Mnogi ljudi nisu svjesni važnosti pravilne prehrane za mozak i mentalno zdravlje ljudi. Mozak troši 20% ukupne energije koju unosimo putem hrane, pa je važno da mu pružimo kvalitetne hranjive tvari. Velik dio svakodnevne prehrane modernog doba čine namirnice koje nisu jako hranjive i koje imaju visok glikemijski indeks što svakako nije zdravo za nas.
Mnogi se ljudi brinu o utjecaju koji hrana ima na njihovu jetru, crijeva ili srce, ali rijetko tko se zapita ima li hrana koju jedemo utjecaj na mozak? Mozak se opskrbljuje krvlju i kisikom pa je dobra cirkulacija ključna za pravilan rad mozga. Krv koja opskrbljuje mozak mora biti zdrava, pročišćena i bogata korisnim sastojcima, a to se može postići dobrom prehranom.
Više od polovice mozga čine masnoća i voda, pa je mozak vrlo osjetljiv na toksine koje unosimo kroz vodu i hranu. Razlog tome je što se toksini talože u masnim stanicama, a njih je puno u mozgu.
Kao što vašem tijelu ne odgovaraju pržena hrana, šećer i gazirana pića, tako ove vrste hrane nisu dobre ni za vaš mozak. Mozak ne voli niti kofein iz kave niti alkohol, ali zato obožava maslinovo ulje. Najbolja vrsta prehrane za mozak je mediteranska prehrana koja se bazira na ribi, voću, povrću, mahunarkama i cjelovitim žitaricama.
Prehrana koja se bazira na navedenim namirnicama ima sposobnost zaštite mozga i potencijalna oštećenja na njemu će biti puno manja.
Koju hranu birati kako bi mozak dobio sve potrebne nutrijente?
Mozak prije svega treba mnogo zdravih masnoća, osobito jer Omega 3 masne kiseline pomažu nastanku moždanih stanica i njihovoj regeneraciji. Antioksidansi iz njih smanjuju upale i potencijalne zloćudne tvorbe. U nastavku pročitajte koje skupine namirnica treba puno jesti kako bi mozak bio dovoljno nahranjen i zaštićen.
Riba – dokazani prijatelj mozga
Od namirnica životinjskog porijekla vaš bi prvi izbor trebala biti riba. Ona je najsnažniji izvor aminokiselina, posebno omega 3 masne kiseline koja je jako dobra za moždane stanice i srce i krvožilni sustav.
Ove esencijalne masne kiseline ključne su za održavanje mozga u optimalnom stanju, osobito ako je mozak stalno izložen stresu. One utječu na koncentraciju serotonina. Zašto je serotonin važan?
Ovdje je riječ o neurotransmiterima tj. malim molekulama živčanih stanica koje međusobno komuniciraju. Serotonin često nazivaju „hormonom sreće“ jer utječe na naše raspoloženje, ali on ne djeluje samo na to. On pomaže u regulaciji sna, seksualne želje, ali pomaže i pamćenju te omogućuje mozgu da se kontinuirano prilagođava novim situacijama.
Iako je svaka riba odlična za zdravlje, za mozak su najbolje vrste koje su bogate omega 3 masnim kiselinama, a to su srdele, losos, tuna i ostala plava riba. Ove vrste riba su vrlo ukusne, a posebno mortamo spomenuti srdelu koja je cjenovno iznimno povoljna i koja u sebi sadrži samo dobre i hranjive sastojke. Ona je odlična i za kosti i za krvožilni sustav, ne samo za mozak.
Jaja – vitamin B za živčane stanice
Konzumacija jaja pomaže u poboljšanju moždanih funkcija jer jedno jaje sadrži čak 15% preporučenog dnevnog unosa vitamina B. Mnogi vitamini B, ponajviše B5 i B12 su jako važni za pravilnu funkciju živčanog sustava, što je direktno povezano s moždanim sustavom.
Jaja su važna jer sadrže kolin, a on ima ključnu funkciju u razvoju i regeneraciji moždanih stanica. Kolin također blagotvorno djeluje na metabolizam masti, a ima određeni utjecaj i na pamćenje te raspoloženje.
Jaja su i inače vrlo vrijedna namirnica, također povoljna i dostupna. Naravno, idealno bi bilo koristiti jaja iz organskog uzgoja jer su kvalitetnija, ali ponekad nisu dostupna.
Bobičasto voće je bogato antioksidansima
Sve bobičasto, ali i jagodičasto voće ima zajednički nazivnik – antioksidanse. Borovnice, aronija, malina, kupina, ribizl…što god jedete nećete pogriješiti.
