Morseova abeceda posebna je vrsta abecede i najpoznatiji telegrafski kod na svijetu. Nastala je početkom 19. stoljeća kao pomoć pri prijenosu informacija kod korištenja telegrafa.
Električni telegraf je izum Samuela F. B. Morsea, američkog izumitelja, slikara i profesora umjetnosti koji je bio javnosti poznat kao vrstan portretist i pejzažist, školovan u Londonu. Njegov je najpoznatiji izum svakako upravo Morseova abeceda.
Morse se tijekom života družio s mnogim talentiranim ljudima, a jedan od njih je bio i američki fizičar Joseph Henry, nadasve cijenjeni znanstvenik koji je otkrio samoindukciju, zbog čega je mjerna jedinica za samoindukciju i nazvana po njemu: Henry.
Upravo u razgovoru s Henryjem Morse je uvidio mogućnost izuma električnog telegrafa, koji je trebao zamijeniti do tada korištene tahografe koji su se bazirali na slikovnim porukama i nisu bili osobito učinkoviti. U tome mu je pomogao njegov prijatelj i pomoćnik Alfred Lewis Vail.
Za tu je priliku razvio i posebnu abecedu. Morseova abeceda ili Morseov kod najpoznatiji je kod na svijetu, a sve o njemu pročitajte u nastavku. Mnogi misle da je Morseova abeceda vrlo teška, ali uopće nije teško naučiti ju!
Tko je Samuel Finley Breeze Morse, otac Morseovog koda?
Samuel Morse rođen je 1791. godine u državi Massachusetts, u Sjedinjenim Američkim Državama, kao dijete jednog od najpoznatijeg američkog propovjednika. Njegov je otac bio strog, ali iznimno cijenjen i nadasve sjajan propovjednik. Postao je i vrstan geograf pa su ga nerijetko nazivali ocem američke geografije.
Morse je djetinjstvo proveo okružen bogatstvom nakon čega je upisao studij na Yale-u. Iako je volio znanost i religijsku filozofiju svoju je sreću pronašao u umjetnosti, točnije rečeno slikarstvu.
Iako je njegov otac bio sretan što je sin pronašao svoju sreću u umjetnosti potajno se nadao da će se posvetiti nekoj ozbiljnijoj profesiji no na kraju je odustao od uvjeravanja sina da odustane od slikarstva i posveti se nečemu važnijem.
Platio mu je studij slikarstva u Londonu, gdje je njegov slikarski talent ubrzo uočen. Nakon što su njegova djela počela dobivati najviše ocjene na londonskim izložbama, a njegovo je ime postalo poznato u umjetničkim krugovima, Morse se vratio u rodnu Ameriku gdje je otvorio svoj vlastiti slikarski studio.
Iako se kao slikar u Americi nije izuzetno proslavio Morse je mogao živjeti od svog rada te je vrlo često zarađivao radeći portrete. Ubrzo je pronašao bračnu sreću s Lucretijom Walker s kojom je imao troje djece. No već 1825. godine Morseova je supruga umrla, i to ubrzo nakon poroda, dok je Morse radio portrete u Washingtonu. Iako se požurio kući nakon što je saznao ovu tragičnu vijest ipak nije stigao na sprovod voljene supruge. Nepunih 12 mjeseci nakon smrti supruge umiru i njegovi roditelji. Zbog toga je nastala Morseova abeceda.
Čini se da su upravo ovi tragični događaji u Morseovom životu imali veliki utjecaj na njega i da su ga potaknuli na stvaranje telegrafa. Da je u vrijeme smrti njegovih voljenih postojao telegraf Morse bi mogao posjetiti svoju bolesnu suprugu prije smrti i biti roditeljima na sprovodu jer bi ranije dobio poruku o tim događajima.
Kako izgleda Morseova abeceda?
Morseova abeceda ili Morseov kod najpoznatiji je način prenošenja informacija pomoću znakova tj. pulseva. U abecedi se koriste crtice i točke koje označuju slova, brojeve i znakove.
Morseova abeceda ima svako slovo sastavljeno iz znakovnih strujnih impulsa – kraćih i dugih crtica, i rastavnih impulsa, obično bestrujnih koji se koriste kako bi se razdvojile riječi i rečenice.
Prva javna poruka poslana je Morseovim kodom 24. svibnja 1844. godine, a udaljenost pošiljatelja i primatelja bila je 65 kilometara. Riječ je o udaljenosti između gradova Washingtona i Baltimorea.
Poruku je poslao sam Morse koji se nalazio u Washingtonu, a bila je usmjerena prema njegovom pomoćniku Alfredu Vailu koji se nalazio u skladištu Baltimorske željeznice, a riječ je o citatu iz Biblije iz Brojeva 23:23, a papirnata traka koja je stigla Vailu u Baltimore i na kojoj se nalaze ovi biblijski stihovi danas su izloženi u Kongresnoj knjižnici grada Washingtona.
11.1. je Dan učenja vlastitog imena Morseovim kodom, a interesantna je i činjenica da je Morseova abeceda zapravo n+1 Fibbonacijev niz.
Tko se i zašto služi Morseovim kodom?
Morseov kod su kroz povijest koristili mnogi ljudi i na mnoge načine. Iako je danas zastario ipak se koristi u situacijama kada ne postoji nikakva druga mogućnost prenošenja poruka, kao što je primjerice slučaj u pomorstvu. Čak je i poznati Titanik koristio ovaj kod pri brodolomu!
Evo kako se sve Morseov kod koristio u povijesti:
- Tijekom Vijetnamskog rata jedan je američki vojnik prenio tajnu poruku treptanjem u formi Morseovog koda prilikom ispitivanja, pretvarajući se da mu smeta svjetlo.
- Thomas Alva Edison obožavao je svoju ženu i bio je vrlo emocionalan stoga ju je naučio da dijele ljubavne izjave dodirivanjem dlanova Morseovim kodom.
Volim te Morseovim kodom izgleda ovako: …- — .-.. .. — / – .
- Kolumbijske vlasti su za svoje vojnike i policajce koje su zarobili pobunjenici dali napisati pop pjesmu u kojoj se nalazila poruka skrivena Morseovim kodom, a koja im je podizala moral i davala nadu.
- SOS signal najpoznatija je upotreba Morseovog koda i često se koristi u slučaju nevolje na moru. SOS signal usvojen je kao međunarodni signal za pomoć u nevolji već 1908. godine.
On glasi · · · — — — · · · što zapravo znači 3 kratka – 3 duga – 3 kratka signala, a kombinacija slova SOS izabrana je samo zbog jednostavnosti signala, pogotovo jer je Morseova abeceda u tom slučaju jako jednostavna.
SOS zapravo nema nikakvo značenje i ne znači niti Save Our Souls niti Save Our Ships.
- Signal SOS se često koristio na moru, a prvi brod koji ga je poslao u opasnosti bio je brod Slavonia 1909. Slavni Titanic je isti kod koristio 1912. godine, prilikom havarije.
- Pony Express bio je način za prenošenje poruka putem jahača na konju, a nakon pojave telegrafa ovaj je način prenošenja poruka ukinut.