{"id":5776,"date":"2025-03-07T11:50:13","date_gmt":"2025-03-07T11:50:13","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=5776"},"modified":"2025-03-07T11:50:53","modified_gmt":"2025-03-07T11:50:53","slug":"sto-je-fotosinteza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/sto-je-fotosinteza\/","title":{"rendered":"\u0160to je fotosinteza? 7 zanimljivih \u010dinjenica koje niste znale"},"content":{"rendered":"\n

Zamislite svijet bez zelenih kro\u0161nji, bez cvije\u0107a koje krasi na\u0161e prozore, bez svje\u017eeg zraka koji udi\u0161emo. Te\u0161ko, zar ne? Sve to dugujemo jednom od najva\u017enijih prirodnih procesa \u2013 fotosintezi. No, \u0161to je fotosinteza<\/strong> to\u010dno i za\u0161to nam je toliko va\u017ena?<\/p>\n\n\n\n

Fotosinteza je biokemijski proces<\/strong> kojim biljke, alge i neke bakterije koriste sun\u010devu energiju kako bi iz ugljikovog dioksida i vode stvorile kisik i glukozu. To je osnova \u017eivota na Zemlji, jer bez nje ne bi bilo kisika, a ni hranjivih tvari koje pokre\u0107u prehrambeni lanac. No, gdje se odvija fotosinteza<\/strong>? Ovaj se nevjerojatan proces odvija u stanicama biljaka, to\u010dnije u kloroplastima \u2013 sitnim organelima ispunjenima zelenim pigmentom klorofilom, koji ima mo\u0107 upijanja sun\u010deve svjetlosti.<\/p>\n\n\n\n

Iako nam se \u010desto \u010dini da biljke jednostavno \u201erastu same od sebe\u201c, proces fotosinteze<\/strong> zapravo je iznimno slo\u017een i odvija se u dvije faze \u2013 svjetloj i tamnoj. Svjetlosna faza koristi sun\u010devu energiju za proizvodnju energije potrebne za drugu fazu, dok se u tamnoj fazi doga\u0111a sinteza glukoze, koja biljkama slu\u017ei kao hrana.<\/p>\n\n\n\n

No, za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong>? Odgovor je jednostavan \u2013 jer bez nje \u017eivot kakav poznajemo ne bi bio mogu\u0107. Biljke ne samo da proizvode kisik koji di\u0161emo, ve\u0107 i reguliraju klimu, hrane \u017eivotinje i ljude te osiguravaju ravnote\u017eu ekosustava.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku vam donosimo 7 zanimljivih \u010dinjenica o ovom nevjerojatnom prirodnom fenomenu koje mo\u017eda jo\u0161 niste znale! \ud83c\udf3f\u2728<\/p>\n\n\n

\n
\"\u0160to
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

\u0160to je fotosinteza?<\/h2>\n\n\n\n

Fotosinteza je proces bez kojeg \u017eivot na Zemlji ne bi bio mogu\u0107. To je slo\u017eena biokemijska reakcija koja biljkama, algama i odre\u0111enim bakterijama omogu\u0107uje pretvaranje sun\u010deve svjetlosti u kemijsku energiju. No, \u0161to je fotosinteza zapravo i kako funkcionira?<\/p>\n\n\n\n

Ona se odvija u posebnim stani\u010dnim organelima zvanima kloroplasti, gdje se sun\u010deva energija koristi za pretvaranje ugljikovog dioksida i vode u glukozu i kisik. Ovaj proces nije samo osnova prehrane biljaka, ve\u0107 je klju\u010dan i za cijeli ekosustav. Bez fotosinteze ne bi bilo kisika koji udi\u0161emo, hrane koja dolazi iz biljnog svijeta niti stabilne atmosfere kakvu poznajemo.<\/p>\n\n\n\n

