Sezona uragana godišnje je doba koje pomno prate meteorolozi i stanovnici obalnih područja. Traje od 1. lipnja do 30. studenog, a poznata je po stvaranju snažnih i razornih oluja koje mogu prouzročiti veliku štetu i gubitak života. Posljednjih godina raste zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na učestalost i intenzitet ovih oluja.
Jedan od najvećih čimbenika koji pridonose njihovom nastanku su visoke temperature oceana. Kako se ocean zagrijava, on daje energiju potrebnu za rast i jačanje ovih oluja. U 2023. zabilježene su rekordno tople temperature oceana u Atlantskom oceanu i Meksičkom zaljevu, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućnosti posebno aktivne sezone uragana. Iako je nemoguće točno predvidjeti koliko će se oluja formirati ili gdje će doći do kopna, stručnjaci pozivaju stanovnike obalnih područja da budu spremni i informirani.
Što je uragan?
Uragani su jedan od najmoćnijih i najrazornijih prirodnih fenomena na Zemlji.
Formiranje
Uragan je velika, kovitlajuća oluja koja se stvara iznad toplih oceanskih voda. Topla voda osigurava energiju potrebnu za razvoj oluje. Kako se topli zrak diže, hladi se i kondenzira, stvarajući oblake i oslobađajući toplinu. Ovaj proces stvara područje niskog tlaka, koje uvlači više toplog, vlažnog zraka iz okolnog područja.
Kako oluja nastavlja rasti, počinje se okretati zbog Coriolisovog efekta, koji je uzrokovan rotacijom Zemlje. Rotacija oluje uzrokuje spiralno kretanje vjetrova od unutrašnjosti prema središtu, stvarajući karakteristično oko uragana.
Klasifikacija
Kategorije uragana temelje se na brzini vjetra pomoću Saffir-Simpsonove ljestvice vjetra uragana. Ljestvica se kreće od kategorije 1, s vjetrovima od 119-153 km/h, do kategorije 5, s vjetrovima od 252 km/h ili više.
Osim brzine vjetra, uragani također mogu uzrokovati značajan olujni val, što je porast razine mora uzrokovan vjetrovima oluje i niskim tlakom. Olujni val može uzrokovati poplave i značajnu štetu na obalnim područjima.
Utjecaji uragana
Uragani mogu imati ozbiljne utjecaje na okoliš i gospodarstvo.
Utjecaj na okoliš
Uragani mogu uzrokovati značajnu štetu okolišu. Jaki vjetrovi i olujni udari mogu erodirati plaže, pomicati pijesak i kamenje i uništiti vegetaciju. Obilne padaline uzrokuju poplave, klizišta i eroziju tla. Olujni val također može uzrokovati prodor slane vode, što može naštetiti slatkovodnim ekosustavima i zagaditi izvore pitke vode.
Osim toga, mogu imati dugoročan utjecaj na okoliš. Uništavanje mangrova i koraljnih grebena može utjecati na stanište mnogih morskih vrsta. Gubitak vegetacije također može dovesti do erozije tla i smanjene bioraznolikosti.
Ekonomski učinak
Uragani mogu uzrokovati značajnu ekonomsku štetu. Uništavanje infrastrukture, domova i poduzeća može rezultirati gubicima u milijardama eura. Prekid transportnih ruta i komercijalne opskrbe također može imati značajan utjecaj na gospodarstvo.
Naravno, uzrokuju i dugoročne ekonomske posljedice. Oštećenje infrastrukture može otežati rad poduzeća, što dovodi do gubitka radnih mjesta i smanjene gospodarske aktivnosti. Uništavanje domova također može dovesti do nedostatka pristupačnog stambenog prostora, što može povećati cijene najma.
Izdvojili smo nekoliko primjera ekonomskog utjecaja ovih oluja:
- Katrina, koji je pogodio obalu Meksičkog zaljeva 2005., prouzročio je procijenjenu štetu od 125 milijardi dolara i više od 1800 smrtnih slučajeva.
- Maria, koji je pogodio Portoriko 2017., prouzročio je procijenjenu štetu od 90 milijardi dolara i više od 3000 smrtnih slučajeva.
- Harvey, koji je pogodio Teksas 2017., prouzročio je procijenjenu štetu od 125 milijardi dolara i više od 100 smrtnih slučajeva.
Pripravnost na uragan
Kada je riječ o olujama širokih razmjera, priprema je ključna. Planiranje i evakuacija dva su važna aspekta pripravnosti.
