{"id":5702,"date":"2025-02-17T14:32:26","date_gmt":"2025-02-17T14:32:26","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=5702"},"modified":"2025-02-17T14:33:57","modified_gmt":"2025-02-17T14:33:57","slug":"sto-je-empatija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/sto-je-empatija\/","title":{"rendered":"\u0160to je empatija? 7 \u010dinjenica koje \u0107e te iznenaditi"},"content":{"rendered":"\n

Empatija je sposobnost koja nas \u010dini ljudima \u2013 ona nam omogu\u0107uje da razumijemo i osje\u0107amo tu\u0111e emocije, pove\u017eemo se s drugima i gradimo dru\u0161tvo temeljeno na suosje\u0107anju. No, \u0161to je empatija zapravo?<\/strong> Je li to samo instinktivna reakcija na ne\u010diju bol ili slo\u017een neurolo\u0161ki proces oblikovan evolucijom?<\/p>\n\n\n\n

Znanost ve\u0107 desetlje\u0107ima prou\u010dava suosje\u0107anje i empatiju<\/strong>, a rezultati istra\u017eivanja otkrivaju fascinantne uvide u na\u0161u psihu. Znamo, primjerice, da empatija kod djece<\/strong> nije ne\u0161to \u0161to dolazi samo odgojem \u2013 ve\u0107 se po\u010dinje razvijati jo\u0161 u najranijem djetinjstvu. Tako\u0111er, istra\u017eivanja pokazuju da za\u0161to imamo empatiju<\/strong> nije samo pitanje etike ili morala \u2013 ona je evolucijski alat koji je pomogao ljudskoj vrsti da pre\u017eivi i napreduje.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj \u010dlanak donosi zanimljivosti o empatiji<\/strong> i razotkriva \u010dinjenice o empatiji<\/strong> koje mo\u017eda jo\u0161 niste \u010duli. Od na\u010dina na koji na\u0161 mozak prepoznaje tu\u0111e emocije do toga kako tehnologija utje\u010de na na\u0161u sposobnost suosje\u0107anja \u2013 pripremite se na znanstvene spoznaje koje bi vas mogle iznenaditi.<\/p>\n\n\n

\n
\"\u0160to
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

\u0160to je empatija?<\/h3>\n\n\n\n

Empatija je sposobnost razumijevanja i do\u017eivljavanja tu\u0111ih emocija, \u0161to nas \u010dini povezanima s ljudima oko nas. Bez nje, dru\u0161tvo kakvo poznajemo ne bi moglo funkcionirati \u2013 ne bismo mogli suosje\u0107ati s drugima, donositi moralne odluke ili graditi zdrave odnose. No, \u0161to je empatija u znanstvenom smislu?<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci je definiraju kao slo\u017een neurolo\u0161ki i psiholo\u0161ki proces koji uklju\u010duje razli\u010dite dijelove mozga, poput oglednih neurona, limbi\u010dkog sustava i prefrontalnog korteksa. Suosje\u0107anje i empatija \u010desto se spominju zajedno, no nisu isto \u2013 suosje\u0107anje uklju\u010duje osje\u0107aj tuge ili zabrinutosti za nekoga, dok je empatija sposobnost stvarnog razumijevanja i dijeljenja emocija.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to imamo empatiju? Istra\u017eivanja pokazuju da je ona klju\u010dna za opstanak na\u0161e vrste. Od najranijeg djetinjstva u\u010dimo prepoznavati emocije i reagirati na njih<\/a>, \u0161to nam poma\u017ee u socijalizaciji i razvijanju odnosa. Empatija kod djece razvija se postupno, a okolina igra klju\u010dnu ulogu u tom procesu.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku donosimo znanstvene \u010dinjenice o empatiji koje \u0107e vas iznenaditi.<\/p>\n\n\n\n

1. Empatija je ugra\u0111ena u na\u0161 mozak<\/h3>\n\n\n\n

Neuroznanost potvr\u0111uje da empatija nije samo pitanje karaktera ili odgoja \u2013 ona je doslovno urezana u na\u0161 mozak. Istra\u017eivanja pokazuju da ljudi imaju posebne neuronske sklopove koji omogu\u0107uju suosje\u0107anje i empatiju.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su otkrili tzv. ogledne neurone, stanice u mozgu koje se aktiviraju kada promatramo nekoga tko do\u017eivljava odre\u0111enu emociju ili radnju. Na primjer, ako vidimo osobu koja se ozlijedila, isti neuronski putevi u na\u0161em mozgu mogu se aktivirati kao da smo i sami osjetili bol. Ovo obja\u0161njava za\u0161to imamo empatiju \u2013 ona nije samo dru\u0161tvena konvencija, ve\u0107 biolo\u0161ki mehanizam koji nam poma\u017ee da se pove\u017eemo s drugima i razumijemo njihove emocije.<\/p>\n\n\n\n