No, gdje se odvija fotosinteza to\u010dno? Najve\u0107i dio ovog procesa doga\u0111a se u listovima biljaka, ali i u zelenim dijelovima stabljika. Biljke koriste klorofil, pigment koji im daje zelenu boju, kako bi apsorbirale sun\u010devu energiju i pokrenule kemijske reakcije unutar stanica. Ovaj mehanizam toliko je precizan i u\u010dinkovit da znanstvenici ve\u0107 desetlje\u0107ima poku\u0161avaju stvoriti umjetnu fotosintezu koja bi mogla pomo\u0107i u proizvodnji energije i borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku \u0107emo otkriti nekoliko fascinantnih \u010dinjenica o ovom nevjerojatnom prirodnom fenomenu.<\/p>\n\n\n\n

1. Fotosinteza je najva\u017eniji prirodni proces na Zemlji<\/h3>\n\n\n\n

Kada razmi\u0161ljamo o temeljima \u017eivota, rijetko se sjetimo da sve zapo\u010dinje jednostavnim, ali mo\u0107nim kemijskim procesom. Fotosinteza je razlog za\u0161to je Zemlja naseljena, za\u0161to di\u0161emo i za\u0161to postoji slo\u017een prehrambeni lanac koji podr\u017eava sve organizme.<\/p>\n\n\n\n

No, za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza i koja je njezina uloga? Prije svega, ona osigurava kisik, \u0161to je klju\u010dan preduvjet za \u017eivot ve\u0107ine \u017eivih bi\u0107a. Biljke svakodnevno proizvode ogromne koli\u010dine kisika, a taj plin nastaje kao nusproizvod kemijskih reakcija koje se odvijaju unutar listova. Bez fotosinteze, atmosferski kisik bi s vremenom nestao, a \u017eivot kakav poznajemo ne bi mogao opstati.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, proces fotosinteze pokre\u0107e cijeli prehrambeni lanac<\/a>. Biljke koriste sun\u010devu energiju kako bi proizvele glukozu, koja im slu\u017ei kao hrana i energija za rast. \u017divotinje koje se hrane biljkama ovise o toj energiji, a mesojedi pak ovise o biljojedima. Cijeli ekosustav temelji se na ovoj energetskoj pretvorbi koja omogu\u0107uje odr\u017eivost \u017eivota na na\u0161em planetu.<\/p>\n\n\n\n

Gdje se odvija fotosinteza u najve\u0107oj mjeri? Iako su kopnene biljke glavni izvor kisika, najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di zapravo se nalaze u oceanima. Fitoplankton, sitni morski organizmi sli\u010dni biljkama, provode fotosintezu i proizvode vi\u0161e od polovice kisika koji udi\u0161emo. Dakle, ne samo da \u0161ume i pra\u0161ume imaju klju\u010dnu ulogu u o\u010duvanju \u017eivota, ve\u0107 su i oceani nezamjenjivi u odr\u017eavanju ravnote\u017ee atmosfere.<\/p>\n\n\n\n

Proces fotosinteze tako\u0111er igra va\u017enu ulogu u regulaciji klime. Biljke apsorbiraju ugljikov dioksid, jedan od glavnih stakleni\u010dkih plinova, i na taj na\u010din poma\u017eu u smanjenju njegovih \u0161tetnih u\u010dinaka. Znanstvenici sve vi\u0161e prou\u010davaju na\u010dine kako optimizirati fotosintezu i iskoristiti njezine potencijale u borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n

\n
\"Fotosinteza
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

2. Biljke nisu jedina bi\u0107a koja provode fotosintezu<\/h3>\n\n\n\n

Kada razmi\u0161ljamo o tome \u0161to je fotosinteza<\/strong>, naj\u010de\u0161\u0107e nam na pamet padnu biljke \u2013 bujne kro\u0161nje drve\u0107a, zelena polja i cvjetni vrtovi. No, jeste li znali da biljke nisu jedini organizmi koji koriste ovaj proces? Proces fotosinteze<\/strong> odvija se i kod mnogih drugih organizama, a neki od njih uvelike pridonose proizvodnji kisika i odr\u017eavanju ekosustava.<\/p>\n\n\n\n

