{"id":3582,"date":"2023-08-21T11:28:22","date_gmt":"2023-08-21T11:28:22","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=3582"},"modified":"2025-03-22T16:25:43","modified_gmt":"2025-03-22T16:25:43","slug":"sto-je-uragan-i-kako-se-zastititi-12-vaznih-savjeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/sto-je-uragan-i-kako-se-zastititi-12-vaznih-savjeta\/","title":{"rendered":"\u0160to je uragan i kako se za\u0161tititi? 12 va\u017enih savjeta"},"content":{"rendered":"\n<p>Sezona uragana godi\u0161nje je doba koje pomno prate meteorolozi i stanovnici obalnih podru\u010dja. Traje od 1. lipnja do 30. studenog, a poznata je po stvaranju sna\u017enih i razornih oluja koje mogu prouzro\u010diti veliku \u0161tetu i gubitak \u017eivota. Posljednjih godina raste zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na u\u010destalost i intenzitet ovih oluja.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od najve\u0107ih \u010dimbenika koji pridonose njihovom nastanku su visoke temperature oceana. Kako se ocean zagrijava, on daje energiju potrebnu za rast i ja\u010danje ovih oluja. U 2023. zabilje\u017eene su rekordno tople temperature oceana u Atlantskom oceanu i Meksi\u010dkom zaljevu, \u0161to je izazvalo zabrinutost zbog mogu\u0107nosti posebno aktivne sezone uragana. Iako je nemogu\u0107e to\u010dno predvidjeti koliko \u0107e se oluja formirati ili gdje \u0107e do\u0107i do kopna, stru\u010dnjaci pozivaju stanovnike obalnih podru\u010dja da budu spremni i informirani.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je uragan?<\/h2>\n\n\n\n<p>Uragani su jedan od najmo\u0107nijih i najrazornijih prirodnih fenomena na Zemlji. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Formiranje<\/h3>\n\n\n\n<p>Uragan je velika, kovitlaju\u0107a oluja koja se stvara iznad toplih oceanskih voda. Topla voda osigurava energiju potrebnu za razvoj oluje. Kako se topli zrak di\u017ee, hladi se i kondenzira, stvaraju\u0107i oblake i osloba\u0111aju\u0107i toplinu. Ovaj proces stvara podru\u010dje niskog tlaka, koje uvla\u010di vi\u0161e toplog, vla\u017enog zraka iz okolnog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako oluja nastavlja rasti, po\u010dinje se okretati zbog <a href=\"https:\/\/education.nationalgeographic.org\/resource\/coriolis-effect\/\" target=\"_blank\" data-type=\"URL\" data-id=\"https:\/\/education.nationalgeographic.org\/resource\/coriolis-effect\/\" rel=\"noreferrer noopener\">Coriolisovog efekta<\/a>, koji je uzrokovan rotacijom Zemlje. Rotacija oluje uzrokuje spiralno kretanje vjetrova od unutra\u0161njosti prema sredi\u0161tu, stvaraju\u0107i karakteristi\u010dno oko uragana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Klasifikacija<\/h3>\n\n\n\n<p>Kategorije uragana temelje se na brzini vjetra pomo\u0107u <a href=\"https:\/\/www.nhc.noaa.gov\/aboutsshws.php\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Saffir-Simpsonove ljestvice<\/a> vjetra uragana. Ljestvica se kre\u0107e od kategorije 1, s vjetrovima od 119-153 km\/h, do kategorije 5, s vjetrovima od 252 km\/h ili vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim brzine vjetra, uragani tako\u0111er mogu uzrokovati zna\u010dajan olujni val, \u0161to je porast razine mora uzrokovan vjetrovima oluje i niskim tlakom. Olujni val mo\u017ee uzrokovati poplave i zna\u010dajnu \u0161tetu na obalnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Utjecaji uragana<\/h2>\n\n\n\n<p>Uragani mogu imati ozbiljne utjecaje na okoli\u0161 i gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Utjecaj na okoli\u0161<\/h3>\n\n\n\n<p>Uragani mogu uzrokovati zna\u010dajnu \u0161tetu okoli\u0161u. Jaki vjetrovi i olujni udari mogu erodirati pla\u017ee, pomicati pijesak i kamenje i uni\u0161titi vegetaciju. Obilne padaline uzrokuju poplave, klizi\u0161ta i eroziju tla. Olujni val tako\u0111er mo\u017ee uzrokovati prodor slane vode, \u0161to mo\u017ee na\u0161tetiti slatkovodnim ekosustavima i zagaditi izvore pitke vode.