Znate li koji su najbitniji egipatski bogovi? Jedna od najvažnijih drevnih civilizacija upravo je egipatska civilizacija, koja je nastala 4 tisuće godina prije Krista, a čiji je kraj obilježen smrću vladarice Kleopatre VII, nešto prije početka nove ere.
Brojni nalazi pokazuju nam kako je egipćanska religija duboko utkana u njihovu umjetnost i kulturu, a brojni religijski mitovi služili su kao izvori inspiracije njihovim vladarima. Osim što je religija bila popularna unutar samog Egipta, širila se i izvan granica zemlje putem trgovine te su brojni koncepti poput reinkarnacije i života poslije smrti pronašli svoj put i u kasnijim mitologijama, primjerice grčkoj mitologiji. Dok neki u mitologiju vjeruju jednako kao i u horoskop, drugi obožavaju ove koncepte te njihove korijene traže u povijesti.
Egipćanska mitologija uvelike je oblikovana samim reljefom i klimom države. Nil je svake godine okrutno poplavljivao zemlju, ali bi je nakon toga obnovio, ostavljajući bogato plodno tlo i dobre urode koji su bili iznimno važni za Egipćane.
Osim samog Nila, važnu ulogu u oblikovanju zemlje imale su i velike vrućine to jest Sunce koje je nadgledalo cijelu zemlju, i nagrađivalo ljude sočnim, osunčanim plodovima. Voda i sunce nekoć su se smatrali simbolima života, a Egipat okružen grubim pustinjama smatrao se oazom spasa za njegove ljude.
Egipatski bogovi upravo su zbog toga inspirirani svakodnevnim pojavama, poput sunca, neba i mjeseca, a bili su dobronamjerni zaštitnici Egipta.
Egipatski bogovi i stvaranje svijeta
Jedan od najranijih egipatskih mitova, a ujedno i onaj u kojemu se egipatski bogovi po prvi puta spominju, je mit o stvaranju svijeta.
Svemir je na početku bio tamna voda kaosa, iz kojeg izranja svijet.
Atum, bog stvoritelj svega, postoji unutar te vode i u vrijeme stvaranja izranja kako bi proizveo druge bogove, takozvanih devet božanstava. Iz Atuma prvo se stvaraju bogovi Šu, bog zraka i njegova sestra Tefnut, božica vlage i kiše.
Njihovo stvaranje predstavlja pojavu prostora u ništavilu koje je postojalo prije njih. Prema mitu, Atum je bio zabrinut za svoju djecu te je poslao oko da ih traži po svijetu, i tako nastaje kult svevidećeg oka, a iz suza koje je isplakao kada je pronašao svoju djecu nastali su ljudi.
Pošto ovi ljudi nisu imali gdje živjeti, Šu i Tefnu, bitni egipatski bogovi, zajedno stvaraju boga zemlje Geb i božicu neba Nut. Pojavom neba i zemlje započinje stvaranje svijeta kakvo drevni Egipćani poznaju.
Geb i Nut bili su nerazdvojni i na kraju su se zaljubili što je Atumu bilo neprihvatljivo i stoga je odgurnuo Nut od Geba, visoko u nebesa, gdje se mogu vidjeti, ali više nikada ne dotaknuti.
Ipak, Nut je već bila trudna i njih dvoje skupa imali su četvero djece Ozirisa, boga plodnosti i regeneracije, Izidu, božicu majčinstva, Seta, boga kaosa i Neftis, božicu zaštite.
Svi ovi egipatski bogovi, prema mitu, nastali su iz Atuma i oblikovali čitav svijet.
Najvažniji egipatski bogovi
Najvažniji egipatski bogovi bili su bog sunca Ra, bog Amon i majka božica Izida. Općenito, najviše božanstvo gotovo je uvijek bilo povezano sa Suncem koje je nemilosrdno nadgledalo zemlju Egipta.
