Što je žutica, koji su simptomi i koje 3 vrste postoje?

žutica
Foto: Shutterstock

Žutica je poremećaj koji se manifestira kroz žutu boju kože, a uzrok je najčešće višak bilirubina. Bilirubin je žuta kemijska tvar koja sadrži hemoglobin, tvar koja prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama. Kako se crvena krvna zrnca razgrađuju, tijelo uzgaja nove stanice kako bi ih zamijenilo. Degradirane stanice se obrađuju u jetri, no ako jetra ne može podnijeti krvne stanice dok se razgrađuju, bilirubin se nakuplja u tijelu i koža može postati žuta.

Dijagnoza žutice temelji se na fizičkom pregledu boje kože i membrana, osobito očiju. Osim toga, provodi se analiza bilirubina u krvi. U nekim slučajevima žuticu može pratiti tamna mokraća i vrlo blijeda stolica zbog odsutnosti pigmenata koji potječu od bilirubina. Kod novorođenčeta žutica je objektivan klinički znak karakteriziran žućkastom bojom kože, bjeloočnice i sluznice.

Žutica – simptomi i uzroci

Jetra
Foto: Pixabay

Žutica se može pojaviti kada postoji povećana stopa uništavanja crvenih krvnih stanica (hemoliza), kod bolesti jetre (akutni hepatitis i kronična bolest jetre kao što je ciroza) i kod bolesti u kojima dolazi do začepljenja žučnog kanala. Najčešći uzroci su žučni kamenci i tumori žučnog kanala ili gušterače. Osim toga, postoji skupina bolesti kod kojih postoji izolirana promjena u metabolizmu bilirubina, bez utjecaja na druge funkcije jetre.

Najčešća od njih je Gilbertova bolest, kod koje obično postoji blaga žutica, a da to ne uzrokuje ograničenje preživljavanja ili kvalitete života. Kod odraslih, povišene razine bilirubina u krvi nemaju značajne posljedice, ali u nekim kroničnim bolestima jetre mogu biti pokazatelj njezine loše funkcije. Kod djece se mogu pojaviti poremećaji živčanog sustava koji mogu postati ozbiljni.

Vrste žutice

Žutica je doslovno nakupljanje žučnog pigmenta u tijelu koji koži i sluznicama daje žućkastu boju. Njegova pojava je uvijek sekundarna zbog promjene u metabolizmu bilirubina i otkriva se kada je njegova koncentracija u plazmi veća od 2 mg/dl. Kada je u početnoj fazi, najbolje se otkriva na nepcu ili na bjeloočnici. S obzirom na specifičnu boju, neki ljudi je mogu zamijeniti s drugim bolestima kao što je uremija ili prekomjerna konzumacija mrkve i naranče koja rezultira žućkastom boje kože. No, žuticu je najbolje izdvojiti tako da se pregledaju bjeloočnice koje u drugim dijagnozama ne poprimaju žutu boju. 

Za dijagnostičku orijentaciju potrebno je prije svega poznavanje udjela bilirubina koji je povišen u serumu. Razlikujemo tri glavne vrste žutice:

  1. Hemolitička žutica: Nastaje kao posljedica hemolize ili ubrzane razgradnje crvenih krvnih stanica, što dovodi do povećane proizvodnje bilirubina. Naziva se još i prehepatična žutica jer jetra nije zahvaćena, već je preopterećena povećanom opskrbom nekonjugiranog bilirubina.
  2. Opstrukcijska žutica: Nastaje kao posljedica prekida ili poteškoća u protoku žuči u bilo kojoj točki između žučnog kanalića i dvanaesnika. Karakterizira ga izravna hiperbilirubinemija i povišeni kolestatski enzimi. Prvi dijagnostički test trebao bi biti ultrazvuk abdomena, kako bi se utvrdilo prisutnost ili odsutnost proširenja žučnog kanala.
  3. Hepatocelularna žutica: Pojavljuje se kod difuznih bolesti jetre (akutni hepatitis, ciroza…). U tom slučaju se mijenja sposobnost hepatocita da hvataju, konjugiraju i eliminiraju bilirubin, pa se povećava koncentracija izravnog i neizravnog bilirubina u serumu.

