{"id":761,"date":"2022-01-07T02:34:23","date_gmt":"2022-01-07T02:34:23","guid":{"rendered":"https:\/\/mojblog.hr\/?p=761"},"modified":"2025-03-22T16:39:17","modified_gmt":"2025-03-22T16:39:17","slug":"promjena-sata-kada-se-mijenja-zasto-i-ima-li-smisla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mojblog.hr\/promjena-sata-kada-se-mijenja-zasto-i-ima-li-smisla\/","title":{"rendered":"Promjena sata \u2013 kada se mijenja, za\u0161to i ima li smisla?"},"content":{"rendered":"\n

Promjena sata je ne\u0161to \u0161to svi radino, ali mnogima nije jasno za\u0161to.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Mjerenje vremena uvijek je bila egzaktna znanost, a mnogi na satove gledaju i s odre\u0111enom dozom praznovjerja, kao \u0161to je, primjerice, pomisao da isti brojevi na satu<\/a> mogu imati neki zna\u010daj. S druge strane, ako ste \u0161kolarac, student ili radite, vrlo vjerojatno dva dana u godini imaju poseban zna\u010daj za vas, a to je tako upravo zbog sata. Rije\u010d je o zadnjoj nedjelji u o\u017eujku te zadnjoj nedjelji u listopadu. Nakon \u0161to ste pro\u010ditali naslov jasno vam je o \u010demu se radi, no da niste, vrlo vjerojatno bi se pitali \u0161to ta dva dana predstavljaju. Naime, upravo se tim danima svake godine odvija promjena sata. <\/p>\n\n\n\n

Razlog za\u0161to ka\u017eemo da su ti dani bitni \u0161kolarcima, studentima i radnicima su upravo onaj sat spavanja vi\u0161e ili sat spavanja manje jer mijenjanje sata se odvija tijekom no\u0107i. To\u010dnije, promjena sata se radi s 2 sata ujutro na 3 sata ujutro ili s 3 sata ujutro na 2 sata ujutro. Tako \u0107emo spavati jedan sat du\u017ee te \u0107e nam dan imati ukupno 25 sati ili \u0107emo spavati jedan sat kra\u0107e, a dan \u0107e nam imati 23 sata. <\/p>\n\n\n\n

Ljetno ra\u010dunanje vremena zna\u010di da \u0107e se sat pomjeriti jedan sat unaprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata ujutro, dok zimsko ra\u010dunanje vremena zna\u010di da \u0107e se on pomjeriti s 3 sata ujutro na 2 sata ujutro. <\/p>\n\n\n\n

Promjena sata \u2013 odakle ideja?<\/h2>\n\n\n\n
\"Promjena
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Smatra se kako je ideja za pomjeranjem sata potekla 1784. godine od Benjamina Franklina, biv\u0161eg ameri\u010dkog predsjednika i izumitelja koji je zapravo uputio jedno satiri\u010dno pismo uredniku novina The Journal of Paris. On je u tom pismu naveo kako bi imalo smisla da se budimo ranije u ljeto jer bi na taj na\u010din ranije i\u0161li i spavati te tako u\u0161tedjeli, ponajvi\u0161e na svije\u0107ama. <\/p>\n\n\n\n

Vrijedi istaknuti da su postojali i neki znanstvenici koji su tu ideju imali iz ozbiljnijih razloga, a jedan od njih je George Hudson. Rije\u010d je o novozelandskom astronomu i entomologu koji je 1895. godine predlo\u017eio da se u prolje\u0107e vrijeme pomjeri za \u010dak dva sata \u0161to bi mu pomoglo u istra\u017eivanju insekata. <\/p>\n\n\n\n

Prva zemlja koja je zapravo usvojila mijenjanje sata i po\u010dela koristiti tu praksu je Kanada, odnosno grad pod imenom Port Arthur 1908. godine. Njema\u010dka te Austro-ugarska su zatim 1916. po\u010dele pomjerati svoje satove<\/a>, a ubrzo se taj obi\u010daj pro\u0161irio na velik dio svijeta. <\/p>\n\n\n\n