Zbog čega su antioksidansi važni za mozak? Antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala, spojeva koji uništavaju zdrave stanice, i stoga su velika pomoć za smanjivanje upalnih procesa u tijelu. Antioksidansi pojačavaju komunikaciju između moždanih stanica pa na taj način smanjuju mogućnost nastanka degenerativnih bolesti mozga u starijoj životnoj dobi.
Posebno korisno bobičasto voće su borovnice. One dokazano poboljšavaju pamćenje, olakšavaju učenje i smanjuju zaboravljanje. Stoga je za učenje bolje piti sok od borovnice nego kavu!
Orašasti plodovi – za poboljšanje kognitivnih sposobnosti
Svi orašasti plodovi: lješnjaci, bademi i orasi već su tradicionalno poznati kao odlične namirnice za pročišćavanje krvi i za jačanje moždanih funkcija. Razlog tome je velika količina vitamina E kojeg sadrže, a koji je ključan za bolje pamćenje te velika količina omega 3 masnih kiselina za koje se već odavno zna da su odlična hrana za mozak.
Vitamin E je antioksidans i njegov je zadatak štiti moždane stanice od propadanja uzrokovanog slobodnim radikalima. Stoga je uzimanje orašastih plodova, osobito oraha dobra prevencija degradacije mozga i nastajanja Alzheimerove bolesti.
Neki su znanstvenici povezali redovnu konzumaciju oraha s boljom potencijom. Razlog tome je čišćenje krvotoka što posljedično pojačava cirkulaciju u svim dijelovima tijela, pa tako i u mozgu i u spolnim organima.
Brazilski orah krcat je selenom, koji pruža brojne benefite za naše zdravlje. Selen je snažni antioksidans pa osim što osnažuje imunološki sustav on sprječava starenje stanica. On također utječe i na naše raspoloženje pa je dobar u borbi protiv depresije. Izuzev selena, brazilski orah je bogat i magnezijem za kojeg znamo da pozitivno utječe na živčani sustav.
Svi koji su bar jednom jeli orašaste plodove znaju kako njihovo grickanje pomaže u popravljanju raspoloženja i kako brzo djeluje na organizam.
Sjemenke – velika pomoć u malom pakiranju
Sjemenke imaju sposobnost pojačavanja i ubrzavanja rada moždanih stanica koje brže i uspješnije obrađuju podatke koje primaju. Postoji mnogo vrsta sjemenki, a najbogatije mineralima su sjemenke suncokreta, lanene sjemenke i sjemenke bundeve.
Sjemenke bundeve su bogate cinkom i magnezijem pa pridonose normalnoj funkciji mišića, ali i živčanog sustava. Također štite od oksidativnog stresa.
Lanene sjemenke su bogate omega 3 masnim kiselinama, što je odlična zamjena za ljude koji ne jedu ribu.
Danas su sjemenke vrlo dostupne i može ih se pronaći u većini većih trgovina i drogerija, a posebno velika ponuda može se pronaći u trgovinama zdrave hrane.
Cjelovite žitarice – odlična hrana za mozak
S obzirom na to da naš mozak treba obavljati na stotine važnih funkcija za to mu trebaju kvalitetne hranjive tvari i energija. Energiju mozak dobiva putem ugljikohidrata, ali nije svaki dobar za nas.
Ovdje u pomoć priskaču cjelovite žitarice koje imaju niski glikemijski indeks, a dobar su izvor energije za mozak. Konzumacijom proizvoda od bijelog brašna tijelo će biti izloženo padovima i skokovima razine glukoze u tijelu što nikako nije dobro za moždanu funkciju.
Zbog toga se za mozak preporučuju zobene pahuljice, amarant (koji ne sadrži gluten), heljda (bogata vitaminima B i triptofanom), ječam (bogat selenom), kvinoja, raž, proso i još mnogo drugih vrsta cjelovitih žitarica.
Čokolada
Konzumacija tamne i gorke čokolade s vrlo visokim udjelom kakaa preporučuje se svima koji puno uče i moraju pamtiti velike količine informacija. Naime, kakao sadrži velike količine flavanola, antioksidansa koji pozitivno utječe na moždane funkcije. On potiče cirkulaciju mozga što uzrokuje smanjenje demencije kod starijih ljudi, a kod mlađih pomaže u pamćenju.
Zeleno povrće – carstvo folne kiseline
Koliko je folna kiselina važna može vam reći svaka majka jer je većina majki tijekom trudnoće uzimala dodatnu količinu folne kiseline kako bi osigurala pravilan rast mozga i moždanih struktura djeteta kojeg je nosila u utrobi.
Folna kiselina osigurava dobru kognitivnu funkciju i razvoj stanica te sprječava demenciju. Za dobro snabdijevanje mozga folnom kiselinom potrebno je konzumirati razne vrste tamnog zelenog povrća, a nabolje od njih su špinat, brokula i šparoga.