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, mogu imati dugoro\u010dan utjecaj na okoli\u0161. Uni\u0161tavanje mangrova i koraljnih grebena mo\u017ee utjecati na stani\u0161te mnogih morskih vrsta. Gubitak vegetacije tako\u0111er mo\u017ee dovesti do erozije tla i smanjene bioraznolikosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ekonomski u\u010dinak<\/h3>\n\n\n\n<p>Uragani mogu uzrokovati zna\u010dajnu ekonomsku \u0161tetu. Uni\u0161tavanje infrastrukture, domova i poduze\u0107a mo\u017ee rezultirati gubicima u milijardama eura. Prekid transportnih ruta i komercijalne opskrbe tako\u0111er mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, uzrokuju i dugoro\u010dne ekonomske posljedice. O\u0161te\u0107enje infrastrukture mo\u017ee ote\u017eati rad poduze\u0107a, \u0161to dovodi do gubitka radnih mjesta i smanjene gospodarske aktivnosti. Uni\u0161tavanje domova tako\u0111er mo\u017ee dovesti do nedostatka pristupa\u010dnog stambenog prostora, \u0161to mo\u017ee pove\u0107ati cijene najma.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdvojili smo nekoliko primjera ekonomskog utjecaja ovih oluja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Katrina<\/strong>, koji je pogodio obalu Meksi\u010dkog zaljeva 2005., prouzro\u010dio je procijenjenu \u0161tetu od 125 milijardi dolara i vi\u0161e od 1800 smrtnih slu\u010dajeva.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Maria<\/strong>, koji je pogodio Portoriko 2017., prouzro\u010dio je procijenjenu \u0161tetu od 90 milijardi dolara i vi\u0161e od 3000 smrtnih slu\u010dajeva.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Harvey<\/strong>, koji je pogodio Teksas 2017., prouzro\u010dio je procijenjenu \u0161tetu od 125 milijardi dolara i vi\u0161e od 100 smrtnih slu\u010dajeva.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pripravnost na uragan<\/h2>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o olujama \u0161irokih razmjera, priprema je klju\u010dna. Planiranje i evakuacija dva su va\u017ena aspekta pripravnosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Planiranje<\/h3>\n\n\n\n<p>Prije nego udari uragan, va\u017eno je imati plan. Ovo uklju\u010duje pronala\u017eenje sigurnog mjesta kamo oti\u0107i, opskrbljivanje zalihama hrane i vode te odre\u0111ivanje kako komunicirati s voljenima. Ovo su bitne stvari koje treba uklju\u010diti u komplet za hitne slu\u010dajeve:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Voda &#8211; 3 litre po osobi dnevno <\/li>\n\n\n\n<li>Nekvarljiva hrana &#8211; dovoljno za tri do sedam dana <\/li>\n\n\n\n<li>Komplet prve pomo\u0107i (sve potrebne lijekove, baterijska svjetiljka s dodatnim baterijama i zvi\u017edaljka za signal za pomo\u0107)<\/li>\n\n\n\n<li>Gotovina -u slu\u010daju nestanka struje koji utje\u010du na rad bankomata<\/li>\n\n\n\n<li>Va\u017eni dokumenti (rodni listovi, putovnice i police osiguranja)<\/li>\n\n\n\n<li>Tako\u0111er je va\u017eno osigurati svoj dom postavljanjem kapaka ili zatvaranjem prozora i vrata. Ako imate generator, provjerite je li u dobrom stanju i ima li dovoljno goriva za nekoliko dana.