Planiranje
Prije nego udari uragan, važno je imati plan. Ovo uključuje pronalaženje sigurnog mjesta kamo otići, opskrbljivanje zalihama hrane i vode te određivanje kako komunicirati s voljenima. Ovo su bitne stvari koje treba uključiti u komplet za hitne slučajeve:
- Voda – 3 litre po osobi dnevno
- Nekvarljiva hrana – dovoljno za tri do sedam dana
- Komplet prve pomoći (sve potrebne lijekove, baterijska svjetiljka s dodatnim baterijama i zviždaljka za signal za pomoć)
- Gotovina -u slučaju nestanka struje koji utječu na rad bankomata
- Važni dokumenti (rodni listovi, putovnice i police osiguranja)
- Također je važno osigurati svoj dom postavljanjem kapaka ili zatvaranjem prozora i vrata. Ako imate generator, provjerite je li u dobrom stanju i ima li dovoljno goriva za nekoliko dana.
Evakuacija
U nekim će slučajevima možda biti potrebno evakuirati svoj dom. To se najčešće događa u području sklonom poplavama ili olujnim valovima. Ako lokalni službenici izdaju nalog za evakuaciju, važno je slijediti njihove upute i otići što je prije moguće.
Prilikom evakuacije ponesite svoj pribor za hitne slučajeve i sve potrebne potrepštine, kao što su presvlačenje i pribor za osobnu higijenu. Ako imate kućne ljubimce, svakako ih povedite sa sobom ili napravite plan za njihovu evakuaciju.
Kako su uragani dobili ime?
Uragani dobivaju imena kako bi ih lakše identificirali i pratili dok se kreću preko oceana. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) odgovorna je za njihovo imenovanje. U Atlantiku i istočnom Pacifiku, WMO koristi šest popisa imena koji se izmjenjuju svakih šest godina. Imena se biraju abecednim redom, naizmjenično muška i ženska imena. Prvi uragan u godini imat će ime koje počinje s “A” i to će biti žensko ime. Drugi će imati ime koje počinje s “B” i to će biti muško ime.
WMO ima skup pravila za imenovanje: moraju biti laka za izgovor i pamćenje, ne smiju biti uvredljiva i moraju odražavati kulturu i jezik regije u kojoj se uragan pojavljuje. Imena koja se koriste u Atlantiku prvenstveno su engleska, španjolska i francuska, dok su ona koja se koriste na Pacifiku španjolska i filipinska imena.
Ako je oluja posebno smrtonosna, naziv se može povući. Uragan Katrina, koji je 2005. prouzročio velika razaranja u Sjedinjenim Državama, povučen je i zamijenjen imenom Katia.
U nekim slučajevima, ako postoji više od 21 imenovane oluje u sezoni, WMO će koristiti grčki alfabet za imenovanje dodatnih oluja. To se dogodilo u sezoni 2005., koja je imala rekordnih 28 imenovanih oluja. Upotreba grčkog alfabeta također je bila nužna u sezoni 2020., u kojoj je zabilježeno 30 imenovanih oluja.
Koja država na svijetu ima najviše uragana?
Prema Nacionalnom centru za uragane, Sjedinjene Države su zemlja koja je najviše pogođena uraganima. Od prvih 10 država u svijetu koje su najosjetljivije, šest ih je u SAD-u. Florida je država koja je najsklonija, a slijede je Teksas, Louisiana, Sjeverna Karolina, Južna Karolina i Alabama.
Ostale zemlje koje su sklone olujama su Meksiko, Kuba, Jamajka i Dominikanska Republika. Kako se nalaze u Karipskom moru i Meksičkom zaljevu, poznate su po nekim od najrazornijih u povijesti.
U Tihom oceanu, Filipini i Japan su zemlje koje su najčešće pogođene tajfunima, koji su u toj regiji ekvivalenti uraganima. Tajfuni su najčešći u zapadnom Pacifiku, gdje tople oceanske vode osiguravaju potrebno gorivo za stvaranje i pojačavanje oluja.
Povijesni uragani
Uragani su kroz povijest bili značajna prirodna katastrofa. Ove su oluje uzrokovale veliku štetu, razaranje i gubitak života.
Najsmrtonosniji
Jedan od najsmrtonosnijih uragana u povijesti bio je “Veliki uragan” iz 1780. godine na Malim Antilima. Prouzročio je više od 20.000 smrtnih slučajeva, što ga čini olujom koja je uzrokovala najviše smrtnih slučajeva u zabilježenoj povijesti. Pogodio je karipske otoke Barbados, Svetu Luciju i Martinique, s vjetrovima čija se brzina procjenjuje na 200 milja na sat.
Slijedi ga Galveston iz 1900., koji je usmrtio, procjenjuje se, 6.000 do 12.000 ljudi. Olujni val izazvan uraganom odgovoran je za većinu smrtnih slučajeva, jer je poplavio nizinski otočni grad Galveston u Teksasu.