Prva skupina nebiljnih organizama koja provodi fotosintezu<\/strong> su alge. Ove mikroskopske ili makroskopske biljkolike strukture prisutne su u morima, jezerima i rijekama te igraju klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju \u017eivota na Zemlji. Jedna od najva\u017enijih vrsta su fitoplanktonske alge, koje gdje se odvija fotosinteza<\/strong> u najve\u0107em obujmu \u2013 u oceanima. Smatra se da upravo fitoplankton proizvodi vi\u0161e od 50% kisika koji udi\u0161emo.<\/p>\n\n\n\n

No, to nije sve! Fotosintetske bakterije, poput cijanobakterija, tako\u0111er imaju sposobnost hvatanja sun\u010deve energije i pretvaranja je u kemijsku. One su zapravo jedni od najstarijih organizama na Zemlji, odgovorni za po\u010detno stvaranje kisika u atmosferi prije nekoliko milijardi godina. Za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> kod ovih bakterija? Njihova sposobnost stvaranja energije omogu\u0107uje im pre\u017eivljavanje u ekstremnim uvjetima \u2013 od vru\u0107ih izvora do hladnih polova.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 zanimljivije, znanstvenici su otkrili da i neke \u017eivotinje mogu koristiti fotosintezu! Na primjer, morski pu\u017e Elysia chlorotica sposoban je ukrasti kloroplaste iz algi koje jede i pohraniti ih u svoje stanice, omogu\u0107uju\u0107i mu da koristi sun\u010devu svjetlost za proizvodnju energije. Ova pojava, nazvana kleptoplastija, pokazuje koliko proces fotosinteze<\/strong> mo\u017ee biti prilagodljiv i raznolik u prirodi.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, gdje se odvija fotosinteza<\/strong> nije ograni\u010deno samo na kopno i biljke \u2013 ona je prisutna i u morima, jezerima, pa \u010dak i unutar pojedinih \u017eivotinja!<\/p>\n\n\n\n

3. Fotosinteza se sastoji od dvije glavne faze<\/h3>\n\n\n\n

Iako nam se mo\u017ee \u010diniti da biljke jednostavno \u201eupijaju sun\u010devu svjetlost i rastu\u201c, proces fotosinteze<\/strong> je zapravo slo\u017een i odvija se u dvije klju\u010dne faze \u2013 svjetlosnoj i tamnoj. Ove faze zajedno omogu\u0107uju biljkama, algama i bakterijama pretvaranje sun\u010deve energije u hranu i kisik.<\/p>\n\n\n\n

Prva faza \u2013 svjetlosne reakcije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ova faza odvija se u tilakoidnim membranama unutar kloroplasta, gdje se odvija fotosinteza<\/strong> na molekularnoj razini. Biljke koriste klorofil, zeleni pigment koji apsorbira sun\u010devu svjetlost, kako bi pokrenule niz kemijskih reakcija. Ove reakcije omogu\u0107uju pretvaranje sun\u010deve energije u kemijsku energiju u obliku ATP-a (adenozin trifosfata) i NADPH-a, spojeva koji se koriste u drugoj fazi fotosinteze.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom svjetlosnih reakcija dolazi i do fotolize vode \u2013 procesa u kojem se voda razla\u017ee na kisik, vodikove ione i elektrone. Za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> u ovom dijelu? Primarni razlog je stvaranje energije potrebne za daljnje kemijske reakcije, a nusproizvod je kisik koji biljke otpu\u0161taju u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n