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Evakuacija<\/h3>\n\n\n\n<p>U nekim \u0107e slu\u010dajevima mo\u017eda biti potrebno evakuirati svoj dom. To se naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a u podru\u010dju sklonom poplavama ili olujnim valovima. Ako lokalni slu\u017ebenici izdaju nalog za evakuaciju, va\u017eno je slijediti njihove upute i oti\u0107i \u0161to je prije mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Prilikom evakuacije ponesite svoj pribor za hitne slu\u010dajeve i sve potrebne potrep\u0161tine, kao \u0161to su presvla\u010denje i pribor za osobnu higijenu. Ako imate ku\u0107ne ljubimce, svakako ih povedite sa sobom ili napravite plan za njihovu evakuaciju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"667\" src=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-1.jpg\" alt=\"kategorije uragana \" class=\"wp-image-3587\" srcset=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-1.jpg 1000w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-1-768x512.jpg 768w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-1-450x300.jpg 450w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-1-780x520.jpg 780w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako su uragani dobili ime?<\/h2>\n\n\n\n<p>Uragani dobivaju imena kako bi ih lak\u0161e identificirali i pratili dok se kre\u0107u preko oceana. Svjetska meteorolo\u0161ka organizacija (WMO) odgovorna je za njihovo imenovanje. U Atlantiku i isto\u010dnom Pacifiku, WMO koristi \u0161est popisa imena koji se izmjenjuju svakih \u0161est godina. Imena se biraju abecednim redom, naizmjeni\u010dno mu\u0161ka i \u017eenska imena. Prvi uragan u godini imat \u0107e ime koje po\u010dinje s &#8220;A&#8221; i to \u0107e biti \u017eensko ime. Drugi \u0107e imati ime koje po\u010dinje s &#8220;B&#8221; i to \u0107e biti mu\u0161ko ime.<\/p>\n\n\n\n<p>WMO ima skup pravila za imenovanje: moraju biti laka za izgovor i pam\u0107enje, ne smiju biti uvredljiva i moraju odra\u017eavati kulturu i jezik regije u kojoj se uragan pojavljuje. Imena koja se koriste u Atlantiku prvenstveno su engleska, \u0161panjolska i francuska, dok su ona koja se koriste na Pacifiku \u0161panjolska i filipinska imena.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je oluja posebno smrtonosna, naziv se mo\u017ee povu\u0107i. Uragan Katrina, koji je 2005. prouzro\u010dio velika razaranja u Sjedinjenim Dr\u017eavama, povu\u010den je i zamijenjen imenom Katia. <\/p>\n\n\n\n<p>U nekim slu\u010dajevima, ako postoji vi\u0161e od 21 imenovane oluje u sezoni, WMO \u0107e koristiti gr\u010dki alfabet za imenovanje dodatnih oluja. To se dogodilo u sezoni 2005., koja je imala rekordnih 28 imenovanih oluja. Upotreba gr\u010dkog alfabeta tako\u0111er je bila nu\u017ena u sezoni 2020., u kojoj je zabilje\u017eeno 30 imenovanih oluja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koja dr\u017eava na svijetu ima najvi\u0161e uragana?<\/h2>\n\n\n\n<p>Prema <a href=\"https:\/\/www.nhc.noaa.gov\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Nacionalnom centru za uragane<\/a>, Sjedinjene Dr\u017eave su zemlja koja je najvi\u0161e pogo\u0111ena uraganima. Od prvih 10 dr\u017eava u svijetu koje su najosjetljivije, \u0161est ih je u SAD-u. Florida je dr\u017eava koja je najsklonija, a slijede je Teksas, Louisiana, Sjeverna Karolina, Ju\u017ena Karolina i Alabama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ostale zemlje koje su sklone olujama su Meksiko, Kuba, Jamajka i Dominikanska Republika. Kako se nalaze u Karipskom moru i Meksi\u010dkom zaljevu, poznate su po nekim od najrazornijih u povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>U Tihom oceanu, Filipini i Japan su zemlje koje su naj\u010de\u0161\u0107e pogo\u0111ene tajfunima, koji su u toj regiji ekvivalenti uraganima. Tajfuni su naj\u010de\u0161\u0107i u zapadnom Pacifiku, gdje tople oceanske vode osiguravaju potrebno gorivo za stvaranje i poja\u010davanje oluja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Povijesni uragani<\/h2>\n\n\n\n<p>Uragani su kroz povijest bili zna\u010dajna prirodna katastrofa. Ove su oluje uzrokovale veliku \u0161tetu, razaranje i gubitak \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Najsmrtonosniji<\/h3>\n\n\n\n<p>Jedan od <a href=\"https:\/\/www.nytimes.com\/2022\/06\/29\/climate\/what-hurricanes-ever.