Empatija kod djece po\u010dinje se razvijati ve\u0107 u dobi od nekoliko mjeseci, kada bebe reagiraju na pla\u010d drugih beba. S vremenom, kako se mozak razvija, ta sposobnost postaje sve slo\u017eenija, omogu\u0107uju\u0107i nam ne samo da razumijemo tu\u0111e osje\u0107aje, ve\u0107 i da ih svjesno reguliramo i prilago\u0111avamo svoj odgovor.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, zanimljivosti o empatiji ne prestaju ovdje. Znanost sugerira da su neki ljudi prirodno empati\u010dniji od drugih, \u0161to mo\u017ee biti rezultat kombinacije genetike i okoline. Tako\u0111er, empatija se mo\u017ee smanjiti pod odre\u0111enim uvjetima \u2013 na primjer, kod ljudi koji su pod velikim stresom ili pate od emocionalne iscrpljenosti.<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenice o empatiji sve vi\u0161e otkrivaju koliko je ona va\u017ena ne samo za na\u0161e me\u0111uljudske odnose, ve\u0107 i za funkcioniranje dru\u0161tva u cjelini. Razumijevanje neurolo\u0161ke osnove empatije poma\u017ee nam shvatiti kako poticati ovu sposobnost i koristiti je za pobolj\u0161anje komunikacije, dono\u0161enje eti\u010dkih odluka i ja\u010danje zajedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

2. Empatija nije isto \u0161to i suosje\u0107anje<\/h3>\n\n\n\n

Iako se \u010desto koriste kao sinonimi, suosje\u0107anje i empatija zapravo su dvije razli\u010dite, ali povezane pojave. Suosje\u0107anje podrazumijeva osje\u0107aj brige ili tuge zbog ne\u010dije patnje, dok je empatija sposobnost da zaista razumijemo i osjetimo \u0161to druga osoba pro\u017eivljava. Primjerice, kada vidimo nekoga tko pati, mo\u017eemo osjetiti tugu i \u017eeljeti mu pomo\u0107i \u2013 to je suosje\u0107anje. No, ako smo sposobni zamisliti kako je toj osobi, staviti se u njezinu poziciju i emocionalno do\u017eivjeti njezinu bol, tada iskazujemo empatiju. Ova razlika ima duboke posljedice, osobito u podru\u010djima poput medicine, psihologije i etike.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici razlikuju tri glavne vrste empatije: kognitivnu, emocionalnu i suosje\u0107ajnu empatiju. Kognitivna empatija odnosi se na sposobnost razumijevanja tu\u0111ih emocija bez da ih nu\u017eno osje\u0107amo \u2013 poput terapeuta koji razumije pacijentovu tugu, ali ne mora sam biti tu\u017ean. Emocionalna empatija doga\u0111a se kada stvarno osjetimo emocije drugih kao da su na\u0161e vlastite. Suosje\u0107ajna empatija ide korak dalje \u2013 ne samo da osje\u0107amo tu\u0111e emocije, ve\u0107 smo i motivirani da djelujemo kako bismo pomogli. Ove razlike obja\u0161njavaju za\u0161to imamo empatiju u razli\u010ditim stupnjevima \u2013 neki ljudi su vi\u0161e usmjereni na razumijevanje, drugi na osje\u0107anje, a tre\u0107i na djelovanje.<\/p>\n\n\n\n

Empatija kod djece u\u010di se postupno, a klju\u010dnu ulogu u tom procesu ima odgoj. Djeca koja odrastaju u toplom i podr\u017eavaju\u0107em okru\u017eenju \u010desto razvijaju ja\u010du sposobnost empatije jer promatraju i imitiraju pona\u0161anje odraslih. S druge strane, djeca koja su odgajana u neempati\u010dnim uvjetima mogu imati pote\u0161ko\u0107a s prepoznavanjem i izra\u017eavanjem emocija. To potvr\u0111uju i istra\u017eivanja koja pokazuju da su djeca koja su iskusila emocionalnu zanemarenost u djetinjstvu sklonija problemima s regulacijom emocija i povezivanjem s drugima. Zanimljivosti o empatiji tako\u0111er uklju\u010duju \u010dinjenicu da se empatija mo\u017ee razvijati i u odrasloj dobi \u2013 izlaganje razli\u010ditim iskustvima, putovanja i \u010ditanje knji\u017eevnosti, osobito fikcije, mo\u017ee zna\u010dajno pove\u0107ati na\u0161u sposobnost razumijevanja i povezivanja s drugima.<\/p>\n\n\n