Druga faza \u2013 Calvinov ciklus (tamne reakcije)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako se zove tamna faza, to ne zna\u010di da se odvija samo no\u0107u. Umjesto toga, ova se faza doga\u0111a neovisno o svjetlu, a klju\u010dni zadatak joj je kori\u0161tenje energije proizvedene u svjetlosnoj fazi za sintezu glukoze.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj proces odvija se u stromi kloroplasta, gdje se odvija fotosinteza<\/strong> na razini sinteze ugljikohidrata. U ovoj fazi biljka uzima ugljikov dioksid iz zraka i, uz pomo\u0107 ATP-a i NADPH-a, pretvara ga u glukozu \u2013 osnovni oblik energije koji biljka koristi za rast i razvoj.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> kroz dvije faze, a ne samo jednu? Glavni razlog je u\u010dinkovitost \u2013 prvo se stvara energija iz svjetla, a zatim se ta energija koristi za kemijske reakcije koje omogu\u0107uju proizvodnju hrane. Da se sve odvija odjednom, proces ne bi bio ni pribli\u017eno u\u010dinkovit, a biljke bi se te\u0161ko prilagodile promjenjivim uvjetima okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Razumijevanje kako proces fotosinteze<\/strong> funkcionira na molekularnoj razini ne samo da nam poma\u017ee shvatiti prirodu oko nas, ve\u0107 i otvara vrata za nova istra\u017eivanja u podru\u010djima poput obnovljive energije i klimatskih promjena. Gdje se odvija fotosinteza<\/strong> i kako je mo\u017eemo pobolj\u0161ati u budu\u0107nosti, pitanja su na koja znanstvenici jo\u0161 uvijek tra\u017ee odgovore.<\/p>\n\n\n

\n
\"Fotosinteza
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

4. Fotosinteza regulira klimu i smanjuje u\u010dinak stakleni\u010dkih plinova<\/h3>\n\n\n\n

Kada govorimo o tome \u0161to je fotosinteza<\/strong>, \u010desto razmi\u0161ljamo o njenoj ulozi u proizvodnji kisika i hrane. No, fotosinteza ima jo\u0161 jednu klju\u010dnu funkciju \u2013 poma\u017ee u regulaciji klime i smanjuje koncentraciju stakleni\u010dkih plinova u atmosferi.<\/p>\n\n\n\n

Svi znamo da prekomjerna koli\u010dina ugljikovog dioksida doprinosi globalnom zatopljenju. No, upravo zahvaljuju\u0107i procesu fotosinteze<\/strong>, biljke apsorbiraju CO\u2082 iz zraka i koriste ga za proizvodnju glukoze. Tijekom ovog procesa osloba\u0111aju kisik, \u010dime direktno utje\u010du na sastav atmosfere. Dakle, za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> u ovom kontekstu? Ona omogu\u0107uje odr\u017eavanje prirodne ravnote\u017ee izme\u0111u proizvodnje i uklanjanja ugljikovog dioksida iz zraka.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ume, posebno tropske pra\u0161ume poput Amazone, \u010desto se nazivaju \u201eplu\u0107ima Zemlje\u201c. Gdje se odvija fotosinteza<\/strong> u najve\u0107em obujmu? U ovim gustim zelenim podru\u010djima koja neprestano upijaju velike koli\u010dine ugljikovog dioksida i proizvode kisik. No, sje\u010da \u0161uma i kr\u010denje vegetacije smanjuju kapacitet planete za apsorpciju CO\u2082, \u0161to dodatno pogor\u0161ava klimatske promjene.<\/p>\n\n\n\n

Osim kopnenih biljaka, veliku ulogu u regulaciji klime ima i fitoplankton u oceanima. Ovi mikroskopski organizmi obavljaju proces fotosinteze<\/strong> na povr\u0161ini vode, gdje hvataju ugljikov dioksid i pretvaraju ga u organske spojeve. Znanstvenici vjeruju da bi pove\u0107anje populacije fitoplanktona moglo pomo\u0107i u usporavanju globalnog zatopljenja.<\/p>\n\n\n\n