Rijetka stanja koja uzrokuju žuticu:

  • Crigler-Najjarova bolest je autosomno recesivna i rijetka. Počinje u prvim danima nakon rođenja, a karakterizira je intenzivna nekonjugirana hiperbilirubinemija koja je posljedica vrlo izraženog manjka enzima odgovornog za konjugaciju bilirubina.
  • Gilbertov sindrom definira se kao obiteljski, benigni poremećaj s vrlo umjerenim porastom nekonjugiranog bilirubina (<5 mg/dl). Hemolize nema i funkcija jetre i biopsija su potpuno normalni. Vrlo je česta i pogađa oko pet posto populacije. Dijagnostička sumnja se uspostavlja nakon rutinskog liječničkog pregleda ili kada se radi krvne pretrage iz nekog drugog razloga. Žutica je vrlo blaga i povremena, a može biti izraženija tijekom infektivnog procesa, tijekom trudnoće ili čak tijekom menstruacije.

Žutica – dijagnostika

Žutica
Foto: Shutterstock

Početna procjena treba uključivati ​​anamnezu, potpuni fizički pregled i opće laboratorijske studije. S obzirom na široku difuziju ultrazvuka abdomena, ova tehnika je u većini slučajeva uključena u početnu evaluaciju. Na temelju tih podataka, bolesnici će se proučavati različito, ovisno o tome imaju li izoliranu hiperbilirubinemiju ili su povezani s drugim podacima koji upućuju na bolest jetre.

Žutica kod novorođenčadi

Žutica je žućkasta boja koja se može vidjeti na koži mnogih novorođenčadi. To se najčešće događa zbog nakupljanja bilirubina u bebinoj krvi. Tijekom trudnoće, majčina jetra uklanja bilirubin iz djeteta; ali, nakon što se rodi, njegova vlastita jetra je ta koja mora obavljati tu funkciju. Kod nekih beba jetra se možda nije dovoljno razvila da ukloni bilirubin. Kada se u tijelu novorođenčeta nakupi previše bilirubina, koža i bjeloočnice mogu požutjeti. Žutica kod novorođenčadi može imati i teži oblik, a takvo stanje se zove kernikterus.

Radi se o jednoj vrsti oštećenja mozga do koje može doći zbog visoke razine bilirubina u krvi bebe. Može uzrokovati cerebralnu paralizu i gubitak sluha. Kernikterus također uzrokuje probleme s vidom i zubima, a ponekad može biti i uzrok intelektualnih teškoća kod djeteta. 

Simptomi i dijagnoza žutice kod novorođenčadi 

Žutica kod novorođenčadi obično se prvo pojavljuje na licu, a zatim, kako se razina bilirubina povećava, širi se na prsa, trbuh, ruke i noge. Bjeloočnice također mogu imati žućkastu boju, a žuticu je možda teže uočiti kod tamnoputih beba. Kako bi se žutica kod beba potvrdila, potrebno je napraviti test i saznati koliko ima bilirubina u krvi. 

Neki od simptoma koji također mogu biti alarmantni i zahtijevaju hitan odlazak liječniku je nagla promjena boje kože bebe koja počinje na glavi i širi se na nožne prste. Tijelo može postati vrlo žute ili narančaste boje, a beba uz to može biti vrlo nemirna, imati probleme s mokrenjem i teško se buditi iz sna. 

Prije nego što novorođenče napusti bolnicu, možete zamoliti da naprave bilirubin test. Liječnik može ispitati djetetov bilirubin pomoću mjerača (fotometra) postavljenog na bebinu glavu. To osigurava razinu transkutanog bilirubina. Ako je bilirubin visok, vjerojatno će se naručiti krvni test.

Najtočniji način mjerenja bilirubina je testiranje malog uzorka krvi uzetog iz pete novorođenčadi. Ovim se testom utvrđuje razina ukupnog bilirubina u serumu. Ako je razina visoka, na temelju bebine dobi i drugih čimbenika rizika, očekuje se preporučeno liječenje. 

Razine bilirubina obično su najviše kada beba ima 3 do 5 dana. U najmanju ruku, provjeru na žuticu treba raditi svakih 8 do 12 sati u prvih 48 sati života i ponovno prije nego što beba navrši 5 dana.

Liječenje žutice

žutica
Foto: Shutterstock

Žutica kod bebe može se liječiti smanjenjem visoke razine bilirubina koja uključuje svlačenje bebe i stavljanje pod posebna svjetla. Svjetla ne mogu naštetiti bebi, a terapija se može provoditi u bolnici ili čak kod kuće. Također može biti potrebno povećati količinu mlijeka koje beba pije. U nekim slučajevima, ako beba ima vrlo visoke razine bilirubina, liječnik će djetetu dati transfuziju krvi. Žutica kod bebe se obično liječi prije nego što postoji zabrinutost zbog oštećenja mozga. Ne preporučuje se izlaganje bebe sunčevoj svjetlosti jer to nije siguran način liječenja žutice.