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">najsmrtonosnijih uragana<\/a> u povijesti bio je &#8220;Veliki uragan&#8221; iz 1780. godine na Malim Antilima. Prouzro\u010dio je vi\u0161e od 20.000 smrtnih slu\u010dajeva, \u0161to ga \u010dini olujom koja je uzrokovala najvi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva u zabilje\u017eenoj povijesti. Pogodio je karipske otoke Barbados, Svetu Luciju i Martinique, s vjetrovima \u010dija se brzina procjenjuje na 200 milja na sat.<\/p>\n\n\n\n<p>Slijedi ga Galveston iz 1900., koji je usmrtio, procjenjuje se, 6.000 do 12.000 ljudi. Olujni val izazvan uraganom odgovoran je za ve\u0107inu smrtnih slu\u010dajeva, jer je poplavio nizinski oto\u010dni grad Galveston u Teksasu. <\/p>\n\n\n\n<p>Ostali zna\u010dajni uklju\u010duju Okeechobee iz 1928., koji je na Floridi odnio najmanje 2500 \u017eivota i Mitch iz 1998., koji je ubio vi\u0161e od 11.000 ljudi u Srednjoj Americi. Uragan je prouzro\u010dio opse\u017ene poplave i klizi\u0161ta, te prouzro\u010dio \u0161tetu u milijardama dolara. Oluja je bila posebno smrtonosna u Hondurasu i Nikaragvi, gdje su \u010ditava sela izbrisana u poplavama.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe title=\"THE GREAT HURRICANE OF 1780 (Unknown History)\" width=\"1170\" height=\"658\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/ibso0AEtJJQ?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Najskuplji <\/h3>\n\n\n\n<p>Najskuplji uragan u povijesti SAD-a bio je uragan Katrina, koji je pogodio obalu Meksi\u010dkog zaljeva 2005. godine. Izazvao je procijenjenu \u0161tetu od 193,5 miljardi dolara i rezultirao smr\u0107u pribli\u017eno 1800 ljudi. Olujni val uzrokovan uraganom probio je nasipe koji su \u0161titili grad, \u0161to je dovelo do katastrofalnih poplava. Uragan Harvey, koji je pogodio Teksas 2017., napravio je \u0161tetu koja se procjenjuje na 153,8 miljardi dolara.<\/p>\n\n\n\n<p>Ostali uklju\u010duju Mariu iz 2017., koja ima procijenjenu \u0161tetu od 110,7 miljardi dolara u Portoriku, i Sandy iz 2012., koji je prouzro\u010dio \u0161tetu od 85,2 miljardi dolara du\u017e isto\u010dne obale Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koja je razlika izme\u0111u tajfuna, uragana ili ciklona?<\/h2>\n\n\n\n<p>Tropski cikloni su kru\u017ene oluje koje se formiraju iznad toplih voda, s vrlo niskim tlakom zraka u sredi\u0161tu i vjetrovima ve\u0107im od 119 km\/h. Na razli\u010ditim mjestima poznati su pod razli\u010ditim imenima. Izrazi &#8220;uragan&#8221;, &#8220;tajfun&#8221; i &#8220;ciklon&#8221; koriste se za opisivanje tropskih ciklona, ali se odnose na istu vrstu olujnog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavna razlika izme\u0111u ovih izraza je njihov geografski polo\u017eaj. U sjevernom Atlantskom oceanu i sjeveroisto\u010dnom Pacifiku te se oluje nazivaju uragani. U sjeverozapadnom Pacifiku nazivaju se tajfunima. U ju\u017enom Pacifiku i Indijskom oceanu nazivaju se cikloni.<\/p>\n\n\n\n<p>Konvencija imenovanja temelji se na lokaciji oluje i regionalnoj meteorolo\u0161koj agenciji odgovornoj za pra\u0107enje i izdavanje upozorenja.  Unato\u010d razli\u010ditim nazivima, ove oluje dijele mnogo sli\u010dnosti. Sve ih pokre\u0107e topla oceanska voda i sve se okre\u0107u u smjeru suprotnom od kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi i u smjeru kazaljke na satu na ju\u017enoj hemisferi.