\n
\"Empatija
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

3. Empatija se mo\u017ee smanjiti ili pove\u0107ati<\/h3>\n\n\n\n

Iako se \u010desto misli da je empatija stabilna osobina, istra\u017eivanja pokazuju da se ona mo\u017ee mijenjati tijekom \u017eivota, ovisno o iskustvima, okru\u017eenju i na\u010dinu na koji tretiramo vlastite emocije. Neuroznanstvena istra\u017eivanja sugeriraju da su odre\u0111eni dijelovi mozga, poput prefrontalnog korteksa i amigdale, klju\u010dni za empatijske reakcije. No, oni su tako\u0111er osjetljivi na vanjske utjecaje poput stresa, traume i iscrpljenosti. Primjerice, ljudi koji rade u zanimanjima gdje su \u010desto izlo\u017eeni tu\u0111oj patnji \u2013 poput lije\u010dnika, medicinskih sestara i socijalnih radnika \u2013 mogu s vremenom razviti tzv. empatijski zamor. To je stanje u kojem, kako bi za\u0161titili vlastitu emocionalnu stabilnost, postaju manje osjetljivi na emocije drugih.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, empatija se mo\u017ee pove\u0107ati svjesnim trudom i praksom. Istra\u017eivanja pokazuju da prakticiranje mindfulnessa, aktivno slu\u0161anje i redovito izlaganje pri\u010dama drugih ljudi mo\u017ee pobolj\u0161ati na\u0161u sposobnost razumijevanja i dijeljenja emocija. Tako\u0111er, empatija kod djece mo\u017ee se poticati kroz igru, razgovor o osje\u0107ajima i poticanje altruisti\u010dnog pona\u0161anja. Za\u0161to imamo empatiju i kako je mo\u017eemo koristiti za pobolj\u0161anje dru\u0161tvenih odnosa postaje sve va\u017enije pitanje u svijetu koji postaje sve vi\u0161e digitaliziran i izoliran.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od zanimljivosti o empatiji jest da se pokazalo kako tehnologija mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na njezin razvoj \u2013 s jedne strane, dru\u0161tvene mre\u017ee mogu pove\u0107ati izlo\u017eenost razli\u010ditim ljudskim iskustvima, dok s druge strane mogu smanjiti na\u0161u sposobnost empatije ako se previ\u0161e oslanjamo na virtualne interakcije umjesto na stvarne, osobne odnose. U dana\u0161nje vrijeme, kada sve \u010de\u0161\u0107e komuniciramo putem ekrana, va\u017eno je ne izgubiti sposobnost \u010ditanja neverbalnih signala i osjetiti suptilnosti emocija koje su klju\u010dne za istinsku povezanost me\u0111u ljudima.<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenice o empatiji potvr\u0111uju da nije rije\u010d samo o osobnoj osobini, ve\u0107 o vje\u0161tini koja se mo\u017ee njegovati i usmjeravati. Ulaganjem u razvoj empatije ne samo da pobolj\u0161avamo vlastite odnose, ve\u0107 pridonosimo stvaranju suosje\u0107ajnijeg dru\u0161tva u kojem su ljudi spremniji razumjeti i pomo\u0107i jedni drugima.<\/p>\n\n\n\n

