Svi u danu imamo na raspolaganju 24 sata, htjeli mi to ili ne. Spavamo oko sedam ili osam sati, što znači da nam na korištenje ostaje oko šesnaest. Često ćete čuti kako uspješne i neuspješne ljude razlikuje upravo to na koji način koriste ovih šesnaest sati i koliko su organizirani. Nije neobično da nam male svakodnevne obaveze koje su trebale kratko trajati zauzmu velik dio dana – tome treba stati na kraj i treba odlučiti gdje i kada ćete raditi, a kada je vrijeme za odmor.
Dijelimo s vama savjete, ideje i algoritam kako da vaš dan bude organiziraniji, vaše vrijeme bolje iskorišteno, a vaš život bolje ispunjen zabavnim stvarima i onim stvarima u kojima zaista uživate. Krenite korak po korak u organizaciju svog vremena i u potpunosti okrenite svoj dan.
1. Odlučite koliko vremena u danu želite provesti radeći.
Jako je bitno da odmah postavite granicu između vremena i prostora kojeg ćete koristiti za posao i onog kojeg ćete koristiti za sebe privatno. U tom slučaju ćete znati koliko čega imate na raspolaganju i jeste li u mogućnosti fokusirati se više na nešto što je dosad bilo u drugom planu. Nemojte prelaziti tu granicu, broj sati koji ste si zadali na dnevnoj razini za rad, s obzirom na to da će to samo zakomplicirati vaše svakodnevne pothvate i polako ćete se preforsirati.
Pri tom forsiranju, izgubit ćete volju i energiju za ono što vam je bitno i ono što vam je prije bilo u prvom planu. Nemojte dopustiti drugima da utječu na vas i da vas nagovaraju na više rada i više truda, ako znate da je ono što ste učinili danas sasvim dovoljno.
2. Koristite planer ili kalendar.
Bitno je da svoje obaveze pratite na papiru. Ako niste sigurni što i kako, počnite s nekim jednostavnim digitalnim alatom ili nacrtajte mjesečni kalendar na papiru. To je sasvim solidan početak i dovoljno je da poznajete sve svoje svakodnevne zadatke kako biste imali okvirni plan o tome koliko ćete vremena provesti radeći taj dan.
Ne zaboravite unaprijed zapisati i obaveze za sljedeći tjedan – ispunite svoje dane onime što morate napraviti, ali i onime što želite napraviti.
3. Grupirajte svoje zadatke.
Grupiranje zadataka odlična je ideja – jednom kada uđemo u „momentum“, puno je lakše ostati u njemu. Puno je lakše nastaviti s radom, planom i programom. Ne morate se svaki put iznova nagovarati da krenete nešto, a i već ste motivirani količinom rada koju ste odradili. Zbog toga bi bilo najbolje da napravite nekakav dnevni raspored u kojem možete grupirati zadatke i napraviti što više u tom intervalu.
Ono što se također preporučuje je izgradnja jutarnje i večernje rutine – to je također svojevrsno grupiranje zadataka. Ako ste netko tko ujutro i navečer izgubi mnogo vremena, morate se posvetiti onome što volite i onome što vas ispunjava. Barem ponekad!
4. Fokusirajte se na izgradnju navika.
Navike su od izuzetne važnosti. Ako postoji nešto u što možete uložiti manje vremena, a gomilati uspjehe kako vrijeme prolazi – to su definitivno navike. Odlučite se za neki broj novih navika svaki mjesec, ali nemojte pretjerivati s brojem. Ako zagrabite više no što možete prožvakati, svakako ćete odustati od većine. Osjetit ćete pritisak od svih tih novih ciljeva, bit će vam teško približiti se ijednom i na kraju ćete odlučiti da je to sve ipak preteško za vas.
5. Nemojte biti multitaskeri.
Iako se ideja multitaskanja jako često prezentira kao bitna i korisna, a oni koji znaju kvalitetno multitaskati posjeduju vještinu koju većina nema – ne bismo to trebali raditi. Raditi više stvari odjednom čini se kao ušteda vremena, ali zapravo gubite na efikasnosti i fokusu. Nijednu stvar nećete napraviti onoliko kvalitetno kao drugu. Ako se već trudite multitaskati, neka to budu slučajevi u kojima imate jednu aktivnu i jednu pasivnu stavku.
Primjerice, jedna stavka je kognitivno zahtjevna, a druga nije. Tako možete paralelno šetati i slušati podcast, čitati i rastezati se, crtati i gledati film. Ipak, raditi nešto što zahtjeva vašu punu pažnju i još k tome raditi to polovično ili preko volje nije definicija uspjeha.
6. Nađite vrijeme u danu kada ćete biti fokusirani na sebe.
Pravilno odmaranje veliki je faktor što se tiče produktivnosti. Ako zanemarujete odmor i uživanje, nikad nećete ponovno napuniti čašu koja vam pomaže da iz nje „točite“ u druge čaše. Zato uzmite vrijeme za sebe i odmarajte se uz omiljeni film, glazbu, knjigu, igricu… Tako ćete biti pod manjim pritiskom i nećete imati osjećaj kao da cijelo vrijeme samo radite bez odmora.
Zapamtite da nije sebično odmarati se – odmaranjem dajemo mogućnost onima oko sebe da budemo najbolja verzija sebe. To trebamo omogućiti svima.
7. Naučite reći „ne“ kad je to potrebno.
Iako svi želimo sve napraviti, ponekad to zaista nije najpametnija ideja. Nekad je zaista najbolja stvar koju možemo napraviti to da kažemo ne – nije sve vrijedno naše pažnje. Nije sve bitno jednako dobro odraditi. Nije sve komplicirano ili opterećujuće. Moramo naučiti da je naše vrijeme bitno i da je to vrijednost koju ne smijemo podcjenjivati.
Na pristojan način poručimo drugima „ne“ kada traže naše vrijeme, a mi ga nemamo ili ga ne želimo dati. Nikome niste dužni opravdavati se. Ako vam je netko blizak ili bitan, u tom slučaju ćete svakako nadoknaditi kvalitetno vrijeme s njima i ne morate se ustručavati.
8. Odlučite da je vrijeme za promjenu.
Ako se zaista odlučite da je vrijeme za promjenu i da više nema prostora za odgađanje ili promjene, vrijeme je da se toga i držite. Prestanite odgađati promjenu – stari algoritam ne može vas dovesti do novog rješenja. Počnite razmišljati o svim promjenama koje želite i počnite kontinuirano raditi na njima… Sigurno će vam biti drago jednom kad se investirate dovoljno dugo da vidite promjenu.
Nadamo se da ćete primijeniti ove savjete i da ćete naći balans u svojem svakodnevnom životu. Nema razloga da ne nađete ono što vam se sviđa i da to ne radite češće. Poduzmite nešto i povratite kontrolu nad svojim životom – svakako će vam koristiti i bit ćete sretniji.