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim vjetra, tropski cikloni tako\u0111er mogu proizvesti obilne oborine, olujne udare i tornada. Ove opasnosti mogu uzrokovati zna\u010dajnu \u0161tetu i gubitak \u017eivota, zbog \u010dega je va\u017eno da ljudi u pogo\u0111enim podru\u010djima budu informirani i slijede naredbe za evakuaciju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koja je razlika izme\u0111u uragana i tornada?<\/h2>\n\n\n\n<p>Oba su vremenski fenomeni koji mogu uzrokovati zna\u010dajnu \u0161tetu i razaranje. Me\u0111utim, razlikuju se na nekoliko na\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Veli\u010dina<\/h3>\n\n\n\n<p>Najo\u010ditija razlika je njihova veli\u010dina. Uragani su mnogo ve\u0107i od tornada, s horizontalnom ljestvicom koja mo\u017ee biti i do tisu\u0107u puta ve\u0107a. Mogu se protezati stotinama kilometara, dok su tornada obi\u010dno \u0161iroka samo nekoliko stotina metara.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Formiranje<\/h3>\n\n\n\n<p>Uragani i tornada tako\u0111er nastaju pod razli\u010ditim okolnostima. Obi\u010dno se formiraju iznad toplih voda oceana, dok se tornada formiraju iznad kopna. Uragani zahtijevaju topao, vla\u017ean zrak da se uzdignu i formiraju grmljavinske oluje, koje se zatim organiziraju u rotiraju\u0107i sustav. S druge strane, tornada se \u010desto povezuju s grmljavinskim olujama, ali nastaju kada se hladan, suh zrak sudari s toplim, vla\u017enim zrakom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Trajanje<\/h3>\n\n\n\n<p>Uragani su dugotrajne oluje koje mogu trajati danima ili \u010dak tjednima, dok su tornada obi\u010dno kratkotrajna i traju samo nekoliko minuta. Me\u0111utim, neka tornada mogu trajati nekoliko sati.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Brzina vjetra<\/h3>\n\n\n\n<p>Oba proizvode sna\u017ene vjetrove, ali su uragani op\u0107enito mnogo ja\u010di. Vjetrovi mogu prema\u0161iti 119 km na sat, dok vjetrovi u tornadu prema\u0161uju 480 km na sat.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160teta<\/h3>\n\n\n\n<p>Obje oluje uzrokuju zna\u010dajnu \u0161tetu, ali je vrsta \u0161tete koju uzrokuju razli\u010dita. Uragani mogu uzrokovati opse\u017ene poplave, olujne valove i \u0161tetu od vjetra, dok tornada mogu uzrokovati lokaliziranu \u0161tetu, poput i\u0161\u010dupanih stabala, o\u0161te\u0107enih krovova i prevrnutih vozila.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-1.jpg\" alt=\"uragani\" class=\"wp-image-3590\" width=\"770\" height=\"513\" srcset=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-1.jpg 1000w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-1-768x512.jpg 768w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-1-450x300.jpg 450w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-1-780x520.jpg 780w\" sizes=\"(max-width: 770px) 100vw, 770px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje i predvi\u0111anje <\/h2>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje i predvi\u0111anje uragana napredovalo je daleko tijekom godina, zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161kom napretku i znanstvenim istra\u017eivanjima. Posljednjih godina do\u0161lo je do zna\u010dajnih otkri\u0107a u istra\u017eivanju  koja su dovela do to\u010dnijih predvi\u0111anja i bolje pripreme za te prirodne katastrofe.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tehnolo\u0161ki napredak<\/h3>\n\n\n\n<p>Jedan od klju\u010dnih tehnolo\u0161kih napredaka u istra\u017eivanju je razvoj naprednih ra\u010dunalnih modela koji mogu simulirati i predvidjeti oluje s ve\u0107om to\u010dno\u0161\u0107u. Ovi modeli koriste podatke sa satelita, pluta\u010da i drugih izvora za pra\u0107enje i predvi\u0111anje putanje i intenziteta uragana.