Razlozi zbog kojih je promjena sata bila bitna i imaju li smisla danas? <\/h2>\n\n\n
\n
\"Promjena
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Iako postoji puno razloga za\u0161to su neki ve\u0107 ranije predlagali pomicanje sata, onaj razlog koji je usvojen kao glavni je o\u010duvanje energije. I dok je to neko\u0107 mo\u017eda imalo smisla, rezultata danas gotovo da ni nema. Za primjer se mo\u017ee uzeti najobi\u010dnija rasvjeta. Neko\u0107 se moglo u\u0161tedjeti na rasvjeti zbog du\u017eih dana ljeti, no danas je kod rasvjete izuzetno visoka energetska efikasnost \u0161to zna\u010di da, kada se sve zbroji i oduzme, pomicanje sata i nema nekog velikog u\u010dinka. <\/p>\n\n\n\n

Kada se odra\u0111uje promjena sata u 2022. godini? <\/h2>\n\n\n\n

Pomicanje sata 2021. godine odvijalo se 28. o\u017eujka za ljetno ra\u010dunanje vremena te 31. listopada za zimsko ra\u010dunanje vremena. Kao \u0161to smo u uvodu rekli, to su bile zadnje nedjelje u o\u017eujku i listopadu, a ti \u0107e datumi u 2022. godini biti 27. o\u017eujak za ljetno ra\u010dunanje vremena i 30. listopad za zimsko ra\u010dunanje vremena. Vrlo je jednostavno tako vidjeti i u najobi\u010dnijem kalendaru koji su to datumi kada se mijenja sat. <\/p>\n\n\n\n

Ima li promjena sata utjecaja na zdravlje?<\/h2>\n\n\n
\n
\"Promjena
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Iako \u010desto \u010dak poprili\u010dno zanemarena, jedna od tema kada je rije\u010d o pomjeranju sata svakako mora biti utjecaj tog \u010dina na ljudsko zdravlje. Mo\u017eda se na prvi pogled \u010dini da promjena sata i nema neki veliki utjecaj na zdravlje, no postoje studije koje pokazuju suprotno. Primjerice, istra\u017eivanje je pokazalo da se u Finskoj u\u010destalost sr\u010danih udara pove\u0107a za \u010dak 8% u periodu od dva dana nakon \u0161to se odradila promjena sata. <\/p>\n\n\n\n

Vrijedi spomenuti i da kra\u0107i dani utje\u010du na mentalno stanje kod velikog broja osoba. Lu\u010denje nekih hormona u ljudskom tijelu mo\u017ee se poremetiti jer njihovo lu\u010denje se odvija upravo kada padne mrak. Tako\u0111er, zbog toga mo\u017eemo osje\u0107ati i ne\u0161to ve\u0107i umor zbog kojeg ve\u0107 vrlo rano u danu nemamo volje za fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u i to vodi do debljanja. <\/p>\n\n\n\n

Ako nabrojimo jo\u0161 neke od utjecaja promjene sata na \u010dovjekovo zdravlje, na\u017ealost, oni \u0107e uglavnom biti negativni. Primjerice, tu su glavobolje i manja promjena bioritma koja mo\u017ee negativno utjecati na na\u0161 imunitet. Uz sve to, statisti\u010dari su do\u0161li do zaklju\u010dka da u prvih mjesec dana nakon zimskog ra\u010dunanja vremena imamo znatno vi\u0161e prometnih nesre\u0107a nego u ostatku godine. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Promjena sata je ne\u0161to \u0161to svi radino, ali mnogima nije jasno za\u0161to. Mjerenje vremena uvijek je bila egzaktna znanost, a mnogi na satove gledaju i s odre\u0111enom dozom praznovjerja, kao \u0161to je, primjerice, pomisao da isti brojevi na satu mogu imati neki zna\u010daj. S druge strane, ako ste \u0161kolarac, student ili radite, vrlo vjerojatno dva […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":762,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[383,36],"tags":[],"class_list":{"0":"post-761","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-znanost","8":"category-zivot"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=761"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2325,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/761\/revisions\/2325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mojblog.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}