{"id":615,"date":"2021-11-13T17:21:23","date_gmt":"2021-11-13T17:21:23","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=615"},"modified":"2022-10-13T16:00:25","modified_gmt":"2022-10-13T16:00:25","slug":"titanik-brodolom-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/titanik-brodolom-20-stoljeca\/","title":{"rendered":"Titanik \u2013 brodolom 20. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

RMS Titanic bio je britanski brod koji je 15. travnja 1912. godine potonuo u Atlantskom oceanu nakon neo\u010dekivanog sudara s ledenjakom. Iz engleskog Southamptona krenuo je pet dana ranije s 2223 putnika, od \u010dega gotovo tisu\u0107u njih otpada na \u010dlanove posade.<\/p>\n\n\n\n

U to je vrijeme Titanik bio najve\u0107i brod koji se zaputio na pomorsko putovanje ovakve vrste, koje je na kraju zavr\u0161ilo katastrofom i smr\u0107u velikog broja putnika i posade. <\/p>\n\n\n\n

Gradnja giganta me\u0111u brodovima<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Gradnja ovog rasko\u0161nog broda zapo\u010dela je rivalstvom dviju tvrtki. Naime, kompanija White Star Line<\/a> odlu\u010dila je odgovoriti na proizvodnju gigantskih parobroda njihova protivnika, tvrtke Cunard. Ideja iza Titanika bila je ta da se napravi brod ve\u0107eg razmjera od svih njegovih britanskih i njema\u010dkih konkurenata. <\/p>\n\n\n\n

Brod je ime dobio po Gr\u010dkim Titanima, bogovima koji su vladali u zlatnom dobu te pobijedili svoje prethodnike i nemilosrdno ih zatvorili u Tartar. Ovo metafori\u010dko ime predstavljalo je snagu Titanika koji je bio bog me\u0111u tada\u0161njim brodovima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Napu\u0161tanje Southamptona<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Titanik je 10. travnja 1912. godine iza\u0161ao iz Southamptona i zapo\u010deo svoje putovanje do New Yorka, do kojega brod nikada nije do\u0161ao. Preko sto tisu\u0107a ljudi gledalo je odlazak ovog povijesnog broda iz luke. Gradnja broda ko\u0161tala je gotovo sedam milijuna dolara, \u0161to je tada bio ogroman novac, te je bio tolike veli\u010dine da je morao tro\u0161iti preko 800 tona ugljena svaki dan kako bi se uop\u0107e mogao pomicati.<\/p>\n\n\n\n

Kao najpoznatiji brod tog doba, Titanik je prevozio brojne va\u017ene, visoko rangirane du\u017enosnike i biznismene. Jedan od njih bio je i J. Bruce, menad\u017eer kompanije The White Star koji je bio u dru\u0161tvu Thomasa Andrewsa, tvorca broda. Najbogatiji putnik je neupitno bio John Jacob Astor IV, nasljednik svog obiteljskog bogatstva.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najpoznatijih teorija zavjera<\/a> vezana uz potapanje Titanika je i teorija o Novom svjetskom poretku koja tvrdi da je Titanik namjerno potopljen kako bi na njemu stradale tri vrlo mo\u0107ne osobe: John Jacob Astor IV, najbogatiji \u010dovjek na svijetu, Isidor Strauss, bogati vlasnik lanca Macy’s i vlasnik najbogatijih rudnika zlata i srebra, Benjamin Guggenheim. Ova trojica saveznika protivila su se osnivanju Federalnih rezervi i time na sebe navukli gnjev bankarske elite. Mnogi smatraju da je njihovo putovanje na Titaniku bila idealna prilika da sva trojica nestanu.<\/p>\n\n\n\n

Uz ne\u0161to malo novelista, akademika i turista, daleko je najvi\u0161e bilo ljudi iz tre\u0107e klase, koji su morali platiti manje od 20 dolara za prijevoz \u0161to je tada bila dobra ponuda. Iako je Titanik svojim slabije stoje\u0107im putnicima obe\u0107avao bolju akomodaciju nego \u0161to bi to imali na drugim brodovima, to svoje obe\u0107anje nije najbolje ispunio. <\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak kraja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Nakon samo \u010detiri dana putovanja, Titanik je od drugih brodova dobio dojavu o ledenjacima u vodi. More je bilo mirno i nebo \u010disto te se smatralo da spomenuti ledenjaci ne\u0107e izazivati ve\u0107i problem na njihovom putovanju. Ipak, situaciju je dodatno ote\u017eala \u010dinjenica da su dalekozori bili spremljeni u kabinet \u010diji su klju\u010devi nestali te da je upravo zato bilo te\u017ee uo\u010diti ono \u0161to dolazi. <\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je ledenjak bio uo\u010den, brod je naglo skrenuo. Posadi je laknulo, brod je naizgled samo ogrebao ledenjak. To nije bilo to\u010dno: o\u0161tar dio ledenjaka ispod razine vode probio je brod i napravio rupu od gotovo sto metara. Kada je posada otkrila na\u010dinjenu \u0161tetu, ve\u0107 je pet prostorija bilo potopljeno, a voda se \u0161irila u susjedne dijelove broda. Nakon pomne kalkulacije, Thomas Andrews je zaklju\u010dio da \u0107e brod potonuti za otprilike sat i 30 minuta i pokrenuo je evakuaciju. Neki \u0107e navesti i da je glavni krivac tome sama konstrukcija broda. Naime, zbog \u017eeljeznog trupa Titanica, smatra se da kompasi nisu radili pravilno i da je to jedan od razloga nesre\u0107e. Ako znamo kako radi kompas<\/a>, a to je na principu Zemljinog magnetskog polja, mogu\u0107e je da je takav trup mogao ometati njegov rad.<\/p>\n\n\n\n

