Promjena sata – kada se mijenja, zašto i ima li smisla?

Pomjeranje sata
Foto: Pixabay

Promjena sata je nešto što svi radino, ali mnogima nije jasno zašto.

Mjerenje vremena uvijek je bila egzaktna znanost, a mnogi na satove gledaju i s određenom dozom praznovjerja, kao što je, primjerice, pomisao da isti brojevi na satu mogu imati neki značaj. S druge strane, ako ste školarac, student ili radite, vrlo vjerojatno dva dana u godini imaju poseban značaj za vas, a to je tako upravo zbog sata. Riječ je o zadnjoj nedjelji u ožujku te zadnjoj nedjelji u listopadu. Nakon što ste pročitali naslov jasno vam je o čemu se radi, no da niste, vrlo vjerojatno bi se pitali što ta dva dana predstavljaju. Naime, upravo se tim danima svake godine odvija promjena sata. 

Razlog zašto kažemo da su ti dani bitni školarcima, studentima i radnicima su upravo onaj sat spavanja više ili sat spavanja manje jer mijenjanje sata se odvija tijekom noći. Točnije, promjena sata se radi s 2 sata ujutro na 3 sata ujutro ili s 3 sata ujutro na 2 sata ujutro. Tako ćemo spavati jedan sat duže te će nam dan imati ukupno 25 sati ili ćemo spavati jedan sat kraće, a dan će nam imati 23 sata. 

Ljetno računanje vremena znači da će se sat pomjeriti jedan sat unaprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata ujutro, dok zimsko računanje vremena znači da će se on pomjeriti s 3 sata ujutro na 2 sata ujutro. 

Promjena sata – odakle ideja?

Promjena sata - svjetski sat
Foto: Pixabay

Smatra se kako je ideja za pomjeranjem sata potekla 1784. godine od Benjamina Franklina, bivšeg američkog predsjednika i izumitelja koji je zapravo uputio jedno satirično pismo uredniku novina The Journal of Paris. On je u tom pismu naveo kako bi imalo smisla da se budimo ranije u ljeto jer bi na taj način ranije išli i spavati te tako uštedjeli, ponajviše na svijećama. 

Vrijedi istaknuti da su postojali i neki znanstvenici koji su tu ideju imali iz ozbiljnijih razloga, a jedan od njih je George Hudson. Riječ je o novozelandskom astronomu i entomologu koji je 1895. godine predložio da se u proljeće vrijeme pomjeri za čak dva sata što bi mu pomoglo u istraživanju insekata. 

Prva zemlja koja je zapravo usvojila mijenjanje sata i počela koristiti tu praksu je Kanada, odnosno grad pod imenom Port Arthur 1908. godine. Njemačka te Austro-ugarska su zatim 1916. počele pomjerati svoje satove, a ubrzo se taj običaj proširio na velik dio svijeta. 

Razlozi zbog kojih je promjena sata bila bitna i imaju li smisla danas? 

Promjena sata
Foto: Pixabay

Iako postoji puno razloga zašto su neki već ranije predlagali pomicanje sata, onaj razlog koji je usvojen kao glavni je očuvanje energije. I dok je to nekoć možda imalo smisla, rezultata danas gotovo da ni nema. Za primjer se može uzeti najobičnija rasvjeta. Nekoć se moglo uštedjeti na rasvjeti zbog dužih dana ljeti, no danas je kod rasvjete izuzetno visoka energetska efikasnost što znači da, kada se sve zbroji i oduzme, pomicanje sata i nema nekog velikog učinka. 

Kada se odrađuje promjena sata u 2022. godini? 

Pomicanje sata 2021. godine odvijalo se 28. ožujka za ljetno računanje vremena te 31. listopada za zimsko računanje vremena. Kao što smo u uvodu rekli, to su bile zadnje nedjelje u ožujku i listopadu, a ti će datumi u 2022. godini biti 27. ožujak za ljetno računanje vremena i 30. listopad za zimsko računanje vremena. Vrlo je jednostavno tako vidjeti i u najobičnijem kalendaru koji su to datumi kada se mijenja sat. 

Ima li promjena sata utjecaja na zdravlje?

Promjena sata
Foto: Pixabay

Iako često čak poprilično zanemarena, jedna od tema kada je riječ o pomjeranju sata svakako mora biti utjecaj tog čina na ljudsko zdravlje. Možda se na prvi pogled čini da promjena sata i nema neki veliki utjecaj na zdravlje, no postoje studije koje pokazuju suprotno. Primjerice, istraživanje je pokazalo da se u Finskoj učestalost srčanih udara poveća za čak 8% u periodu od dva dana nakon što se odradila promjena sata. 

Vrijedi spomenuti i da kraći dani utječu na mentalno stanje kod velikog broja osoba. Lučenje nekih hormona u ljudskom tijelu može se poremetiti jer njihovo lučenje se odvija upravo kada padne mrak. Također, zbog toga možemo osjećati i nešto veći umor zbog kojeg već vrlo rano u danu nemamo volje za fizičkom aktivnošću i to vodi do debljanja. 

Ako nabrojimo još neke od utjecaja promjene sata na čovjekovo zdravlje, nažalost, oni će uglavnom biti negativni. Primjerice, tu su glavobolje i manja promjena bioritma koja može negativno utjecati na naš imunitet. Uz sve to, statističari su došli do zaključka da u prvih mjesec dana nakon zimskog računanja vremena imamo znatno više prometnih nesreća nego u ostatku godine.