Zanimljivosti o slikarima otkrivaju nam da su ti ljudi bili daleko više od umjetničkih genija. Oni su bili ekscentrični, ranjivi, bizarni, smiješni i duboko ljudski.
Kada čujemo imena poput Van Gogh, Picasso, da Vinci ili Frida Kahlo, obično pomislimo na slavne slike i trenutke u povijesti umjetnosti. Ali iza tih platna stoje fascinantne, ponekad bizarne, a ponekad dirljive priče koje se rijetko spominju u školskim knjigama.
U ovom članku donosimo petnaest stvari koje vjerojatno niste znali o najpoznatijim slikarima u povijesti. Neke su zabavne, neke šokantne, neke će vas natjerati da iznova pogledate djela koja ste vidjeli stotinu puta.
Bilo da ste ljubitelj umjetnosti ili samo radoznali čitatelj, ove zanimljive činjenice o slikarima učinit će vaš sljedeći posjet muzeju puno zanimljivijim.
Zašto su životi slikara toliko fascinantni?
Slikari, posebno oni koji su svoj rad shvaćali kao misiju, često su živjeli na rubu društvenih normi. Da bi netko posvetio cijeli život slikanju u doba kad to nije bila lukrativna profesija, morao je biti ili izrazito posvećen, ili izrazito tvrdoglav, ili jednostavno previše neobičan da bi se uklopio negdje drugdje. Često sva tri.
To znači da su životi velikih slikara puni neobičnih navika, dramatičnih ljubavi, mentalnih borbi i kreativnih ekscentričnosti. Život poznatih slikara čitao se kao roman, samo što se odvijao stvarno, na ulicama Pariza, Barcelone, Amsterdama ili Mexico Cityja.
Saznati ono što niste znali o poznatim slikarima ne samo da je zabavno, već vam može pomoći i u razumijevanju njihovog rada. Slika nije samo rezultat tehnike i talenta već je odraz cijelog života umjetnika, njegovih strahova, ljubavi, opsesija. Kada znate kontekst, slika postaje deset puta bogatija.
1. Van Gogh je za života prodao samo jednu sliku
Vincent van Gogh, danas jedan od najskupljih slikara u povijesti, za života je prodao samo jednu sliku, pod imenom Crveni vinograd, i to za 400 franaka. Tijekom svojih 37 godina života naslikao je preko 2.100 djela, uključujući 860 slika u ulju, ali nikada nije doživio komercijalni uspjeh. Njegov brat Theo, koji je bio trgovac umjetninama, bio je njegova jedina financijska podrška.
Pomislite na to sljedeći put kad pogledate Zvjezdanu noć. Čovjek koji je naslikao jedno od najprepoznatljivijih djela u povijesti čovječanstva umro je vjerujući da je promašaj. Tek nakon njegove smrti, kroz djelovanje njegove snahe Johanne, svijet je počeo cijeniti ono što je stvorio.
2. Picasso je u pet godina znao crtati kao odrasli
Pablo Picasso jednom je rekao: “Trebalo mi je četiri godine da slikam kao Rafael, ali cijeli život da slikam kao dijete.” Bio je čudo od djeteta i njegov otac, također slikar, navodno je predao kistove sinu kada je vidio koliko ga je dječak nadmašio. Picasso je svoju prvu profesionalnu izložbu imao s 13 godina.
Tijekom svog života naslikao je oko 50.000 djela, od slika, skulptura, keramika, grafika i crteža. To znači da je u prosjeku stvarao po dva djela dnevno svaki dan svog odraslog života. Malo umjetnika je bilo toliko produktivno.
3. Da Vinci je pisao naopako
Leonardo da Vinci ostavio je iza sebe stotine bilježnica ispunjenih crtežima, idejama i razmišljanjima i sve je napisao zrcalnim pismom, čitljivim samo ako se gleda kroz ogledalo. Nije sasvim jasno zašto. Neki povjesničari misle da je htio sakriti svoje ideje od konkurencije, drugi tvrde da je jednostavno bio ljevak i da mu je bilo prirodno pisati zdesna nalijevo bez razmazivanja tinte.
Bez obzira na razlog, ova navika čini ga još intrigantnijim. Njegove bilježnice sadrže rane skice helikoptera, tenkova, padobrana, podmornica i stotina drugih izuma stoljećima ispred svog vremena.
4. Frida Kahlo je naslikala 55 autoportreta
Od 143 slike koje je Frida Kahlo stvorila tijekom svog života, čak 55 su autoportreti. Njena objašnjenja: “Slikam se jer sam tako često sama i jer sam predmet koji najbolje poznajem.” Život joj je bio obilježen tjelesnom boli jer je kao djevojka preživjela strašnu prometnu nesreću u kojoj joj je metalna šipka prošla kroz tijelo, što ju je doživotno učinilo invalidom.