Ostali značajni uključuju Okeechobee iz 1928., koji je na Floridi odnio najmanje 2500 života i Mitch iz 1998., koji je ubio više od 11.000 ljudi u Srednjoj Americi. Uragan je prouzročio opsežne poplave i klizišta, te prouzročio štetu u milijardama dolara. Oluja je bila posebno smrtonosna u Hondurasu i Nikaragvi, gdje su čitava sela izbrisana u poplavama.
Najskuplji
Najskuplji uragan u povijesti SAD-a bio je uragan Katrina, koji je pogodio obalu Meksičkog zaljeva 2005. godine. Izazvao je procijenjenu štetu od 193,5 miljardi dolara i rezultirao smrću približno 1800 ljudi. Olujni val uzrokovan uraganom probio je nasipe koji su štitili grad, što je dovelo do katastrofalnih poplava. Uragan Harvey, koji je pogodio Teksas 2017., napravio je štetu koja se procjenjuje na 153,8 miljardi dolara.
Ostali uključuju Mariu iz 2017., koja ima procijenjenu štetu od 110,7 miljardi dolara u Portoriku, i Sandy iz 2012., koji je prouzročio štetu od 85,2 miljardi dolara duž istočne obale Sjedinjenih Država.
Koja je razlika između tajfuna, uragana ili ciklona?
Tropski cikloni su kružne oluje koje se formiraju iznad toplih voda, s vrlo niskim tlakom zraka u središtu i vjetrovima većim od 119 km/h. Na različitim mjestima poznati su pod različitim imenima. Izrazi “uragan”, “tajfun” i “ciklon” koriste se za opisivanje tropskih ciklona, ali se odnose na istu vrstu olujnog sustava.
Glavna razlika između ovih izraza je njihov geografski položaj. U sjevernom Atlantskom oceanu i sjeveroistočnom Pacifiku te se oluje nazivaju uragani. U sjeverozapadnom Pacifiku nazivaju se tajfunima. U južnom Pacifiku i Indijskom oceanu nazivaju se cikloni.
Konvencija imenovanja temelji se na lokaciji oluje i regionalnoj meteorološkoj agenciji odgovornoj za praćenje i izdavanje upozorenja. Unatoč različitim nazivima, ove oluje dijele mnogo sličnosti. Sve ih pokreće topla oceanska voda i sve se okreću u smjeru suprotnom od kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi i u smjeru kazaljke na satu na južnoj hemisferi.
Osim vjetra, tropski cikloni također mogu proizvesti obilne oborine, olujne udare i tornada. Ove opasnosti mogu uzrokovati značajnu štetu i gubitak života, zbog čega je važno da ljudi u pogođenim područjima budu informirani i slijede naredbe za evakuaciju.
Koja je razlika između uragana i tornada?
Oba su vremenski fenomeni koji mogu uzrokovati značajnu štetu i razaranje. Međutim, razlikuju se na nekoliko načina.
Veličina
Najočitija razlika je njihova veličina. Uragani su mnogo veći od tornada, s horizontalnom ljestvicom koja može biti i do tisuću puta veća. Mogu se protezati stotinama kilometara, dok su tornada obično široka samo nekoliko stotina metara.
Formiranje
Uragani i tornada također nastaju pod različitim okolnostima. Obično se formiraju iznad toplih voda oceana, dok se tornada formiraju iznad kopna. Uragani zahtijevaju topao, vlažan zrak da se uzdignu i formiraju grmljavinske oluje, koje se zatim organiziraju u rotirajući sustav. S druge strane, tornada se često povezuju s grmljavinskim olujama, ali nastaju kada se hladan, suh zrak sudari s toplim, vlažnim zrakom.
Trajanje
Uragani su dugotrajne oluje koje mogu trajati danima ili čak tjednima, dok su tornada obično kratkotrajna i traju samo nekoliko minuta. Međutim, neka tornada mogu trajati nekoliko sati.
Brzina vjetra
Oba proizvode snažne vjetrove, ali su uragani općenito mnogo jači. Vjetrovi mogu premašiti 119 km na sat, dok vjetrovi u tornadu premašuju 480 km na sat.
Šteta
Obje oluje uzrokuju značajnu štetu, ali je vrsta štete koju uzrokuju različita. Uragani mogu uzrokovati opsežne poplave, olujne valove i štetu od vjetra, dok tornada mogu uzrokovati lokaliziranu štetu, poput iščupanih stabala, oštećenih krovova i prevrnutih vozila.
Istraživanje i predviđanje
Istraživanje i predviđanje uragana napredovalo je daleko tijekom godina, zahvaljujući tehnološkom napretku i znanstvenim istraživanjima. Posljednjih godina došlo je do značajnih otkrića u istraživanju koja su dovela do točnijih predviđanja i bolje pripreme za te prirodne katastrofe.