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan zna\u010dajan napredak je kori\u0161tenje bespilotnih letjelica (UAV) ili dronova za prikupljanje podataka u sredi\u0161tu uragana. Ovi podaci poma\u017eu istra\u017eiva\u010dima da bolje razumiju strukturu i dinamiku oluje, \u0161to mo\u017ee dovesti do to\u010dnijih predvi\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Budu\u0107a predvi\u0111anja<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako istra\u017eivanje napreduje, znanstvenici daju preciznija predvi\u0111anja o u\u010destalosti i intenzitetu budu\u0107ih oluja. Osim predvi\u0111anja u\u010destalosti i intenziteta, istra\u017eiva\u010di tako\u0111er rade na na\u010dinima predvi\u0111anja utjecaja oluja na odre\u0111ene regije. Ove informacije mogu pomo\u0107i hitnim slu\u017ebama i lokalnim du\u017enosnicima da se bolje pripreme za posljedice  i umanje \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"667\" src=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3.jpg\" alt=\"uragan\" class=\"wp-image-3588\" srcset=\"https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3.jpg 1000w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-300x200.jpg 300w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-768x512.jpg 768w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-450x300.jpg 450w, https:\/\/mojblog.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/uragan-3-780x520.jpg 780w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako globalno zatopljenje i visoke temperature utje\u010du na uragan?<\/h2>\n\n\n\n<p>Sve je vi\u0161e dokaza koji sugeriraju da globalno zatopljenje i visoke temperature doista mogu utjecati na uragane. Dok istra\u017eiva\u010di ne mogu sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i ho\u0107e li klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovesti do du\u017eih ili aktivnijih sezona oluja u budu\u0107nosti, postoji \u0161iroko slaganje da ih globalno zatopljenje mo\u017ee u\u010diniti opasnijima.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od na\u010dina na koji globalno zatopljenje mo\u017ee utjecati je pove\u0107anje temperature povr\u0161ine mora. Toplija voda mo\u017ee dati vi\u0161e energije, \u0161to dovodi do ja\u010dih i intenzivnijih oluja. Zapravo, studija <a href=\"https:\/\/www.gfdl.noaa.gov\/global-warming-and-hurricanes\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Geophysical Fluid Dynamics Laboratory <\/a>otkrila je da su najja\u010di uragani postali u\u010destaliji u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a o\u010dekuje se da \u0107e se taj trend nastaviti i u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Globalno zatopljenje mo\u017ee utjecati na uragane i zbog pove\u0107anja koli\u010dine padalina koje proizvode. Topliji zrak mo\u017ee zadr\u017eati vi\u0161e vlage, \u0161to mo\u017ee dovesti do obilnijih oborina tijekom oluja. Mnogi klimatski znanstvenici sla\u017eu se da se o\u010dekuju ve\u0107e stope padalina u uraganima u atlantskom bazenu s globalnim zagrijavanjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim ovih u\u010dinaka, globalno zatopljenje tako\u0111er mo\u017ee dovesti do porasta razine mora, \u0161to olujne valove mo\u017ee u\u010diniti razornijim. Porast razine mora tako\u0111er mo\u017ee dovesti do \u010de\u0161\u0107ih poplava u obalnim podru\u010djima, \u010dak i tijekom doga\u0111aja koji nisu uraganski.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sigurnosni savjeti i resursi za uragan<\/h2>\n\n\n\n<p>Kada se pribli\u017eava uragan, va\u017eno je poduzeti potrebne mjere opreza kako biste osigurali sigurnost sebi i drugima. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomo\u0107i da se pripremite i ostanete sigurni.