Kako mo\u017eemo pomo\u0107i? O\u010duvanje \u0161uma, sadnja novih biljaka i za\u0161tita oceana klju\u010dni su koraci za odr\u017eavanje ravnote\u017ee ovog procesa. Bez fotosinteze, koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi brzo bi porasla, \u0161to bi dovelo do jo\u0161 izra\u017eenijih klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

5. Fotosinteza inspirira znanstvenike u stvaranju obnovljivih izvora energije<\/h3>\n\n\n\n

U potrazi za odr\u017eivim rje\u0161enjima, znanstvenici sve vi\u0161e prou\u010davaju \u0161to je fotosinteza<\/strong> kako bi razvili nove izvore \u010diste energije. Priroda je kroz milijune godina usavr\u0161ila metodu pretvaranja sun\u010deve energije u kemijsku, a znanstvenici sada poku\u0161avaju stvoriti umjetnu verziju ovog procesa \u2013 poznatu kao umjetna fotosinteza.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> u biljkama? Glavni cilj je stvaranje energije i skladi\u0161tenje iste u obliku glukoze. Znanstvenici \u017eele opona\u0161ati ovaj proces kako bi proizveli goriva koja bi mogla zamijeniti fosilna goriva i smanjiti ovisnost o nafti i plinu.<\/p>\n\n\n\n

No, gdje se odvija fotosinteza<\/strong> u laboratorijskim uvjetima? Timovi istra\u017eiva\u010da razvijaju posebne solarne \u0107elije koje koriste katalizatore kako bi razbile vodu na vodik i kisik, sli\u010dno kao \u0161to to rade biljke u prirodnim uvjetima. Vodik dobiven na ovaj na\u010din mo\u017ee se koristiti kao ekolo\u0161ki prihvatljivo gorivo, koje ne stvara \u0161tetne emisije pri sagorijevanju.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna inovacija inspirirana procesom fotosinteze<\/strong> su “zeleni zgrade” prekrivene algama. Ove strukture koriste fotosintetske mikroorganizme kako bi proizvodile energiju i regulirale temperaturu unutra\u0161njosti, smanjuju\u0107i potrebu za klima ure\u0111ajima i grijanjem.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici vjeruju da bi umjetna fotosinteza mogla biti revolucija u energetskom sektoru, omogu\u0107uju\u0107i nam stvaranje \u010diste, obnovljive energije bez \u0161tetnih emisija.<\/p>\n\n\n\n

Kako istra\u017eivanja napreduju, sve je jasnije da priroda ve\u0107 ima rje\u0161enja za mnoge izazove s kojima se suo\u010davamo. Prou\u010davanjem \u0161to je fotosinteza<\/strong>, kako funkcionira i za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong>, mo\u017eemo prona\u0107i inovativne na\u010dine za odr\u017eiviji i ekolo\u0161ki prihvatljiviji na\u010din \u017eivota.<\/p>\n\n\n

\n
\"Fotosinteza
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

6. Bez fotosinteze ne bi postojala ni fosilna goriva<\/h3>\n\n\n\n

Kada razmi\u0161ljamo o tome \u0161to je fotosinteza<\/strong>, obi\u010dno se fokusiramo na njenu ulogu u proizvodnji kisika i hrane. No, rijetko razmi\u0161ljamo o njezinoj vezi s energijom koju koristimo u svakodnevnom \u017eivotu. Naime, fosilna goriva \u2013 nafta, ugljen i prirodni plin \u2013 zapravo su rezultat procesa fotosinteze<\/strong> koji se dogodio prije milijunima godina.<\/p>\n\n\n\n

