demencija
Popularno,Zdravlje

Demencija – vrste, simptomi i liječenje

Demencija je stanje u kojem se postupno pogoršavaju intelektualne sposobnosti i pamćenje, a iako se najčešće veže uz starost, može imati više uzroka pa time razlikujemo i nekoliko vrsta demencije. 

Demencija nije samo poremećaj sjećanja što je vrlo rašireno mišljenje već ona i negativno utječe na sposobnost mišljenja i rasuđivanja.

Što je demencija?

Demencija je vrlo zahtjevna bolest koja za posljedicu može imati oštećenje društvenog i radnog funkcioniranja, a svojim daljnjim progresivnim napretkom dovodi do narušavanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti kao što su odijevanje, pranje ili hranjenje. Što je demencija progresivnija, to više utječe i na fiziološke aktivnosti poput mokrenja ili stolice.

Iako je najčešće vezana uz starost, demencija može pogađati i mlađu populaciju i to kao posljedica razvoja nekih neuroloških bolesti. Sam tijek demencije može biti promjenjiv, pa tako neki imaju progresivnu demenciju koja brzo napreduje, neki imaju statičnu koja se dugo održava u istom stanju dok se nekima na neko vrijeme može čak i povući. 

Demencija se najčešće pojavljuje kod osoba starijih od 65. godina, a često kao posljedica nekih neurodegenerativnih stanja kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, i slično. Postoji još niz neurodegenerativnih poremećaja koji mogu imati veze s demencijom, a od njih se često spominje Huntingtonova bolest i multisistemska atrofija.

Demencija se može pojavljivati i kod osoba koje boluju od drugih bolesti, kao što su epilepsija, porfirija, neuroborelioza, multipla skleroza, manjak vitamina B. 

Prvi simptomi demencije

Prvi simptomi demencije mogu ukazati na određena neurološka oštećenja, a ako ste primijetili da netko od vaših bližnjih ima iste ili slične simptome obavezno posjetite liječnika:

  • Teško učenje i loše pamćenje novih informacija, njihovoj reprodukciji i pohranjivanju
  • Gubitak kratkoročne memorije
  • Teškoće u govoru (najbolji primjer je često traženje riječi i problemi s izražavanjem)
  • Jako nagle promjene raspoloženja 
  • Ozbiljne promjene u ličnosti
  • Poteškoće u svakodnevnim aktivnostima kao što su snalaženje u prostoru ili poteškoće s pronalaskom stvari jer se osoba ne sjeća gdje ih je odložila
  • Nemogućnost donošenja procjene u situacijama

Posljedice demencije: 

1. Apraksija – oštećena je sposobnost izvođenja motoričkih zadataka koji su ranije naučeni, iako je motorička funkcija očuvana

2. Agnozija – oštećena je sposobnost identifikacije predmeta

3. Afazija – oštećena sposobnost razumijevanja jezika i njegovog korištenja 

Demencija – vrste

Postoji mnogo vrsta demencije, a najčešće su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija u Pickovoj bolesti, Creutzfeldt-Jacobovoj, Huntingtonovoj i Parkinsonovoj bolesti.

Alzheimerova demencija – demencija u Alzheimeru može imati rani i kasni početak, a ranim početkom se smatra demencija nastala prije 65-te godine koja nastupa vrlo progresivno. Na samom početku bolesti pojavljuje se nemogućnost pisanja i čitanja, učenja novih informacija i bilo kakav sličan kognitivni rad. Kasniji početak je nakon 65-te kada je progresija bolesti sporija, a pamćenje se sporije oštećuje.

Vaskularna demencija – nastala je kao posljedica tranzitornih ishemičnih ataka, odnosno napadaja s kratkotrajnim poremećajem svijesti, gubitkom vida i kljenuti. Ta vrsta demencije javlja se i nakon  moždanog udara. Poremećaj pamćenja i mišljenja je vrlo zamjetan.

Demencija u Pickovoj bolesti – demencija se može javiti i kao posljedica Pickove bolesti. Ovo je bolest u kojoj se velika količina štetnih masti nakuplja u određenim organima, poput jetra, pluća, slezene i mozga. Riječ je o nasljednoj metaboličkoj bolesti. Demencija se jako brzo pojavljuje kod ove bolesti,  često dolazi do velikih promjena u raspoloženju, od euforije do tuposti, apatije ili neprimjerenog socijalnog ponašanja. Oštećenje pamćenja dolazi u kasnijem stadiju bolesti.

Demencija u Creutzfeldt-Jacobovoj bolesti – ova bolest uključuje progresivnu demenciju s raznim neurološkim znakovima, a početak bolesti je obično srednje ili starija dob. Kod ove bolesti vrlo brzo dolazi do smrtnog ishoda, u periodu od 12 do 24 mjeseci. Osim demencije, pojavljuje se i drugi niz simptoma poput tremora, rigiditeta, slabovidnosti, nestabilnosti u hodu i sličnih neuroloških poremećaja.