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prije uragana<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Ostanite informirani<\/strong>: Pratite vremensku prognozu i slu\u0161ajte lokalne vijesti i slu\u017ebenike za hitne slu\u010dajeve za novosti i upute.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Pripremite pribor za hitne slu\u010dajeve:<\/strong> To bi trebalo uklju\u010divati bitne stvari kao \u0161to su hrana, voda, lijekovi, pribor prve pomo\u0107i, va\u017eni dokumenti i radio ili TV na baterije.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Za\u0161titite svoju imovinu<\/strong>: Osigurajte vanjske objekte koji bi mogli odletjeti u zrak tijekom jakih vjetrova, podre\u017eite drve\u0107e i grmlje.<\/li>\n\n\n\n<li>Evakuirajte ako je potrebno: Ako lokalni du\u017enosnici preporu\u010de ili narede evakuaciju, slijedite njihove upute i odmah se evakuirajte.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tijekom uragana<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Ostanite u zatvorenom prostoru:<\/strong> Izbjegavajte izlazak vani tijekom uragana jer krhotine koje lete i jaki vjetrovi mogu biti opasni.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Dr\u017eite se dalje od prozora:<\/strong> Premjestite se u unutarnju sobu ili hodnik na najni\u017eoj razini zgrade, dalje od prozora i staklenih vrata.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Isklju\u010dite struju<\/strong>: Isklju\u010dite svu struju i isklju\u010dite ure\u0111aje iz uti\u010dnice kako biste sprije\u010dili strujni udar ili po\u017ear.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ostanite informirani<\/strong>: Nastavite slu\u0161ati radio ili TV za novosti i upute lokalnih du\u017enosnika.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nakon uragana<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Klonite se poplavne vode<\/strong>: Poplavna voda mo\u017ee biti kontaminirana i predstavljati zdravstveni rizik. Izbjegavajte hodanje ili vo\u017enju kroz poplavnu vodu.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Provjerite o\u0161te\u0107enje<\/strong>: Pregledajte ima li o\u0161te\u0107enja i prijavite sve sru\u0161ene elektri\u010dne vodove ili curenje plina lokalnim vlastima.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Budite oprezni prilikom \u010di\u0161\u0107enja<\/strong>: Nosite za\u0161titnu odje\u0107u i koristite odgovaraju\u0107a pokrivala za lice ili maske kada \u010distite plijesan ili druge ostatke. Plijesan mo\u017ee izazvati te\u0161ku <a href=\"https:\/\/mojblog.hr\/sto-su-alergije-lako-prepoznajte-16-zdravstvenih-stanja\/\">alergijsku<\/a> reakciju.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Potra\u017eite pomo\u0107 ako je potrebna<\/strong>: Ako vam je potrebna pomo\u0107, obratite se lokalnim vlastima ili organizacijama za pomo\u0107 u katastrofama za pomo\u0107.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sezona uragana godi\u0161nje je doba koje pomno prate meteorolozi i stanovnici obalnih podru\u010dja. Traje od 1. lipnja do 30. studenog, a poznata je po stvaranju sna\u017enih i razornih oluja koje mogu prouzro\u010diti veliku \u0161tetu i gubitak \u017eivota. Posljednjih godina raste zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na u\u010destalost i intenzitet ovih oluja. Jedan od najve\u0107ih \u010dimbenika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":3589,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34,383],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3582","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-priroda","8":"category-znanost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3582"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3789,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3582\/revisions\/3789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}