Mnoge svoje slike radila je dok je ležala u krevetu, koristeći posebno postavljen štafelaj iznad sebe i ogledalo na krovu kreveta. Njen umjetnički rad je gotovo dnevnik fizičke i emocionalne boli, ali i otpora i snage.
5. Monet je bio gotovo slijep dok je slikao kasna djela
Claude Monet, otac impresionizma, posljednjih godina života patio je od katarakti. Boje koje je vidio postajale su sve više žute i smeđe, što se vidi u njegovim kasnim slikama lokvanja iz Givernyja. Nakon operacije katarakte, koja mu je vid djelomično vratila, bio je toliko zgrožen onim što je prije slikao da je uništio nekoliko kasnih djela.
Ironija je da upravo ta zamućena, gotovo apstraktna djela danas vrijede milijune. Mnogi povjesničari umjetnosti tvrde da su slike rađene s katarakta zapravo položile temelje za apstraktni ekspresionizam koji će se razviti pola stoljeća kasnije.
6. Salvador Dalí je imao kućnog ljubimca — ocelota
Salvador Dalí nije bio samo umjetnik, bio je predstava sam za sebe. Njegov kućni ljubimac bio je ocelot (vrsta divlje mačke iz Južne Amerike) zvani Babou, kojeg je vodio sa sobom posvuda, uključujući u luksuzne restorane i hotele. Jednom prilikom, kada se gost u restoranu uznemirio zbog životinje, Dalí je hladnokrvno tvrdio da je to “obična mačka koju je obojio”.
Dalí je također držao mravara, vlastitu kraljevsku tijaru, i živio sa svojom ženom Galom u dvorcu u Španjolskoj koji je sam dizajnirao. Zašto su poznati slikari bili čudni pitanje je na koje Dalí odgovara svojim pukim postojanjem.
7. Michelangelo nije volio slikati Sikstinsku kapelu
Možda najveće remek-djelo zapadne umjetnosti, a to je strop Sikstinske kapele, naslikao je čovjek koji se žalio cijelo vrijeme. Michelangelo Buonarroti smatrao je sebe primarno kiparom, ne slikarom. Kada mu je papa Julije II. naložio da naslika strop, prihvatio je nevoljko i tijekom četiri godine rada bezbrojno se žalio prijateljima u pismima.
U jednom pismu opisao je svoju fizičku bol toliko detaljno da to čita kao srednjovjekovna pjesma o patnji. Imao je upalu vrata i očiju zbog stalnog gledanja prema gore, boja mu je padala na lice, i tvrdio je da je zaboravio kako se uopće slika. Ipak, rezultat je bio čudo koje već 500 godina dolaze gledati milijuni.
8. Andy Warhol je bio iznimno religiozan
Iako je javnost znala Andyja Warhola kao pop-art kralja, čovjeka koji je glamurizirao Marilyn Monroe i Campbell’s juhu, malo ljudi zna da je bio pobožni katolik koji je u crkvu odlazio gotovo svaki dan. Volontirao je u javnoj kuhinji za beskućnike i financijski pomagao bratu da postane svećenik.
Warhol je bio kompleksna figura, javno ekscentrik, privatno introvert s dubokim vjerskim uvjerenjima. Njegova slika Posljednja večera iz 1986. (samo godinu prije njegove smrti) jedno je od najvećih religijskih djela 20. stoljeća.
9. Hokusai je naslikao Veliki val sa 70 godina
Katsushika Hokusai, japanski majstor koji je stvorio Veliki val kod Kanagawe, smatrao je da pravi rad još nije ni počeo s 75 godina. Napisao je: “Sve što sam napravio prije 70. godine nije vrijedno spomena.” Umro je u 88. godini i radio je gotovo do posljednjeg dana.
Ova životna lekcija, koja govori da nikada nije kasno za stvaranje najboljeg djela u životu, možda je najvrijedniji uvid koji nam Hokusai ostavlja, čak i pored njegovih spektakularnih slika.
10. Goya je oslikao “crne slike” na zidovima vlastite kuće
Pred kraj života Francisco Goya živio je u takozvanoj Quinta del Sordo (Vila gluhoga), koja je dobila ime po prethodnom vlasniku. Bio je gluh, depresivan, i svjedočio je užasima Napoleonovih ratova. Tijekom tih godina naslikao je seriju zastrašujućih slika, direktno na zidove svoje kuće, ne za bilo koju publiku, samo za sebe.
Te slike, danas poznate kao Crne slike (Pinturas Negras), uključuju legendarnog Saturna kako jede svog sina. Tek nakon Goyine smrti slike su pažljivo skinute sa zidova i prebačene u muzej Prado, gdje se nalaze i danas.