4. Empatija nije ograni\u010dena samo na ljude<\/h3>\n\n\n\n

Iako smo dugo smatrali da je empatija isklju\u010divo ljudska sposobnost, znanstvena istra\u017eivanja sve vi\u0161e pokazuju da ona postoji i kod \u017eivotinja. Promatranja pona\u0161anja sisavaca, osobito primata, slonova, dupina i nekih vrsta ptica, otkrivaju da mnoge \u017eivotinje pokazuju oblike suosje\u0107anja i empatije. Primjerice, \u010dimpanze tje\u0161e jedne druge nakon sukoba, slonovi iskazuju \u017ealjenje za preminulim \u010dlanovima svoje skupine, a vrane dijele hranu s ozlije\u0111enim pripadnicima svog jata.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od najpoznatijih eksperimenata o suosje\u0107anju i empatiji proveden je na \u0161takorima. Znanstvenici su otkrili da \u0107e \u0161takor radije pomo\u0107i zarobljenom prijatelju da pobjegne nego uzeti hranu za sebe, \u010dak i ako je gladan. To pokazuje da empatija nije samo produkt ljudske kulture i socijalizacije, ve\u0107 duboko ukorijenjena biolo\u0161ka pojava. Za\u0161to imamo empatiju, \u010dini se, nije samo pitanje ljudske evolucije \u2013 ona se razvijala kroz razli\u010dite vrste kako bi pobolj\u0161ala \u0161anse za pre\u017eivljavanje kroz me\u0111usobnu suradnju.<\/p>\n\n\n\n

Empatija kod djece i \u017eivotinja tako\u0111er dijeli neke sli\u010dnosti. Primjerice, mladi slonovi, poput djece, u\u010de empatiju promatranjem odraslih i interakcijom sa svojom zajednicom. Ako se na\u0111u u stresnim situacijama, mladi slonovi tra\u017ee fizi\u010dku utjehu od starijih, \u0161to je pona\u0161anje sli\u010dno onome koje vidimo kod male djece kada tra\u017ee zagrljaj roditelja. \u010cinjenice o empatiji koje proizlaze iz istra\u017eivanja \u017eivotinja poma\u017eu nam razumjeti njezine biolo\u0161ke korijene i njezinu univerzalnu vrijednost u o\u010duvanju dru\u0161tvenih odnosa, ne samo kod ljudi, ve\u0107 i u \u010ditavom \u017eivotinjskom carstvu.<\/p>\n\n\n

\n
\"Empatija
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

5. Empatija se mo\u017ee smanjiti zbog predrasuda<\/h3>\n\n\n\n

Iako je empatija sna\u017ean alat za povezivanje ljudi, ona nije uvijek univerzalna. Istra\u017eivanja pokazuju da ljudi \u010desto pokazuju ve\u0107u empatiju prema osobama koje percipiraju kao sli\u010dne sebi, dok su manje skloni suosje\u0107anju prema onima koji pripadaju drugim grupama \u2013 bilo da su to razli\u010dite dru\u0161tvene, politi\u010dke, kulturne ili etni\u010dke skupine. Ova pojava poznata je kao “grupna pristranost empatije” i mo\u017ee imati ozbiljne posljedice, od dru\u0161tvenih sukoba do manjka solidarnosti u kriznim situacijama.<\/p>\n\n\n\n

Jedan eksperiment pokazao je da su sudionici bili osjetljiviji na bol osoba koje su pripadale njihovoj vlastitoj dru\u0161tvenoj grupi nego na bol nepoznatih ili pripadnika drugih grupa. Neuroznanstvene studije su \u010dak otkrile da se razli\u010diti dijelovi mozga aktiviraju kada promatramo patnju nekoga tko nam je blizak u usporedbi s nepoznatom osobom. To obja\u0161njava za\u0161to imamo empatiju u nejednakoj mjeri \u2013 ona nije uvijek racionalna ni pravedna, ve\u0107 je podlo\u017ena socijalnim i psiholo\u0161kim faktorima.<\/p>\n\n\n\n

Suosje\u0107anje i empatija mogu se pove\u0107ati svjesnim radom na osvje\u0161tavanju vlastitih predrasuda i \u0161irenjem perspektive. Empatija kod djece \u010desto se razvija kroz kontakt s razli\u010ditim ljudima i iskustvima \u2013 putovanja, \u010ditanje knjiga o razli\u010ditim kulturama i prijateljstva s osobama iz drugih sredina mogu pomo\u0107i u smanjenju grupne pristranosti. \u010cinjenice o empatiji pokazuju da, iako je ona dijelom instinktivna, tako\u0111er je podlo\u017ena u\u010denju i promjenama.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivosti o empatiji pokazuju da, iako je ona klju\u010dna za dru\u0161tvenu povezanost, ona nije automatska niti uvijek uklju\u010duje sve ljude jednako. No, znanstvena istra\u017eivanja daju nadu \u2013 svjesnim razvijanjem empatije mo\u017eemo nau\u010diti prevladati predrasude i stvoriti pravednije dru\u0161tvo u kojem suosje\u0107anje ne poznaje granice.<\/p>\n\n\n\n