Kako je to mogu\u0107e? Prije mnogo milijuna godina, gdje se odvija fotosinteza<\/strong>, postojale su guste \u0161ume, mo\u010dvare i oceani puni fitoplanktona i algi. Biljke i mikroorganizmi tada su provodili proces fotosinteze<\/strong>, apsorbiraju\u0107i sun\u010devu energiju i pohranjuju\u0107i je u obliku organskih tvari. Kada su ti organizmi s vremenom uginuli, njihova tijela su bila prekrivena sedimentima i podvrgnuta ogromnim pritiscima i temperaturama duboko ispod Zemljine povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom milijuna godina, organska tvar iz biljaka i algi postupno se pretvorila u ugljen, naftu i plin \u2013 izvore energije na kojima dana\u0161nji svijet po\u010diva. Dakle, za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> u ovom kontekstu? Mo\u017eemo re\u0107i da je fotosinteza bila “prvi korak” u stvaranju fosilnih goriva, jer je omogu\u0107ila pohranu sun\u010deve energije u biljkama i mikroorganizmima, koji su se kasnije pretvorili u energetske resurse.<\/p>\n\n\n\n

Ironi\u010dno, dok danas koristimo fosilna goriva kao izvor energije, njihovo izgaranje osloba\u0111a ugljikov dioksid koji je nekada bio uklonjen iz atmosfere putem procesa fotosinteze<\/strong>. Ovo pove\u0107ava razinu stakleni\u010dkih plinova i doprinosi klimatskim promjenama, \u0161to nas ponovno vra\u0107a va\u017enosti fotosinteze u regulaciji klime.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da su fosilna goriva ograni\u010den resurs, znanstvenici sada tra\u017ee na\u010dine kako iskoristiti prirodne principe gdje se odvija fotosinteza<\/strong> za razvoj obnovljivih izvora energije, poput umjetne fotosinteze i solarnih tehnologija.<\/p>\n\n\n\n

7. Fotosinteza utje\u010de na ljudsko zdravlje vi\u0161e nego \u0161to mislimo<\/h3>\n\n\n\n

Znamo da nam fotosinteza osigurava kisik i hranu, ali njen utjecaj na ljudsko zdravlje ide puno dalje. \u0160to je fotosinteza<\/strong> u kontekstu zdravlja? Mo\u017eemo je gledati kao nevidljivog za\u0161titnika koji utje\u010de na na\u0161 organizam na brojne na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

Prvo i najva\u017enije, za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> u kontekstu zdravlja? Biljke koje sudjeluju u fotosintezi proizvode kisik koji nam je nu\u017ean za disanje. Ljudski mozak tro\u0161i oko 20% ukupnog kisika u tijelu, pa je jasno koliko je ovaj plin klju\u010dan za na\u0161e zdravlje, koncentraciju i op\u0107e stanje organizma.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, gdje se odvija fotosinteza<\/strong> u na\u0161oj prehrani? Hrana koju jedemo, bilo da dolazi iz biljnog ili \u017eivotinjskog svijeta, ne bi postojala bez ovog procesa. Vo\u0107e, povr\u0107e, \u017eitarice i ora\u0161asti plodovi izravni su proizvodi fotosinteze, dok \u010dak i meso dolazi od \u017eivotinja koje su se hranile biljkama. Biljke tako\u0111er proizvode antioksidanse, vitamine i minerale koji ja\u010daju na\u0161 imunitet i \u0161tite nas od bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da boravak u prirodi i okru\u017eenje bogato biljkama mo\u017ee pobolj\u0161ati mentalno zdravlje. Za\u0161to? Fotosinteza ne samo da oboga\u0107uje zrak kisikom, ve\u0107 biljke tijekom ovog procesa otpu\u0161taju i spojeve poput fitoncida \u2013 prirodnih tvari koje smanjuju stres, ja\u010daju imunolo\u0161ki sustav i poti\u010du osje\u0107aj smirenosti.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna fascinantna poveznica izme\u0111u procesa fotosinteze<\/strong> i zdravlja je terapija svjetlom. Ljudsko tijelo, sli\u010dno biljkama, reagira na sun\u010devu svjetlost. Sun\u010deva energija poma\u017ee na\u0161em tijelu u sintezi vitamina D, koji je klju\u010dan za zdravlje kostiju, imunolo\u0161ki sustav i regulaciju hormona. Za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong> u biljkama? Kako bi pretvorile svjetlosnu energiju u kemijsku, a na sli\u010dan na\u010din na\u0161e tijelo koristi sun\u010devu svjetlost za proizvodnju vitalnih nutrijenata.<\/p>\n\n\n

