Ljepota,Život

Refleksija u mentalnom zrcalu – kakvima vidite sebe i druge?

Koliko smo skloni etiketirati druge ljude samo na temelju površnih uvida i jesmo li uopće u stanju objektivno sagledati sami sebe?

Jesmo li svjesni kako doista izgledamo?

Većina ljudi ima nekakvu percepciju stvarnosti i to nije ništa neuobičajeno; pitanje je samo u kojoj mjeri je percepcija iskrivljena u odnosu na objektivno stanje stvari! Doista, svijest o tome da na naš doživljaj sreće (npr. jer smo dobili casino bonus dobrodoslice) i općenito stvarnosti (objekata, pojava, drugih ljudi pa i nas samih) utječu naša iskustva, ali i da su naši stavovi, uvjerenja i predrasude često produkt društveno nametnutih svjetonazora (putem roditeljskog odgoja, religije, sustava školovanja, medija), predstavlja samu suštinu razumijevanja načina na koji gledamo i procjenjujemo druge osobe i same sebe. 

Kako stvaramo sliku o drugima

Drugim riječima, upravo zbog naših individualnih osobina ličnosti i različitih društvenih uvjetovanosti kojima smo izloženi, svijet koji nas okružuje nikada nije pasivno reaktivan, nego je uvijek aktivno protumačen te često proizlazi iz naših očekivanja i projekcija, često sasvim pogrešnih. Stvaranje dojma o drugim ljudima, predstavlja uobičajenu aktivnost u koju se svi upuštamo. No, već iz našeg iskustva znamo kako prvi dojmovi znaju biti pogrešni i uvjetovani našim pristranostima i predrasudama, zbog kojih ljude stavljamo u određene vrijednosne ladice. Potrebno je neko vrijeme kako bi prve dojmove potvrdili ili opovrgli, a učinak zadnjeg dojma je isto tako važan, npr. u sudskim procesima gdje redoslijed iskaza svjedoka utječe na porotnike; ovo su potvrdili pravnici i psiholozi, a takvog je mišljenja i Tony Sloterman (vlasnik proizvoda tvrtke Casino Bonus Finder).

Predrasude i empatija

Koliko god smo skloni na temelju samog izgleda procjenjivati druge, toliko je vjerojatnije kako ćemo preferirati osobu koja dijeli naš svjetonazor. Pored toga, zanimljivo je kako svi nastojimo objasniti ponašanja pa smo skloni atribuciji uzroka nečijeg ponašanja, iako nas psihologija možda uopće ne zanima, a kasnije ista ta atribucija ima refleksiju i na naše ponašanje. Primjerice, ako je osoba otrcano odjevena i smrdi na alkohol, nakon što padne na pločnik većina neće osjećati empatiju i neće pružiti pomoć, jer će ponašanje povezati s pretpostavljenim uzrokom pada. Nasuprot tome, ako je osoba otmjeno odjevena, uzrok pada ćemo pripisati srčanom udaru pa će isto utjecati i na naše ponašanje.

Društveno uvjetovano ponašanje

Neka istraživanja ukazuju i da razina konformizma utječe na našu promjenu ponašanja. Tako ljudi imaju različita ponašanja i odnose prema drugima u izmijenjenim okolnostima, primjerice kod rudara na jugu SAD-a koji su povratkom na površinu prilagođavali svoje odnos prema crncima u skladu s društveno očekivanim normama ili pak kod promjene društvenog položaja – odatle poznata izreka prema kojoj, ako doista želite saznati kakva je neka osoba, samo joj dajte vlast! Nekim je pojedincima (za pozitivan ili negativan stav) dovoljna tek spoznaja da druga osoba dolazi iz npr. Mostara, je li ili nije vjernik, preferira li određenu političku skupinu, sluša li određenu vrstu glazbe, je li ili nije procijepljen itd. 

Kako nam izgleda vlastiti odraz u ogledalu

I dok nam je lako razumljivo da griješimo kod procjene drugih ljudi, jeste li se ikada upitali koliko dobro uopće poznajete same sebe?! Sigurno ste već susretali ljude koji imaju puno bolje mišljenje o sebi nego što bi to trebali, kao i one koji su pretjerano skromni – taj fenomen je opisan kao Dunning-Krugerov efekt koji potvrđuje kako često znamo imati iskrivljenu sliku o sebi samima. Prije konačnog suda o drugim ljudima, bilo bi dobro staviti se u njihovu poziciju i, barem za početak, izbjegavati primjenu dvostrukih kriterija – to ponekad nije slučaj jer uzroke neuspjeha znamo tražiti u drugim ljudima, a ponekad nam za rješavanje frustracija dobro dođe „žrtveno janje“ – tada znamo povrijediti druge osobe i zažaliti!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *