Ljudsko tijelo je jedinstveni sklop kojeg \u010desto uzimamo zdravo za gotovo, a nismo niti svjesni koliko fantasti\u010dnih stvari ono mo\u017ee i za \u0161to je sve sposobno. Postoje mnoge stvari koje ne znate o vlastitom tijelu pa \u0107u vam pomo\u0107i da otkrijete neke fantasti\u010dne \u010dinjenice i shvatite koliko je jedinstveno i savr\u0161eno va\u0161e tijelo. Budite spremni da se \u0161okirate!<\/p>\n\n\n\n
Ljudska tijela u mraku emitiraju male koli\u010dine svjetlosti, ali ljudsko oko je preslabo da bi ih registriralo. Japanski znanstvenici su ovu tvrdnju dokazali posebno osjetljivim kamerama koje su potvrdile da sva bi\u0107a koja imaju metabolizam sjaje.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na broj treptaja koje svaki dan napravimo znanstvenici su uspjeli izra\u010dunati da je udio vremena kad smo budni, a kojeg provodimo trep\u0107u\u0107i (zna\u010di zatvorenih o\u010diju) gotovo 10%. Prosjek je izra\u010dunat kao 5 godina.<\/p>\n\n\n\n
Izuzetno jak ka\u0161alj ili kihanje mo\u017ee uzrokovati toliko naprezanje da \u010dovjeku mo\u017ee puknuti rebro kao posljedica trzaja. Ovo je osobito opasno kod starijih ljudi \u010dija je ko\u0161tana masa kompromitirana.<\/p>\n\n\n\n
Iako brzina rasta kose ovisi o \u017eivotnoj dobi i zdravlju, ona je neminovno manja od rasta ostalih dlaka na tijelu. No, i kosa ne raste jednako brzo kod svih pa tako afri\u010dka kosa raste najsporije, a azijska najbr\u017ee. Osim toga, kosa raste br\u017ee ljeti, a u tome poma\u017eu i sun\u010deve zrake.<\/p>\n\n\n\n
U cijelom je svijetu ra\u0161iren poznati mit o tome da nos i u\u0161i rastu \u010ditav \u017eivot. To ipak nije istina, jer nos prestaje rasti u 18 -oj godini, a u\u0161i u 6-oj godini. Njihov rast je samo privid jer oni zapravo ne rastu ve\u0107 se okolno tkivo starenjem smanjuje pa \u010dovjek stje\u010de dojam da u\u0161i i nos rastu.<\/p>\n\n\n\n
Svaki je \u010dovjek ujutro vi\u0161i barem za 1 cm, a neki i za 2 cm. Tijekom dana dolazi do kompresije hrskavice prilikom kretanja, ona se zbija i tijelo bude kra\u0107e. Tijekom no\u0107i dolazi do obrnute situacije jer le\u017eimo pa se tijelo opu\u0161ta i smanjuje se pritisak na hrskavicu.<\/p>\n\n\n\n
Stanice tijela po\u010dinju odumirati odmah nakon smrti, a to se doga\u0111a ve\u0107 nakon nekoliko minuta jer je tijelo ostalo bez kisika. Tada bakterije po\u010dinju razgra\u0111ivati tijelo i ono se po\u010dinje raspadati.<\/p>\n\n\n\n
Plu\u0107a su va\u017ean organ pomo\u0107u kojeg di\u0161emo i kroz kojeg se prenosi kisik. Ta se izmjena plinova doga\u0111a i uz pomo\u0107 kapilara, a u na\u0161im plu\u0107ima je vi\u0161e od tri stotine tisu\u0107a kapilara koje obavljaju taj va\u017ean proces disanja.<\/p>\n\n\n\n
\u017div\u010dani sustav je jo\u0161 jedan od sustava bez kojeg ne mo\u017eemo \u017eivjeti. Neke radnje \u010dovjek \u010dini svjesno, ali neke koje su vrlo bitne \u010dini nesvjesno. Rije\u010d je o radnjama kao \u0161to su disanje ili rad srca.<\/p>\n\n\n\n
Time upravljaju \u017eivci, a ukupna duljina svih \u017eivaca u tijelu iznosi vi\u0161e od sedamdeset kilometara.<\/p>\n\n\n\n
Ljudsko tijelo ima prilagodbu skupljanja masti<\/a> u organizmu pa mo\u017ee bez hrane jako dugo. To naravno podrazumijeva da ima i vode za pi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n11. Svi nosimo grinje u trepavicama.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n