Iako je budizam četvrta po redu najrasprostranjenija religija, mnogi nisu dobro upoznati s njom, ponajprije jer se razlikuje od religija poput kršćanstva i islama u nekim osnovnim načelima. Mnogi misle da je budizam isključivo vezan za neke prakse kao što su joga, ali budizam je mnogo više od toga.
Ipak, i oni koji nisu pripadnici budističke zajednice trebali bi razumjeti osnove ove religije, jer kao i u svakoj moguće je pronaći važne životne lekcije koje nam mogu pomoći u našem osobnom životu. Također, u medijima i pop kulturi često koristimo vokabular usko povezan s budističkom religijom, poput pojma nirvane, meditacije i reinkarnacije.
Je li budizam religija ili filozofija?
Iako budizam često klasificiramo kao religiju, još uvijek postoje nesuglasnosti u vezi ovakve definicije. Ono što je za budizam specifično jest da je to religija u kojem nema božanstava. To znači da budisti ne vjeruju u Boga stvoritelja, poput Boga u kršćanstvu.
Ipak, spominje se dosta nadnaravnih elemenata (to primjerice vidimo kod pojma reinkarnacije) zbog čega ovo možemo smatrati religijom. Za velik broj ljudi budizam je samo životna filozofija koju primjenjuju.
Važno je napomenuti da u budizmu religija i filozofija koegzistiraju, i nisu u konfliktu. Iako Zapad često promatra školu budizma s filozofskog aspekta, isključujući religijski, to ne mora biti slučaj kod vjernika.
Koja su osnovna načela budizma?
Već smo spomenuli da sljedbenici budizma ne priznaju vrhovnog boga ili božanstva. Dakle, fokus nije na vanjskom biću koje nas je stvorilo i kojemu se moramo moliti, već je fokus na postizanju takozvanog prosvjetljenja iliti stanja unutarnjeg mira. Dostizanje ove duhovne mudrosti zovemo nirvana.
Buddha, utemeljitelj religije, nije božanstvo već se smatra određenim mudracem koji je postignuo prosvjetljenje (riječ Buddha direktno znači „prosvijetljen“).
Osoba to prosvjetljenje postiže kroz meditaciju, moralan život, i budističku filozofiju koju implementira u svakodnevicu. Ono što je posebno zanimljivo kod budizma kao filozofije jest to da se tumači na mnogo načina, i sama religija se još uvijek na neki način razvija.
Najvažnija učenja budizma nazivaju se „Četiri plemenite istine“ i temelj su za razumijevanje religije. Osim reinkarnacije, važno je razumjeti i koncept karme koji je duboko ukorijenjen u religiju i koji ima veliki utjecaj na život i djelovanje svakog budiste.
Na svom putu do prosvjetljenja sljedbenici se mogu klanjati u hramovima ili prakticirati meditaciju u domovima, dok se neki pojedinci odluče i zarediti i postati budističkim redovnicima (takozvani bhikkhui). Oni se moraju držati vrlo strogog kodeksa ponašanja (primjerice obaveznog celibata).
Kako je nastao budizam?
Budizam je utemeljio Siddhartha Gautama, bogati princ koji je živio u Nepalu tijekom 5. stoljeća prije Krista. Iako je živio lagodno, Gautama je bio zgrožen patnjom u svijetu. Odrekavši se raskošnog načina života Siddharta je doživio duboko siromaštvo, no ni u njemu nije našao ispunjenje niti olakšanje kojem se nadao.
Tada je odlučio živjeti „između dvije krajnosti“ i tako je proveo čak šest godina, sve dok jednoga dana nije meditirao pod stablom Bodhi i doživio prosvjetljenje. On je ovo novo znanje širio sve do svoje smrti, i podučavao je druge kako doći do ovog višeg duhovnog stanja.
Ubrzo nakon smrti Gautame, njegovi sljedbenici počeli su s organizacijom ovog vjerskog pokreta, i uzeli su Buddhina učenja kao temelj religije. Budizam se širio prilično sporo, sve do 3. stoljeća prije Krista kada je indijski car Mauryana proglasio budizam državnom religijom Indije.
Za vrijeme njegove vladavine izgradili su se brojni samostani, i poticalo se širenje budizma. Nakon što se raširio Indijom, budizam i njegova filozofija proširila se cijelom Azijom. Religija je bila iznimno popularna sve do srednjeg vijeka i pojave islama koji polako potiskuje budizam.
Koje su vrste budizma?
Već smo spomenuli da se budizam interpretira na različite načine. Tako raspoznajemo čak tri vrste budizma, ovisno o mjestu u kojem su se razvile i načinu tumačenja tekstova.