Ipak, važno je spomenuti da je egipatska religija bila promjenjiva, i da je postojalo mnoštvo kultova, ovisno o tome koju religiju je faraon prihvatio. U povijesti uvijek postoji više verzija i priča o tome kako su karakterizirani određeni egipatski bogovi, a mi donosimo najpoznatije varijante. Zbog toga nalazimo više bogova koji su opredijeljeni za jednaki element, a štovani su u različito vrijeme kroz povijest.
Atum – bog stvoritelj
Atum je bog dovršitelj svijeta i njegovo ime u prijevodu znači „potpun“. On se smatra prvim bogom koji je stvorio sam sebe, a iz svojih ustiju je ispljunuo Šu i Tefnut. Zvali su ga gospodarom dvaju svijeta, ljudskog i božanskog, koje je stvorio na svoju sliku. Nekada se identificira i s bogom Ra, pa nastaje božanstvo Atum-Ra.
Oziris – bog mrtvih
Oziris je bog podzemlja i mrtvih te je simbolizirao ne samo smrt već i uskrsnuće. Smatralo se da on kontrolira ciklične poplave Nila na koje se Egipat toliko jako oslanjao. Iznimno je zanimljiv mit prema kojemu je Oziris u jednom trenutku bio kralj Egipta, a njegov ljubomorni brat Set ga je ubio i raskomadao njegovo tijelo u četrdeset i dva dijela, koje simbolizirao četrdeset i dvije provincije Egipta. Njegovo tijelo sastavila je Izis koja je ponovno oživila Ozirisovo tijelo, i s kojim je začela dijete Horusa.
Nakon uskrsnuća Oziris bio je trajno promijenjen, i nije više mogao voditi ljudski svijet već se spustio u podzemni svijet, postavši vladarom mrtvih. Na slikama prikazan je kao mumificirani kralj, jer se vjerovalo da je Izis upravo mumifikacijom oživjela njegovo tijelo.
Izis – božica prirode
Izis (ponekad Izida) je kao što smo već spomenuli, Ozirisova žena, koja ga je oživila iz mrtvih. Izis je božica prirode koja je pomagala ljudima podučavajući ih o medicini. Posebice je povezana sa ženama te se smatra da ih ući o kućanskim poslovima.
Izida je prema izvorima božica stvoriteljica braka, a prikazuje se kao žena s prijestoljem na glavi. Očito je da egipatski bogovi nisu povezani samo s prirodom, već i s kulturnim konceptima. Vjerovalo se da se njezina moć širila i na podzemlje te je stoga imala veliku ulogu u obredima za mrtve.
Set – bog kaosa
Set je najstrašniji među bogovima. Poistovjećuje se s kaosom, nasiljem, olujama i pustinjom, a prema mitu ubio je Ozirisa. Neki izvori vjeruju da se ubojstvo dogodilo tako da je Set natjerao Ozirisa da uđe u kovčeg i bacio zatvoren kovčeg u Nil, gdje se on utopio. Nakon što je pronašao kovčeg on je njegovo tijelo raskomadao na simboličnih četrdeset i dva dijela.
On je jedan od bogova za koje nismo u potpunosti sigurni kako je zamišljen njegov izgled, jer na crtežima poprima oblik kombinacije čovjeka, i neke neprepoznatljive životinje dugačke njuške i ušiju.
Horus – bog rata i lova
Horus je sin Izide i Ozirisa, a prikazuje se u obliku sokola ili s glavom sokola. Smatra se bogom neba koji je blisko povezan s lovom i ratom te je svojevrsni vojni simbol jer je njegov kult započeo upravo kod vojnika.
Također je često proglašavan vladarem zemlje i faraoni su se često smatrali utjelovljenjem upravo Horusa. Nakon što je saznao o ubojstvu svoga oca, odgajan je da se osveti za ovu nepravdu. Egipatski bogovi nipošto nisu savršeni te su često i sami radili greške.