6. Empatija mo\u017ee biti iscrpljuju\u0107a<\/h3>\n\n\n\n

Iako se empatija \u010desto do\u017eivljava kao izrazito pozitivna osobina, ona mo\u017ee imati i svoju tamnu stranu \u2013 emocionalnu iscrpljenost. Dugotrajno izlaganje tu\u0111oj patnji mo\u017ee dovesti do tzv. empatijskog zamora, stanja u kojem pojedinac postaje emocionalno iscrpljen i manje sposoban za suosje\u0107anje. Ovaj fenomen naj\u010de\u0161\u0107e poga\u0111a ljude koji rade u profesijama gdje se svakodnevno susre\u0107u s te\u0161kim ljudskim sudbinama, poput lije\u010dnika, medicinskih sestara, terapeuta, socijalnih radnika, ali i osoba koje se intenzivno brinu o \u010dlanovima obitelji s kroni\u010dnim bolestima.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da empatija aktivira iste neuronske mre\u017ee u mozgu koje su povezane s vlastitom boli, \u0161to zna\u010di da kada suosje\u0107amo s nekim, na\u0161 mozak doslovno simulira tu\u0111u patnju. Dugotrajna izlo\u017eenost takvim podra\u017eajima mo\u017ee dovesti do stanja emocionalne preoptere\u0107enosti, \u0161to rezultira iscrpljeno\u0161\u0107u, osje\u0107ajem bezna\u0111a i \u010dak ravnodu\u0161no\u0161\u0107u. To je paradoks suosje\u0107anja i empatije \u2013 dok su klju\u010dne za izgradnju ljudskih odnosa, previ\u0161e empatije mo\u017ee uzrokovati emocionalni stres i smanjiti sposobnost pomaganja drugima.<\/p>\n\n\n\n

Empatija kod djece tako\u0111er mo\u017ee izazvati preoptere\u0107enost ako se djeca previ\u0161e izla\u017eu tu\u0111im te\u0161kim emocijama bez razumijevanja kako ih procesuirati. Zanimljivosti o empatiji pokazuju da su neka djeca prirodno osjetljivija i sklonija emocionalnom preuzimanju tu\u0111ih problema, \u0161to mo\u017ee dovesti do anksioznosti ako ih se ne nau\u010di kako upravljati svojim emocijama. \u010cinjenice o empatiji sugeriraju da je najbolji na\u010din za sprje\u010davanje empatijskog zamora razvoj emocionalne otpornosti \u2013 vje\u0161tine koja omogu\u0107uje suosje\u0107anje s drugima, ali i o\u010duvanje vlastitog emocionalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n

\n
\"Empatija
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

7. Empatija se mo\u017ee pove\u0107ati vje\u017ebom<\/h3>\n\n\n\n

Iako neki ljudi prirodno pokazuju vi\u0161u razinu empatije, znanstvena istra\u017eivanja potvr\u0111uju da se empatija mo\u017ee razvijati i ja\u010dati kroz praksu i svjesne aktivnosti. Mozak ima nevjerojatnu sposobnost neuroplasti\u010dnosti, \u0161to zna\u010di da kroz odre\u0111ene mentalne i socijalne vje\u017ebe mo\u017eemo pobolj\u0161ati svoju sposobnost prepoznavanja i razumijevanja tu\u0111ih emocija.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od naju\u010dinkovitijih metoda za razvijanje suosje\u0107anja i empatije je aktivno slu\u0161anje \u2013 umije\u0107e obra\u0107anja pune pa\u017enje na osobu s kojom razgovaramo, bez prekidanja, prosu\u0111ivanja ili skretanja misli na vlastite probleme. Studije pokazuju da ljudi koji redovito prakticiraju aktivno slu\u0161anje postaju osjetljiviji na emocionalne signale drugih, \u0161to dugoro\u010dno pobolj\u0161ava njihove odnose i dru\u0161tvenu povezanost.<\/p>\n\n\n\n

