgija tako\u0111er mo\u017ee smanjiti stres. Batcho je rekao: “Ono \u0161to vam nostalgija omogu\u0107uje i emocionalno i kognitivno jest da pratite ono \u0161to je ostalo stabilno, daju\u0107i vam neki osje\u0107aj kontinuiteta koji vas utemeljuje.” Nostalgija mo\u017ee pomo\u0107i \u010dak i kod depresije jer \u010din prizivanja sje\u0107anja mo\u017ee sprije\u010diti usamljenost i tjeskobu. Poznato je da nostalgija poma\u017ee u ja\u010danju dru\u0161tvenih vje\u0161tina i osobnih odnosa.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija utje\u010de na dono\u0161enje odluka<\/h3>\n\n\n\n
Iako se nostalgija mo\u017ee \u010diniti samo \u010dudnim osje\u0107ajem koji podi\u017ee raspolo\u017eenje, ona zapravo sna\u017eno utje\u010de na proces dono\u0161enja odluka. Kada razmi\u0161ljaju o sretnim sje\u0107anjima iz pro\u0161losti, ljudi \u017eele replicirati ta sje\u0107anja u sada\u0161njosti. Me\u0111utim, to predstavlja neke probleme. Kako je nostalgija glorificirana verzija pro\u0161losti, sve lo\u0161e stvari o tom vremenu odbacuju se u korist sna\u017enog osje\u0107aja \u010de\u017enje. To dovodi do toga da ljudi ponavljaju dobre navike jer se zbog toga osje\u0107aju dobro.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, nostalgija \u010desto tjera ljude da \u017eele volontirati jer im daje osje\u0107aje sre\u0107e i sje\u0107anje \u0107e nas natjerati da se po\u017eelimo vratiti. Me\u0111utim, to tako\u0111er mo\u017ee dovesti do lo\u0161ih navika. Zbog toga \u0107e se mnoga djeca koja su odrasla s roditeljima nasilnicima udati za nasilnog supru\u017enika. Iako smo svjesni da su to lo\u0161e osobine, ljudi podsvjesno favoriziraju stvari koje ih podsje\u0107aju na njihovu pro\u0161lost, bila ona dobra ili lo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Miris je pokreta\u010dka snaga nostalgije<\/h3>\n\n\n\n
Zanimljivo je da nostalgiju mogu potaknuti vi\u0161e od uobi\u010dajenih stvari, poput slu\u0161anja stare pjesme ili gledanja mjesta koje nas podsje\u0107a na djetinjstvo. Zapravo, miris je mnogo va\u017eniji za razvoj nostalgije od bilo kojeg drugog osjetila. Veza izme\u0111u mirisa i emocija zapo\u010dela je ranih 1900-ih s poznatim neurologom Sigmundom Freudom. Nos je povezan s olfaktornim re\u017enjem, dijelom mozga koji igra ulogu u izazivanju emocija.<\/p>\n\n\n\n
Kao rezultat toga, mirisi mogu proizvesti ja\u010di utjecaj na emocije od bilo kojeg drugog osjetila. Ovaj fenomen, poznat kao prisje\u0107anje izazvano mirisom, razlog je za\u0161to \u0107e pekare dopustiti da miris njihove robe preplavi trgovinu. Na primjer, miris svje\u017ee pe\u010denih kola\u010di\u0107a \u010desto \u0107e izazvati sna\u017ene osje\u0107aje nostalgije. Naravno, zbog toga je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e kupci kupiti kola\u010di\u0107e jer se njima osje\u0107aju privr\u017eeni.<\/p>\n\n\n
\nShutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n Utje\u010de na razli\u010dite generacije na razli\u010dite na\u010dine<\/h3>\n\n\n\n
Godine 1991. istra\u017eiva\u010di su proveli eksperiment koriste\u0107i nasumi\u010dno odabrane sudionike u trgova\u010dkom centru Water Tower Place u Chicagu. Cilj je bio utvrditi kako nostalgija utje\u010de na ljude razli\u010dite dobi. U eksperimentu je ukupno 989 osoba upitano koji ih mirisi podsje\u0107aju na djetinjstvo. Ispostavilo se da gotovo 87 posto ispitanika ro\u0111enih 1930. ili kasnije pokazuje znakove olfaktornog prisje\u0107anja, dok samo 61 posto onih ro\u0111enih prije 1930. pokazuje isto. To implicira da mla\u0111i ljudi imaju vi\u0161e nostalgi\u010dnih osje\u0107aja izazvanih mirisima od starijih ljudi. To ima smisla jer se \u010dovjekov njuh s godinama obi\u010dno pogor\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivija je razlika izme\u0111u odgovora starijih i mla\u0111ih ljudi. Ispitanici ro\u0111eni prije 1930. op\u0107enito su rekli da su mirisi poput bora, hrasta i livada doveli do osje\u0107aja nostalgije. S druge strane, oni ro\u0111eni 1930. ili kasnije rekli su da su stvari kao \u0161to su plastika, gorivo za zrakoplove i mirisni markeri kod njih izazvali takav osje\u0107aj.<\/p>\n\n\n\n
Ovi rezultati sugeriraju da su stariji ljudi nostalgi\u010dniji prema prirodnim mirisima, dok mla\u0111i ljudi osje\u0107aju nostalgi\u010dniji prema umjetnim mirisima. Iako se ovi rezultati mogu \u010diniti beskorisnima, mogli bi dovesti do problema u budu\u0107nosti. Ako okoli\u0161 jednog dana bude u opasnosti, a trenutna odrasla populacija ne osje\u0107a nostalgiju za prirodom, manja je vjerojatnost da \u0107e osje\u0107ati bilo kakvu motivaciju da pomognu.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija se mo\u017ee dogoditi s vi\u0161e toga od samo pro\u0161lih sje\u0107anja<\/h3>\n\n\n\n
Ljudi tako\u0111er mogu osje\u0107ati nostalgiju za stvarima koje se doga\u0111aju u sada\u0161njosti. Poznato kao nostalgija i\u0161\u010dekivanja, ovo se doga\u0111a kada netko po\u010dne osje\u0107ati \u010de\u017enju za dijelovima sada\u0161njosti prije nego \u0161to nestanu u budu\u0107nosti. Ova verzija nostalgije ima mnogo negativnih utjecaja na um. \u017divjeti u trenutku obi\u010dno se povezuje s osobinama kao \u0161to su smanjeni stres i pozitivna emocionalna stanja.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, s nostalgijom i\u0161\u010dekivanja, izvla\u010dimo se iz trenutka, \u017eivimo u la\u017enoj verziji budu\u0107nosti i \u010deznemo za pro\u0161lo\u0161\u0107u. Ironija je da je pro\u0161lost u ovom slu\u010daju sada\u0161njost koju trenutno \u017eivimo. Prema rezultatima studije<\/a> koju je vodila profesorica psihologije Krystine Batcho, anticipativna nostalgija dovodi do slabijih odnosa i lo\u0161ijih dru\u0161tvenih vje\u0161tina. To zna\u010di da anticipacijsko znanje dovodi do osje\u0107aja tuge za razliku od sretnih osje\u0107aja uobi\u010dajene nostalgije.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija podi\u017ee interes javnosti<\/h3>\n\n\n\n
U proteklom desetlje\u0107u nostalgija je postala iznimno va\u017ena za dru\u0161tvo. To je uglavnom zbog psihologa po imenu Constantine Sedikides, koji je osjetio nostalgiju nakon preseljenja iz Sjeverne Karoline u Englesku. Sedikides je otkrio da ga njegova nostalgija \u010dini sretnim i optimisti\u010dnim u pogledu svoju budu\u0107nost. To ga je potaknulo da dalje istra\u017euje nostalgiju, \u0161to je ubrzo potaknulo i druga sveu\u010dili\u0161ta da u\u010dine isto.<\/p>\n\n\n\n
Nostalgija je postala novo polje prou\u010davanja za psihologe, sa stotinama akademskih radova napisanih diljem cijelog svijeta. Sada je potvr\u0111eno da nostalgija utje\u010de na stanovni\u0161tvo 18 zemalja na pet kontinenata. S istra\u017eivanjem o ovom osje\u0107aju koje je zahvatilo sveu\u010dili\u0161ta diljem svijeta, jasno je da je na\u0161a fascinacija nostalgijom na vrhuncu.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017ee se koristiti za dobro\u2026<\/h3>\n\n\n\n
Sva ova poja\u010dana istra\u017eivanja o nostalgiji u znanstvenoj zajednici dovela su do predlo\u017eenih primjena koje \u0107e pozitivno utjecati na mnoge ljude. Ono \u0161to je najva\u017enije, istra\u017eiva\u010di su radili na na\u010dinu kori\u0161tenja pozitivnih emocija ste\u010denih nostalgijom u okru\u017eenju grupne terapije. Bolestima poput Alzheimerove bolesti i depresije moglo bi se pomo\u0107i s terapijom koja se temelji na nostalgiji.<\/p>\n\n\n\n
Tim Wildschut, suradnik psihologa Constantinea Sedikidesa, vjeruje da se nostalgija mo\u017ee koristiti za usmjeravanje \u017ertava stra\u0161nih doga\u0111aja dalje od njihovih trauma prema pozitivnim sje\u0107anjima. Nadalje, grupna nostalgija mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stigme o odre\u0111enim skupinama.<\/p>\n\n\n\n
U testu koji je vodio Wildschut<\/a>, grupa je zamoljena da razmi\u0161lja o pozitivnom sje\u0107anju na nekoga tko ima prekomjernu te\u017einu. Na kraju eksperimenta, otkriveno je da su nostalgi\u010dni osje\u0107aji proiza\u0161li iz sje\u0107anja doveli do pobolj\u0161anog stava prema ljudima s prekomjernom te\u017einom. Isti se rezultat dogodio kada su osobe s prekomjernom te\u017einom zamijenjene osobama s invaliditetom ili starijim osobama.<\/p>\n\n\n
![\"Nostalgija\"](\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/nostalgija.jpg\")