Tako se vjeruje da je u borbi s ujakom Setom izgubio lijevo oko, koje je bog Tot zatim izliječio. Vjerovalo se da su Horusove oči bile povezane sa suncem i mjesecom, te se gubitak i zatim povratak Horusova oka koristi kao mitološko objašnjenje mjesečevih mijena.
Ra – bog Sunca
Ra je božanstvo koje vlada suncem što govori i njegovo ime koje se direktno prevodi u riječ „sunce“. Prema mitu se rodio u obliku feniksa koji je izašao iz vlastitog pepela svakog dana čamcem plovi nebom, a kada je dan gotov prelazi u podzemni svijet gdje se bori sa zmijom Apopisom kako bi uspio ponovno pobjeći iz podzemlja i pojaviti se na nebu. Svi egipatski bogovi do neke su razine odgovarali bogu Ra koji je na neki način vrhovni bog.
Kanije se zvao i Amon-Ra, a prema crtežima vjerovalo se da je imao tijelo čovjeka i glavu orla. Vjerovalo se da su faraoni ljudska utjelovljena boga sunca, i zvali su ih „sinovima boga Ra“. Zbog toga su egipatski bogovi također bili vrlo bitni u političkom smislu.
Piramide, obelisci i hramovi izgrađeni su upravo u čast bogu Ra, koji je velik dio povijesti smatran najvažnijim egipatskim bogom. Ovaj bog je na neki način preteča drugih sunčevih bogova, poput Amona, te su često poistovjećeni u literaturi.
Anubis – bog crne magije
Anubis prikazan je kao čovjek s glavom psa ili šakala, pustinjske životinje, koju su Egipćani povezivali s prebivalištem preminulih. „Anubis“ u direktnom prijevodu znači „smrt faraona“, i sam bog simbol je nadolaska smrti i stoga je crtan kao ratnik s kobrom u ruci.
On je ujedno i jedan od najmračnijih bogova: povezan je s crnom magijom i vračanjem, a Egipćani su vjerovali da Anubis ima važnu ulogu nakon smrti. On promatra proces mumifikacije i vodi mumije u podzemni svijet, gdje nadzire takozvano „vaganje duše“ u kojemu se određuje život poslije smrti. Egipatski bogovi bili su prilično strogi!
Hator – božica plodnosti
Hator je božica zaštitnica majčinstva i plodnosti koja štiti žene tijekom poroda. Prikazan je kao krava ili žena s glavom krave. Poznata je pod nazivom „dama Zapada“ jer ima važnu ulogu u pogrebima, a egipćanska groblja gradila su se upravo na zapadnoj obali Nila.
Tot – bog Mjeseca
Tot je bog koji se često povezuje s bogom Ra. Naime, Tot je bog Mjeseca, i kada bog Ra odlazi bog Tot se pojavljuje. Opisan je kao čovjek s glavom Ibisa, i ima razne uloge: vjerovalo se da je on mjerač vremena i da je izumio mnoge grane znanosti poput astronomije i matematike. Zanimljivo je da se u Egiptu magija često povezivala s matematikom te je stoga Tot smatran i bogom magije. Tot u podzemnom svijetu važe srca preminulih i nadgledan Anubisom izdaje presudu Ozirisu, bogu mrtvih.
Šu – bog zraka
Šu je bog zraka, prikazan kao muškarac s bradom koji kleči uzdignutih ruku, pridržavajući pera na kojima leži božica Nut. Mnogi misle da su svi egipatski bogovi prikazani kao životinje, međutim to nije istina. On upravo drži Nut visoko uzdignutu od Geba, prema kazni koju je Atum izdao.
Tefnut – božica rose
Tefnut je žena i sestra boga Šu te božica vlage i rose, koja je ujedno pomagala Šu da drži božicu Nut na nebu. Prema mitu, od napora držanja Nut na nebu, Tefnut je počela plakati, a njezine suze su pale na zemlju i pretvorile se u biljku iz koje su Egipćani dobivali tamjan. Prikazivana je kao žena s lavljom glavom i zmijom oko vrata te je često simbol stvaranja.