Neorganiziranost i nepripremljenost posade na katastrofalni doga\u0111aj rezultirala je u stra\u0161noj neu\u010dinkovitosti: na prvom brodu, napravljenom da dr\u017ei \u010dak 65 ljudi, ukrcalo se samo njih 28. Na\u017ealost, prvi brod nije bila iznimka, ova neorganiziranost se nastavila i bila jedan od glavnih razloga za\u0161to je na Titaniku poginulo toliko ljudi. <\/p>\n\n\n\n

Prema dana\u0161njim statistikama vjeruje se da je \u010dak pola ljudi s Titanika moglo pre\u017eivjeti da su brodovi za spa\u0161avanje bili korektno iskori\u0161teni. Na brodovima je spa\u0161eno 706 ljudi. Zanimljiva \u010dinjenica jest da su svira\u010di na brodu do samog kraja svirali kako bi smirili putnike i olak\u0161ali utovar u brodove. To sviranje je trajalo \u010dak 3 sata, puno vi\u0161e nego \u0161to je Andrews o\u010dekivao. Ipak, brod je potonuo i sa sobom progutao ve\u0107inu putnika.  <\/p>\n\n\n\n

Tijekom godina nastale su brojne teorije o potonu\u0107u: neki su vjerovali da brod nije bio dovoljno pripremljen za hladni ocean te da je kori\u0161teni metal puknuo pod niskom temperaturom. Te teorije danas nisu popularne te se vjeruje da je ledenjak bio pravi uzrok potonu\u0107a ovog broda.<\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da o Titaniku pri\u010da je o ljudskoj oholosti i \u017eelji da naprave \u0161to ve\u0107e i sna\u017enije brodove koji bi se protivili svim zakonima prirode. Ipak, to nije bio slu\u010daj, i ovaj ambiciozan projekt pora\u017een je od strane okrutnog Atlantika. <\/p>\n\n\n\n

Titanik na malim ekranima<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Samo mjesec dana nakon potonu\u0107a, glumica Dorothy Gibson, koja je ujedno bila i jedna od pre\u017eivjelih putnika, glumila je u filmu nazvanom \u201eSaved From the Titanic<\/a>\u201c koji je prvi prikaz ove katastrofe u filmografiji. Dorothy je u filmu nosila odje\u0107u i cipele koje je imala na sebi na dan katastrofe kako bi jo\u0161 vjerodostojnije prikazala ovaj tragi\u010dan doga\u0111aj. Na\u017ealost, jedina kopija ovog filma izgorjela je u po\u017earu te se danas ne mo\u017ee pogledati ovaj povijesni film. <\/p>\n\n\n\n

O Titaniku je snimljeno i mnogo dokumentarnih filmova od kojih se neki nisu pozabavili samo stvarnim doga\u0111ajima nego su obra\u0111ivali i mnoge teorije zavjere, od one o isplati osiguranja do namjernog atentata na bogate i mo\u0107ne putnike koji su imali mnogo neprijatelja.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatija obrada potonu\u0107a je ipak Titanic<\/a> iz 1997. re\u017eiran od strane James Camerona. Ovaj film ko\u0161tao je vi\u0161e od samog broda, \u010dak 20 milijuna dolara. Zarada je ipak bila mnogo ve\u0107a zbog velike popularnosti filma, koji je na kraju katapultirao Leonarda DiCaprija i Kate Winslet na sam vrh filmske scene. Iako je film bio djelomi\u010dna fikcija, scena u kojoj Benjamin Guggenheim odbija prsluk za spa\u0161avanje kako bi poginuo kao d\u017eentlmen jedna je od najpoznatijih scena upravo zbog toga \u0161to je temeljena na stvarnosti. Dio putnika prihvatio je svoju smrt i htio umrijeti u najboljem izdanju, u svojim najboljim odijelima, dostojanstveno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

RMS Titanic bio je britanski brod koji je 15. travnja 1912. godine potonuo u Atlantskom oceanu nakon neo\u010dekivanog sudara s ledenjakom. Iz engleskog Southamptona krenuo je pet dana ranije s 2223 putnika, od \u010dega gotovo tisu\u0107u njih otpada na \u010dlanove posade. U to je vrijeme Titanik bio najve\u0107i brod koji se zaputio na pomorsko putovanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":616,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"rank_math_lock_modified_date":false,"footnotes":""},"categories":[1151],"tags":[],"class_list":{"0":"post-615","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kultura-i-povijest"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=615"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":714,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615\/revisions\/714"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}