11. Caravaggio je bio osuđen za ubojstvo
Michelangelo Merisi da Caravaggio, jedan od najvećih slikara baroka, ubio je čovjeka u tučnjavi 1606. godine. Pobjegao je iz Rima i ostatak života proveo u bijegu, slikajući remek-djela u Napulju, Malti i Siciliji u nadi da će dobiti papinu pomilost. Umro je u nejasnim okolnostima u 38. godini, vjerojatno zbog malarije ili od posljedica nasilja, na povratku u Rim po pomilovanje koje je upravo bilo dodijeljeno.
Njegove slike, prepune dramatičnog svjetla i sjene, čak i danas šokiraju svojom intenzivnošću. Nije ni čudo, kada znamo iz čije su ruke i kakvog života potekle.
12. Rothko je vodio recipe za boje kao kuhar
Mark Rothko, čije monumentalne slike s plovećim pravokutnicima boje izgledaju gotovo apstraktno jednostavne, zapravo je razvio iznimno složene recepture za svoje boje. Miksao je pigmente s različitim medijima (uljem, jajetom, tankim slojevima glazura), kako bi postigao dubinu i intenzitet koji su mu trebali. Mnoge od tih recepata bili su eksperimentalni, što danas predstavlja problem za konzervatore jer su neke njegove slike nestabilne i blijede.
Rothko je vjerovao da njegove slike nisu o boji, nego o emocijama. “Slikam tragediju, ekstazu, sudbinu,” govorio je. Ljudi su se zaista plakali pred njegovim slikama u muzeju, što ga je više usrećavalo od bilo kakvih kritičkih pohvala.
13. Magritte je radio u oglašavanju
René Magritte, belgijski nadrealist koji nam je dao slavni “Ovo nije lula” (La trahison des images), gotovo cijelu prvu polovicu karijere zarađivao je na crtežima za oglase. Radio je za farmaceutske tvrtke, kataloge mode i poslovne brošure. Tek je u kasnijim godinama mogao živjeti samo od svoje umjetnosti.
Ova “praktična” pozadina zapravo se odražava u njegovom radu pa njegove slike imaju jasnoću i preciznost komercijalne ilustracije, što njihov nadrealni sadržaj čini još uznemirujućim. Obična jabuka koja lebdi pred licem čovjeka u odijelu naslikana je kao reklamni plakat za nešto što ne postoji.
14. Klimt je odbijao da ga fotografiraju
Gustav Klimt, autor slavnog Poljupca, gotovo nikada nije dopustio da ga se fotografira. Postoji svega nekoliko slika njega, najčešće u dugim radnim haljama koje je nosio dok je slikao, bez košulja ili odijela. Govorio je: “Tko god želi nešto saznati o meni — kao umjetniku, jedinom važnom dijelu mene — neka pažljivo gleda moje slike.”
Ova introvertiranost je iznenađujuća za čovjeka koji je živio životom punim afera, dramatičnih veza i svjetske slave. Ostavio je iza sebe 14 nezakonite djece, prema procjenama, ali gotovo nikakvu izravnu autobiografiju.
15. Bob Ross služio je vojsku 20 godina
Jedan od najomiljenijih televizijskih slikara, Bob Ross sa svojim mirnim glasom i “sretnim drvećem”, nije uvijek bio takav. Prije nego što je postao TV legenda, služio je u američkom zrakoplovstvu 20 godina, dospjevši do čina narednika. Govorio je da je tamo bio “tvrd čovjek koji viče na ljude” i da je odlučio da, kada izađe iz vojske, više nikada neće povisiti glas.
Tako je i bilo. Njegova televizijska emisija The Joy of Painting postala je globalna senzacija upravo zbog njegovog smirujućeg, blagonaklonog tona. Više od pola tijela ljudi koji ga gledaju ne slika ni jednom u životu — gledaju jednostavno zbog opuštanja koje pruža.
Zašto su nam zanimljivosti o slikarima toliko privlačne?
Svaka ova priča dodaje sloj smisla na rad koji već vidimo na zidovima muzeja. Kada znamo da je Van Gogh umirao siromašan, da je Frida slikala iz boli, da je Hokusai mislio da je tek u 70. počeo, sve te slike postaju nešto više od dekorativnih objekata. Postaju svjedočanstva ljudskih života.
Ako vas je ovih petnaest priča zaintrigiralo, postoji još stotine takvih. Goya, Vermeer, Rembrandt, Pollock, Basquiat – svaki je imao priču koja čeka da bude ispričana. Sljedeći put kad budete u muzeju, pokušajte saznati nešto o slikaru iza slike. Iskustvo će biti potpuno drugačije.