Žutica kod bebe – faktori rizika

Oko 60 posto beba dobije žuticu. Neke bebe imaju veću vjerojatnost od drugih za teški oblik žutice i višu razinu bilirubina. Bebe s bilo kojim od sljedećih čimbenika rizika trebaju pojačano praćenje i rano liječenje žutice:

Prijevremeno rođene bebe: Bebe rođene prije 37. tjedna trudnoće, odnosno s osam i pol mjeseci, mogu imati žuticu jer im jetra nije u potpunosti razvijena. Nezrela jetra možda neće moći ukloniti toliko bilirubina.

Bebe s tamnijom bojom kože: Žutica može ostati neprepoznata ili neprimijećena kod beba s tamnijom kožom. Pregled zubnog mesa i unutarnje strane usana može pomoći u otkrivanju žutice. Ako postoji nedoumica, najbolje je napraviti test bilirubina.

Bebe azijskog ili mediteranskog podrijetla: Bebe rođene u mediteranskim ili istočnoazijskim obiteljima imaju veći rizik od razvoja žutice. Također, neki nasljedni poremećaji mogu povećati vjerojatnost da će bebe razviti žuticu.

Poteškoće s hranjenjem: Beba koja u prvih nekoliko dana života ne jede, ne mokri ili ne obavlja redovitu nuždu, ima veću vjerojatnost da će razviti žuticu.

Braća i sestre sa žuticom: Veća je vjerojatnost da će beba imati žuticu ako su je imali njegova braća i sestre. 

Modrice: Beba s modricama zbog pritiska tijekom porođaja vjerojatnije će imati žuticu. Modrice nastaju kada krvne žile puknu, a krv uzrokuje da koža izgleda crna ili plavkasta. Zacjeljivanje velikih modrica može uzrokovati visoku razinu bilirubina i beba može imati žuticu.

Krvna grupa: Žene s krvnom grupom 0 ili Rh negativnim krvnim faktorom mogu imati bebe s višim razinama bilirubina. 

Žute bjeloočnice – simptomi

Kada bijeli dio oka izgubi boju i požuti, dolazi do žutice koja može utjecati i na boju kože. Vrlo je uobičajeno da se zdrave bebe rode sa žuticom, iako ona obično prođe sama od sebe za nekoliko tjedana. To je zbog nakupljanja bilirubina u krvi, što se obično događa od drugog ili trećeg dana života, budući da jetra novorođenčeta počinje pravilno funkcionirati. Iako se žutica obično povezuje s novorođenčadi, može se pojaviti i kod odraslih. U tim slučajevima, žutica se može pojaviti iz više razloga i mora se liječiti što je prije moguće.

Ne smije se zanemariti pojava žute bjeloočnice u starijoj životnoj dobi. Potrebno je što prije otići oftalmologu, jer može biti povezana s potencijalno ozbiljnom patologijom. Žute oči kod odraslih znak su zdravstvenih problema, od kojih su neki ozbiljni. 

Najčešći su:

  1. Razne bolesti jetre kao što je Gilbertova bolest (jetra ne obrađuje bilirubin)
  2. Poremećaji u radu gušterače ili čak rak: može biti popraćeno tamnom mokraćom i blijedom stolicom
  3. Hepatitis u jetri: infekcija uzrokovana virusom koji uzrokuje upalu jetre
  4. Ciroza jetre: posljedica kroničnog oštećenja jetre
  5. Problemi sa žučnim kanalima: Ovo se događa kada ima previše bilirubina u žuči, stare crvene krvne stanice se eliminiraju i stoga nastaju žučni kamenci
  6. Stres
  7. Različite vrste anemije

Pokušajte pronaći opušteniji i skladniji način života. Stres je jedan od razloga zašto će jetra lučiti više žuči nego inače, a to će dovesti do poremećaja ravnoteže u funkcijama vašeg tijela. U zdravom tijelu je i zdrav duh, zato je prehranu potrebno obogatiti zdravim namirnicama poput voća i povrća, nutritivnih smoothieja i čajeva. Svakodnevno hodajte, vježbajte i odaberite neku aktivnost za opuštanje poput čitanja kako biste odvratili misli od različitih situacija koje vam mogu uzrokovati stres.