Demencija u Huntingtonovoj bolesti – ona je obilježena vrlo karakterističnim pokretima tijela koji su u potpunosti nevoljni, a to su nepravilni i nepotrebni pokreti uz moguće grimase lica. Huntingtonova bolest je teška nasljedna bolest, a koja se javlja između 30-te i 50-te godine života, a bolest dodatno otežava pojava raznih psihičkih smetnji poput depresije, paranoje i halucinacija.

Demencija u Parkinsonovoj bolesti – simptomi ove vrste demencije slični su onima kod Alzheimerove bolesti ili kod vaskularne demencije. Parkinsonova bolest je također nasljedna, a glavni simptom je pojava tremora ili drhtanja koje se ne može kontrolirati. Često dolazi do pojave ukočenosti mišića te usporavanja kretnji. 

Kako saznati ima li osoba demenciju?

Foto: Pixabay

S obzirom na to da je  propadanje moždanih stanica neizlječivo i nepovratno bitno je da se demencija otkrije u što ranijoj fazi kako bi se što dulje očuvale kognitivne funkcije i kako bi se što efektnije liječili simptomi. Rano prepoznavanje demencije može poboljšati kvalitetu života, a zanemarivanje simptoma neće usporiti njen razvoj već je pogoršati.

Pravodobnim odlaskom liječniku učinit ćete veliku stvar i za oboljelu osobu i za sebe i za svoju obitelj. Za početak, možete napraviti neke online testove za otkrivanje demencije koji će vam pružiti informaciju kako bi znali trebate li zatražiti mišljenje liječnika. Ako zaključite da trebate, tada morate otići kod obiteljskog liječnika koji će otkriti je li riječ o demenciji i koje daljnje korake trebate poduzeti. Liječnik će procijeniti kognitivne sposobnosti oboljelog i uputiti ga na daljnju medicinsku obradu.

Daljnju obradu rade neurolozi i psihijatri koji se bave liječenjem ovih bolesti. Bitno je otkriti o kojoj se vrsti demencije radi kako bi se znalo pravilno postupati, a ako to nije moguće ustanoviti uobičajenim testovima tada je potrebno otići na CT ili MR mozga. CT ili MR su neizostavni u otkrivanju demencije i pokazat će bilo kakve promjene na mozgu. 

Nakon što je uspostavljena dijagnoza i potvrđeno o kojoj je vrsti demencije riječ, liječnik će propisati neki od lijekova na tržištu, a to su takrin, galantamin, donepezil, memantin, rivastigmin ili neke njihove kombinacije. Svi ovi lijekovi su simptomatski lijekovi koji olakšavaju simptome i odgađaju teže simptome bolesti za barem šest mjeseci do jedne godine.

Skrb o osobi s demencijom

Živjeti s osobom koja ima demenciju i brinuti se o njoj često je veliki izazov i može dovesti do pojave ljutnje i frustracije zbog poteškoća koje ta briga donosi. Postoji niz različitih razloga koji dovode do osjećaja frustracije i bijesa kod skrbnika, a neki od njih su:

  • Osoba mora o oboljelom skrbiti sama i nema nikakvu podršku
  • Mnogo je nerazumijevanja od strane okoline
  • Mnoge stvari su izvan kontrole skrbnika
  • Skrbnik se osjeća kao da nema vremena za sebe i svoj život
  • Skrbnik je ogorčen što mora voditi brigu o nekome s kim se u prošlosti nije slagao
  • Skrbnik se bori s raznim problemima poput poremećaja sna oboljelog (spava cijeli dan, budan noću), odbacivanja osnovne higijene, gubljenja stvari

Ako skrbnik izgubi živce s oboljelom osobom i postane agresivan prema njoj ili drugima je znak da je izgubio kontrolu nad sobom i svojom ljutnjom tada mora potražiti pomoć. Ako skrbnik to negira treba se obratiti nadležnim institucijama jer to nije dobro niti za skrbnika niti za dementnu osobu koja nije svjesna što čini. 

Iako je jako teško dijeliti savjet skrbniku osobe s demencijom, postoje neke preporuke koje mogu pomoći umanjiti frustraciju i ljutnju te izbjeći loše posljedice takvog ponašanja, i za skrbnika i za oboljelog. Potrebno je educirati se o skrbi osobe koja ima demenciju, kako bolje komunicirati s njom, zamisliti se u situaciji da je skrbnik oboljeli od demencije i kako bi on volio da se postupa s njim te shvatiti da ne smije biti prevelikih očekivanja jer je skrb o oboljeloj dementnoj osobi vrlo teška i zahtjevna. Također, postoje brojne udruge koje pružaju pomoć i stručne savjete o tome kako se što bolje nositi s demencijom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.