Rano i pravovremeno otkrivanje melanoma je najvažniji faktor o kojemu ovisi prognoza i način liječenja ove sve zastupljenije zloćudne bolesti. Melanom pripada skupini najagresivnijih tumora, a jedan je i od najrezistentnijih tumora što znači da je vrlo otporan na liječenje i uspješnost liječenja je vrlo upitna ako melanom nije otkriven u ranom stadiju.
Stanice koje stvaraju melanin nalaze se na koži, oku i epitelu sluznica i nazivaju se melanocitima, a do melanoma će doći ako se ti melanociti, čija je normalna zadaća stvaranje melanina, krenu preobražavati na zloćudni način.
Koža je najveći ljudski organ i pokriva gotovo 2 m2 našeg tijela. Potpuno se obnavlja svakih dva do tri mjeseca pri čemu se s kože ljušti više milijuna mrtvih stanica.
Koža mijenja svoju boju, tj. tamni, nakon izlaganja melanocita sunčevim zrakama pri čemu se stvara melanin. Melanociti su prirodna zaštita naše kože, a njihovo se stvaranje na žalost smanjuje za 10% svakih 10 godina života.
Što je melanom, kako nastaje i tko je u rizičnoj skupini?
Melanom je vrlo zloćudni tumor kože koji nastaje promjenama u melanocitima koji se nalaze duboko u epidermisu, površinskom sloju kože. Melanociti proizvode melanin, prirodni pigment koji daje boju koži, kosi i očima.
Melanom nastaje zbog ultraljubičastog zračenja koje stvara mikrooštećenja na koži čime se potiče povećana proizvodnja melanina. Do ovog procesa dolazi jer se koža na taj način pokušava braniti od novog zračenja i novih oštećenja. No s vremenom se takva oštećenja nakupe i stanice počnu mutirati, nekontrolirano rasti i dijeliti se.
Koji su faktori koji pridonose povećanju rizika od razvoja melanoma?
Prvi i najvažniji faktor je previše izlaganja UV zračenju, što je i znanstveno dokazano. Osim melanoma, UV zračenje može uzrokovati nastanak i drugih zloćudnih kožnih tvorevina. Još veći rizik od razvoja melanoma imaju ljudi koji su izloženi UV zračenju samo kratki period u godini (kao npr. godišnji odmor) nego ljudi koji cijele godine rade u tim uvjetima.
Opekline od sunca koje se vuku iz djetinjstva, kao i one iz odrasle dobi, jedan su od faktora za stvaranje melanoma. Korištenje solarija dokazano povećava rizik od nastanka zloćudnih tumora kože.
Osobe svijetle puti također su pod većim rizikom nastanka melanoma jer su same po sebi osjetljivije na sunčeve zrake i mogu vrlo brzo razviti reakcije poput crvenila kože ili opeklina.
Povećani rizik razvoja melanoma pojavljuje se i kod imunokompromitiranih osoba čiji oslabljeni imunološki sustav dozvoljava UV zrakama da naprave štetu.
Genetika je također vezana uz nastanak melanoma jer je dokazano da melanom bliskih članova obitelji znači da postoji veća mogućnost razvoja melanoma kod svih članova obitelji.
Osobe koje imaju veći broj madeža na tijelu su pod povećanim rizikom za stvaranje melanoma pa se takve osobe moraju paziti prilikom izlaganja suncu te moraju redovno pregledavati madeže. Pregled madeža bi trebalo obaviti barem jedanput godišnje. Svaka promjena na madežu je razlog posjeta dermatologu, osobito ako madež izgleda netipično i nepravilnih je rubova i boje.
Prevencijom do zdravlja
Sve mjere koje se poduzimaju za zaštitu od nastanka melanoma uključuju mjere fotozaštite tj. smanjivanja kontakta s opasnim UV zrakama, a to su:
1. izbjegavanje direktnog izlaganja UV zrakama u periodu od 10 do 17 h.