Neftis – božica tuge
Neftis (nekada zvana Neftida) je božica tugovanja i noći, jedna od kćeri boga Geba i božice Nut. Neftis se udala za Seta, iako ga je mrzila te je potajno bila zaljubljena u Ozirisa, koji se oženio za Izidu. Egipatski bogovi često su se ženili međusobno te tako održavali svetost i čistoću u svojim obiteljima.
Set i Neftis imali su kratak brak te neki mitovi navode da je Neftis Ozirisu rodila sina Anubisa, kojeg je radi njegova izgleda ostavila na odgoj Izidi. U toj verziji mita vjerovalo se da je upravo ovaj preljub bio jedan od razloga zašto je Set toliko duboko mrzio svog brata Ozirisa.
Egipatski bogovi i demoni
Egipćani su vjerovali ne samo u božanstva, već i u demone, koji su moćniji od ljudskih bića, ali ne toliko moćni kao egipatski bogovi. Ova, obično besmrtna stvorenja utjecala su na ljudski svijet i oblikovala ga, no imali su ograničenu moć.
Daleko najvažniji demon jest figura Ammut, takozvana „jedačica kostiju“, stvorenje dijelom krokodil, dijelom lav i dijelom nilski konju. Ammut proždirala je srca onih ljudi koji su činili velika zlodjela tijekom svog zemaljskog života i nisu mogli uči u zagrobni život. Upravo zato se njezin lik prikazuje u blizini vage s perom istine, gdje su srca preminulih bila testirana.
Još jedan važan demon je i Apop (ponekad znan pod imenom Apopis), zmija koja svake noći pokušava požderati boga sunca Ra. Set svaki puta iznova ubiju zmiju, no Apop se ponovno rađa, kao predstavnik sile kaosa koja pokušava uništiti silu božanskog reda.
Top 10 zanimljivosti o egipatskim bogovima
1. Egipatski bogovi na mnogim freskama u ruci nose predmet koji je najlakše opisati kao križ s ručkom. Njegovo je ime Ankh i on simbolizira vječni život. Poznat je kao ključ života.
2. S obzirom na to da su egipatski bogovi na slikama često imali životinjske dijelove, osobito glave, na prvi pogled se nikako ne može razaznati je li na slici bog ili božica. Ipak, slikari su muškarcima kožu bojali u tamnosmeđu, a ženama u žutu pa se po tome moglo razaznati o kojem bogu je riječ.
3. Egipćani su vjerovali i u demone, a njihova je najveća moć bila ta da su mogli biti na više mjesta odjednom. Ovu sposobnost čak nisu imali ni svi egipatski bogovi.
4. Buba skarabej najpoznatiji je simbol Egipta, a značila je zaštitu i uskrsnuće. Amajlije od skarabeja su bile jako popularne i nosili su ih mnogi Egipćani jer su smatrali da im pružaju zaštitu.
5. Egipćani su vjerovali da će faraon nakon svoje smrti postati pravi bog ako mu srce bude manje pera.
6. Sljedbenici božice Bastet štovali su mačke pa su mnoge i mumificirali nakon smrti.
7. U egipatske hramove smjeli su ulaziti samo svećenici i faraoni, a običan puk je bogove štovao ispred vrata.
8. Stari Egipćani su vodili vrlo dobru brigu o kipovima svojih bogova: prali su ih lotosovom vodom i mazali uljem. Neke su i šminkali.
9. Horusovo oko je također vrlo poznati simbol egipatskih bogova, a predstavlja obnovu. Danas se nalazi na dolarskoj novčanici SAD-a, na pečatu.
10. Egipćani su kroz povijest štovali više od 2 tisuće bogova, stoga su mnogi egipatski bogovi danas u potpunosti zaboravljeni.