Empatija kod djece tako\u0111er se mo\u017ee poticati kroz pri\u010de i igre uloga. Istra\u017eivanja pokazuju da djeca koja \u010desto \u010ditaju knjige s kompleksnim likovima razvijaju bolju sposobnost razumijevanja tu\u0111ih emocija. Zanimljivosti o empatiji uklju\u010duju i eksperiment u kojem su odrasli koji su redovito \u010ditali fikciju pokazali vi\u0161u razinu kognitivne empatije u odnosu na one koji su se vi\u0161e fokusirali na faktualnu literaturu.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to imamo empatiju i kako je mo\u017eemo pove\u0107ati klju\u010dno je pitanje u dana\u0161njem svijetu, gdje je digitalizacija smanjila koli\u010dinu izravnih ljudskih interakcija. Jedan od na\u010dina da razvijemo ovu sposobnost jest i prakticiranje zahvalnosti \u2013 znanstvene \u010dinjenice o empatiji pokazuju da ljudi koji svjesno izra\u017eavaju zahvalnost imaju ve\u0107u sposobnost suosje\u0107anja s drugima. \u010cinjenice o empatiji jasno pokazuju da se ona mo\u017ee razvijati, a time i pobolj\u0161ati kvalitetu na\u0161ih odnosa i dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n\n\n\n

Empatija je jedan od temelja ljudske povezanosti i klju\u010dan faktor u izgradnji boljeg dru\u0161tva. No, kao \u0161to smo vidjeli kroz znanstvene \u010dinjenice o empatiji, ona nije samo instinktivna osobina \u2013 ona se razvija, oblikuje i, u odre\u0111enim situacijama, mo\u017ee oslabiti. Suosje\u0107anje i empatija igraju klju\u010dnu ulogu u na\u0161em svakodnevnom \u017eivotu, od obiteljskih odnosa do poslovne suradnje, ali istovremeno zahtijevaju ravnote\u017eu kako ne bi doveli do emocionalne iscrpljenosti.<\/p>\n\n\n

\n
\"Empatija
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Empatija kod djece pokazuje koliko je va\u017eno njegovati ovu sposobnost od najranije dobi, dok istra\u017eivanja na \u017eivotinjama potvr\u0111uju da nije rije\u010d samo o ljudskoj osobini. Za\u0161to imamo empatiju mo\u017ee se objasniti kroz evolucijsku prednost koju nam pru\u017ea \u2013 bolju suradnju, sna\u017enije me\u0111uljudske odnose i sposobnost razumijevanja drugih. No, znanstvene \u010dinjenice o empatiji pokazuju da ona nije uvijek jednaka prema svima i da je sklona predrasudama i pristranosti.<\/p>\n\n\n\n

Dobra vijest je da, ba\u0161 kao i fizi\u010dku kondiciju, mo\u017eemo pobolj\u0161ati i svoju emocionalnu inteligenciju \u2013 prakticiranjem aktivnog slu\u0161anja, \u0161irenjem perspektive i svjesnim radom na razumijevanju drugih. Zanimljivosti o empatiji pokazuju da \u010ditanje knji\u017eevnosti, volontiranje i svjesna interakcija s ljudima iz razli\u010ditih sredina mo\u017ee zna\u010dajno pove\u0107ati na\u0161u sposobnost suosje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, empatija je usko povezana s na\u0161im unutarnjim stavom i na\u010dinom razmi\u0161ljanja. Ako \u017eelimo istinski razumjeti druge, va\u017eno je zapitati se ne samo kako biti empati\u010dniji, ve\u0107 i kako misliti pozitivno<\/a><\/strong> u svakodnevnim situacijama. Pozitivan na\u010din razmi\u0161ljanja poma\u017ee nam da bolje upravljamo vlastitim emocijama, smanjimo stres i pristupimo me\u0111uljudskim odnosima s vi\u0161e razumijevanja i strpljenja. U svijetu koji se sve vi\u0161e suo\u010dava s nesigurnostima i podjelama, razvijanje empatije nije samo osobni izbor \u2013 to je ulaganje u bolju budu\u0107nost za sve nas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Empatija je sposobnost koja nas \u010dini ljudima \u2013 ona nam omogu\u0107uje da razumijemo i osje\u0107amo tu\u0111e emocije, pove\u017eemo se s drugima i gradimo dru\u0161tvo temeljeno na suosje\u0107anju. No, \u0161to je empatija zapravo? Je li to samo instinktivna reakcija na ne\u010diju bol ili slo\u017een neurolo\u0161ki proces oblikovan evolucijom? Znanost ve\u0107 desetlje\u0107ima prou\u010dava suosje\u0107anje i empatiju, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":5704,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[36],"tags":[1373,1375,1376,1374],"class_list":{"0":"post-5702","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zivot","8":"tag-empatija","9":"tag-osjecaji","10":"tag-psihologija","11":"tag-suosjecanje"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5702"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5710,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5702\/revisions\/5710"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}