\n
\"Fotosinteza
Shutterstock<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Dakle, iako na prvi pogled fotosintezu do\u017eivljavamo kao ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a samo u biljkama, njen utjecaj na na\u0161e zdravlje je ogroman. Gdje se odvija fotosinteza<\/strong>, tamo raste \u017eivot \u2013 bilo u \u0161umi, vrtu ili \u010dak na na\u0161em tanjuru.<\/p>\n\n\n\n

Fotosinteza je temeljni proces bez kojeg \u017eivot na Zemlji ne bi mogao postojati. Od proizvodnje kisika koji di\u0161emo, preko stvaranja hrane i odr\u017eavanja ekosustava, pa sve do regulacije klime i inspiracije za budu\u0107e tehnologije \u2013 njezin zna\u010daj je nemjerljiv. \u0160to je fotosinteza<\/strong>? Vi\u0161e od obi\u010dne kemijske reakcije; to je snaga prirode koja pokre\u0107e cijeli planet.<\/p>\n\n\n\n

Gdje se odvija fotosinteza<\/strong>? Ne samo u li\u0161\u0107u biljaka u na\u0161im vrtovima, ve\u0107 i u oceanima, u nevidljivim fitoplanktonskim zajednicama koje proizvode ve\u0107inu na\u0161eg kisika. Za\u0161to se doga\u0111a fotosinteza<\/strong>? Jer je ona klju\u010dna za \u017eivot \u2013 biljke i mikroorganizmi koriste sun\u010devu svjetlost kako bi stvorili energiju, a time i resurse koji odr\u017eavaju \u010ditav svijet.<\/p>\n\n\n\n

Razumijevanje procesa fotosinteze<\/strong> ne samo da nam poma\u017ee shvatiti prirodu, ve\u0107 nam mo\u017ee pomo\u0107i i u svakodnevnom \u017eivotu. Primjerice, ako volimo biljke, poznavanje fotosinteze mo\u017ee nam olak\u0161ati njihov uzgoj. Posebno kod biljaka poput kaktusa, koji imaju prilago\u0111ene mehanizme fotosinteze kako bi pre\u017eivjeli u su\u0161nim uvjetima. Ako vas zanimaju savjeti za uzgoj kaktusa<\/a><\/strong>, klju\u010dno je znati kako optimizirati njihovu izlo\u017eenost svjetlosti i vlagi kako bi najbolje iskoristili ovaj proces.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, fotosinteza je dokaz koliko je priroda savr\u0161eno uskla\u0111ena i koliko jo\u0161 mo\u017eemo nau\u010diti od nje. \u0160to vi\u0161e razumijemo ovaj proces, to \u0107emo bolje mo\u0107i o\u010duvati okoli\u0161 i prona\u0107i odr\u017eive na\u010dine za \u017eivot u skladu s planetom. \ud83c\udf0d\ud83c\udf31<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zamislite svijet bez zelenih kro\u0161nji, bez cvije\u0107a koje krasi na\u0161e prozore, bez svje\u017eeg zraka koji udi\u0161emo. Te\u0161ko, zar ne? Sve to dugujemo jednom od najva\u017enijih prirodnih procesa \u2013 fotosintezi. No, \u0161to je fotosinteza to\u010dno i za\u0161to nam je toliko va\u017ena? Fotosinteza je biokemijski proces kojim biljke, alge i neke bakterije koriste sun\u010devu energiju kako bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":5779,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[1397,1396,1398,1399,1157],"class_list":{"0":"post-5776","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-priroda","8":"tag-biljke","9":"tag-fotosinteza","10":"tag-kisik","11":"tag-prehrambeni-lanac","12":"tag-zdravlje"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5776"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5785,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5776\/revisions\/5785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5779"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}