Tako poznajemo Theravada budizam rasprostranjen u Tajlandu, Šri Lanki, Laosu, Kambodži i Burmi, Mahayana budizam u Kini, Japanu, Tajvanu, Koreji, Vijetnamu i Singapuru i Tibetanski budizam koji prevladava u Tibetu, Mongoliji, Nepalu, Butanu te čak dijelovima Indije i Rusije.
Što je Dharma?
Buddhina učenja poznata su pod nazivom „dharma“. Dharma govori o važnosti dobrote, strpljivosti, mudrosti, velikodušnosti i empatije te zabranjuje ubijanje živih bića, uzimanje onog što ti ne pripada, laganje, korištenje droge ili alkohola i loše seksualno ponašanje.
Što su četiri plemenite istine?
Buddha je podučavao takozvane četiri plemenite istine: Istinu o patnji, Istinu o nastanku patnje, Istinu o prestanku patnje i Istinu o putu prestanka patnje. Njih smatramo osnovom budističkog učenja, i one su izravne riječi iz Budine propovijedi.
Prva plemenita istina (često zvana princip dukkhe) govori o tome da živjeti znači patiti. Tjeskoba, nezadovoljstvo i frustracija koje osjećamo dio su čovječanstva, i patnja koja osjećamo nastaje zbog naše želje za onim što je privremeno.
Druga plemenita istina (annica to jest „nestalnost“ ili tanha to jest „žudnja“) govori o tome da u svemiru ništa nije trajno. Sve oko nas je promjenjivo, pa i mi sami. Ova istina govori da sve naše želje za privremenim u konačnici dovode do naše patnje.
Treća plemenita istina govori nam kako da se oslobodimo ciklusa patnje, smrti i ponovnog rođenja to jest reinkarnacije u koju budisti vjeruju. Jedini način da to napravimo jest da u potpunosti eliminiramo naše želje za vremenskim stvarima. Ovo znači da se trebamo riješiti i pozitivnih i negativnih, u stvari svih naših želja.
Četvrta plemenita istina govori kako da se riješimo naših želja. Ovo možemo napraviti samo praćenjem takozvanog Plemenitog osmerostrukog puta. Budizmom čovjek može dostići mnoga prosvjetljenja!
Što je plemeniti osmerostruki put?
Kako bi dostigli nirvanu i lišili se sve naše patnje, potrebno je proći Plemeniti osmerostruki put. On u načelu govori o umjerenosti i balansu života. Tako se sastoji od osam koraka:
- Prvi korak je imati „ispravan pogled“. Ovo se referira na to da osoba mora vjerovati u Četiri plemenite istine.
- Drugi korak je takozvana „ispravna namjera“ i referira se na to da osoba mora biti spremna promijeniti se na bolje i biti otvorena Plemenitim istinama.
- Treći korak jest „Ispravan govor“ i on naglašava da se riječi trebaju koristiti pristojno i sa svrhom. Stavlja se naglasak na to da se osoba treba odreći ogovaranja, laganja, uvredljivog govora i slično.
- Četvrti korak jest „Ispravno ponašanje“ koje uključuje izbjegavanje amoralnih radnji poput krađe, preljuba, ubojstva i slično. Osnovno načelo prema kojemu se određuje što je zabranjeno jest to da ako šteti drugoj osobi nije dopušteno.
- Peti korak jest „Ispravan način života“ koje govori da osoba ne smije varati, lagati ili sudjelovati u poslovima koji štete radnicima ili zlostavljaju ljude. Ovo je zapravo slično „Ispravnom ponašanju“, ali se referira na čovjekov zanat i okupaciju.
- Šesti korak iliti „Ispravan napor“ naglašava važnost upornosti i dosljednosti u poštivanju koraka Plemenitog osmerostrukog puta.
- Sedmi korak ili „Ispravna svjesnost“ potiče osobu na visoku razinu samosvijesti i želi da se usredotočimo na sadašnjost i naše trenutne mane.
- Zadnji korak jest „Ispravna meditacija“ i jako je važna stavka. Meditacija je jedna od temeljnih praksi u Budizmu. Potrebno je fokusirati se pravilnim disanjem, pjevanjem i slično. Cilj je isprazniti svoj um od okoline i dostići konačni oblik meditacije koji zovemo samadhi.
Ovih osam točaka su ključ dostizanja nirvane i unutarnjeg mira. Valja napomenuti da iako postoji osam koraka, njihov redoslijed nije posebno važan, već to da u jednom trenutku dosljedno i pravilno slijedite svih osam Istina.