Tehnološki napredak
Jedan od ključnih tehnoloških napredaka u istraživanju je razvoj naprednih računalnih modela koji mogu simulirati i predvidjeti oluje s većom točnošću. Ovi modeli koriste podatke sa satelita, plutača i drugih izvora za praćenje i predviđanje putanje i intenziteta uragana.
Još jedan značajan napredak je korištenje bespilotnih letjelica (UAV) ili dronova za prikupljanje podataka u središtu uragana. Ovi podaci pomažu istraživačima da bolje razumiju strukturu i dinamiku oluje, što može dovesti do točnijih predviđanja.
Buduća predviđanja
Kako istraživanje napreduje, znanstvenici daju preciznija predviđanja o učestalosti i intenzitetu budućih oluja. Osim predviđanja učestalosti i intenziteta, istraživači također rade na načinima predviđanja utjecaja oluja na određene regije. Ove informacije mogu pomoći hitnim službama i lokalnim dužnosnicima da se bolje pripreme za posljedice i umanje štetu.
Kako globalno zatopljenje i visoke temperature utječu na uragan?
Sve je više dokaza koji sugeriraju da globalno zatopljenje i visoke temperature doista mogu utjecati na uragane. Dok istraživači ne mogu sa sigurnošću reći hoće li klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovesti do dužih ili aktivnijih sezona oluja u budućnosti, postoji široko slaganje da ih globalno zatopljenje može učiniti opasnijima.
Jedan od načina na koji globalno zatopljenje može utjecati je povećanje temperature površine mora. Toplija voda može dati više energije, što dovodi do jačih i intenzivnijih oluja. Zapravo, studija Geophysical Fluid Dynamics Laboratory otkrila je da su najjači uragani postali učestaliji u posljednjih nekoliko desetljeća, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.
Globalno zatopljenje može utjecati na uragane i zbog povećanja količine padalina koje proizvode. Topliji zrak može zadržati više vlage, što može dovesti do obilnijih oborina tijekom oluja. Mnogi klimatski znanstvenici slažu se da se očekuju veće stope padalina u uraganima u atlantskom bazenu s globalnim zagrijavanjem.
Osim ovih učinaka, globalno zatopljenje također može dovesti do porasta razine mora, što olujne valove može učiniti razornijim. Porast razine mora također može dovesti do češćih poplava u obalnim područjima, čak i tijekom događaja koji nisu uraganski.
Sigurnosni savjeti i resursi za uragan
Kada se približava uragan, važno je poduzeti potrebne mjere opreza kako biste osigurali sigurnost sebi i drugima. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći da se pripremite i ostanete sigurni.
Prije uragana
- Ostanite informirani: Pratite vremensku prognozu i slušajte lokalne vijesti i službenike za hitne slučajeve za novosti i upute.
- Pripremite pribor za hitne slučajeve: To bi trebalo uključivati bitne stvari kao što su hrana, voda, lijekovi, pribor prve pomoći, važni dokumenti i radio ili TV na baterije.
- Zaštitite svoju imovinu: Osigurajte vanjske objekte koji bi mogli odletjeti u zrak tijekom jakih vjetrova, podrežite drveće i grmlje.
- Evakuirajte ako je potrebno: Ako lokalni dužnosnici preporuče ili narede evakuaciju, slijedite njihove upute i odmah se evakuirajte.
Tijekom uragana
- Ostanite u zatvorenom prostoru: Izbjegavajte izlazak vani tijekom uragana jer krhotine koje lete i jaki vjetrovi mogu biti opasni.
- Držite se dalje od prozora: Premjestite se u unutarnju sobu ili hodnik na najnižoj razini zgrade, dalje od prozora i staklenih vrata.
- Isključite struju: Isključite svu struju i isključite uređaje iz utičnice kako biste spriječili strujni udar ili požar.
- Ostanite informirani: Nastavite slušati radio ili TV za novosti i upute lokalnih dužnosnika.
Nakon uragana
- Klonite se poplavne vode: Poplavna voda može biti kontaminirana i predstavljati zdravstveni rizik. Izbjegavajte hodanje ili vožnju kroz poplavnu vodu.
- Provjerite oštećenje: Pregledajte ima li oštećenja i prijavite sve srušene električne vodove ili curenje plina lokalnim vlastima.
- Budite oprezni prilikom čišćenja: Nosite zaštitnu odjeću i koristite odgovarajuća pokrivala za lice ili maske kada čistite plijesan ili druge ostatke. Plijesan može izazvati tešku alergijsku reakciju.
- Potražite pomoć ako je potrebna: Ako vam je potrebna pomoć, obratite se lokalnim vlastima ili organizacijama za pomoć u katastrofama za pomoć.