2. korištenje sredstava za zaštitu od UV zračenja ( i UVA i UVB zraka). Sredstvo treba nanijeti barem 30 minuta prije direktnog izlaganja, a obnoviti ga treba što češće (idealno bi bilo svakih sat vremena).
3. nošenje odjeće sa zaštitnim faktorom koji je veći od 30.
4. nošenje naočala s visokom faktorom zaštite od ultraljubičastog zračenja.
5. POSEBAN OPREZ treba usmjeriti k najmlađima jer je njihova koža tanka i nježna te sve opekline koje dobiju za vrijeme djetinjstva mogu povećati rizik od nastanka melanoma.
6. Redoviti pregled kože kod dermatologa obavezan je za sve ljude s osjetljivom kožom i kožom punoj madeža. Pregled se obavlja kao dermatoskopija, a u slučaju pronalaska madeža koji bi se mogli pretvoriti u melanom koristi se i fotodokumentacija.
7. Redovni samopregled može otkriti promjenu koju ne biste inače uočili. Najbolje bi ga bilo obavljati jednom mjesečno jer bi na taj način mnogo lakše uočavali promjene na koži i primijetili promjene u obliku, veličini, rubu, boji ili uzdignuću madeža.
Kako bi lakše vodili brigu o svojim madežima utvrđeno je tzv. ABCDE pravilo. Na poveznici se nalazi odličan predložak za mjesečnu evidenciju samopregleda madeža koju možete i isprintati.
ABCDE pravilo je akronim za promjene koje mogu pomoći u otkrivanju nepravilnih pojava na koži.
A – ASYMMETRY ILI ASIMETRIJA – asimetričnost i nejednakost polovica melanomskih madeža
B – BORDERS ILI RUBOVI – nepravilnost i nazubljenost rubova
C- COLOR ILI BOJA – promjene u boji i nijansama
D – DIAMETER ILI DIJAMETAR – promjene u veličini madeža, porast madeža
E – EVOLUTION ILI RAZVOJ – promjena debljine, veličine, svrbež i slični simptomi koji se ne javljaju kod ostalih madeža
PRIMIJETITE LI BILO KOJI OD GORE NAVEDENIH SIMPTOMA OBRATITE SE SVOM LIJEČNIKU!
Melanom u Hrvatskoj
Statistički podaci koje svake godine objavljuje Registar za rak Republike Hrvatske ukazuje na visoki porast nastanka melanoma kod oba spola. Riječ je o tumoru s vrlo velikom ekspanzijom, pa iako je incidencija kožnog melanoma u Hrvatskoj još uvijek malo niža od prosjeka Europe riječ je o brojevima koji vrlo brzo rastu.
U Hrvatskoj je incidencija 20 na svakih 100 tisuća muškaraca i 13,5 na svakih 100 tisuća žena. Ugroženija skupina, tj. ona koja ima veću mogućnost obolijevanja od raka kože su bijelci, a incidencija također i raste sa starenjem.
Mortalitet je kod melanoma dosta visok jer bolest nema subjektivnih simptoma pa se često otkriva u već uznapredovaloj fazi. Studije su pokazale da bolju stopu preživljavanja imaju žene jer one pridaju više pažnje svojem izgledu nego muškarci pa uočene promjene na koži i prijavljuju ranije.
Najviše stope preživljavanja imaju zemlje sjeverne, zapadne i centralne Europe dok najmanju imaju istočnoeuropske zemlje.
Stopa incidencije kožnog melanoma u Hrvatskoj najviša je u priobalnom području, a kao primjer možemo navesti Dubrovačko – neretvansku županiju u kojoj višu incidenciju također imaju muškarci. Statistike pokazuju da u tom području vlada uzlazni trend te da je mortalitet veći kod muškog spola.
U posljednjem računatom petogodišnjem periodu od raka kože u ovoj je županiji umrlo četiri muškaraca i dvije žene što je visok broj za samo jednu županiju i pokazuje da je ukupan broj umrlih od melanoma u Hrvatskoj čak i troznamenkasti broj.