Nostalgija je sentimentalnost za prošlošću, obično za razdobljem ili mjestom sa sretnim osobnim asocijacijama. Nostalgiju obično pokreće nešto što pojedinca podsjeća na iskustvo iz prošlosti. Često se karakterizira kao čežnja ili želja za povratkom u prijašnje vrijeme ili mjesto.
Nostalgija se također može smatrati “sjećanjem na sreću” jer se često povezuje sa sretnim sjećanjima iz prošlosti. Može biti izvor utjehe u trenucima tuge ili nevolje.
Međutim, nostalgija se ne odnosi samo na sretna sjećanja; također se može raditi o čežnji za vremenom kada su stvari bile jednostavnije ili za vremenom kada smo se osjećali povezanijima s drugima.
Povijest nostalgije
Nostalgija je relativno nov koncept. Riječ je prvi skovao 1688. godine švicarski liječnik Johannes Hofer, koji ju je definirao kao neurološku bolest stalnog razmišljanja o domovini i čežnje za povratkom.
Tek u 19. stoljeću nostalgija se počela smatrati pozitivnim osjećajem, a ne patološkim stanjem. Švicarski psihijatar Carl Jung, na primjer, vidio je nostalgiju kao način ponovnog povezivanja s našom prošlošću i razumijevanja naše sadašnjosti. Za Junga je nostalgija bila način pristupa “kolektivnom nesvjesnom” – zajedničkoj povijesti i iskustvima koja svi imamo kao ljudska bića.
Tijekom Prvog svjetskog rata, nostalgija je ponovno bila povezana s bolešću, jer su vojnici u borbi žudjeli za udobnošću doma. Međutim, nakon završetka rata, nostalgija je ponovno postala pozitivan osjećaj.
Primjeri nostalgije iz popularne kulture
Mnogo je primjera nostalgije u popularnoj kulturi. Film It’s a Wonderful Life (1946.) često se navodi kao jedan od najnostalgičnijih filmova ikada snimljenih. Film govori o Georgeu Baileyu (glumi ga Jimmy Stewart), čovjeku koji razmišlja o samoubojstvu na Badnjak.
Međutim, posjećuje ga anđeo koji mu pokazuje koliko bi njegov život, ali i životi ljudi oko njega, bio drugačiji da se nikada nije rodio. Sentimentalni prikaz života u malom gradu u filmu početkom 20. stoljeća pomogao je da postane klasik za odmor.
Televizijska serija The Wonder Years (1988.-1993.) još je jedan primjer nostalgije. Serija govori o Kevinu Arnoldu (glumi ga Fred Savage), dječaku koji je odrastao u predgrađu 1960-ih i 1970-ih. Serija je značajna po korištenju govorne naracije Kevinovog starijeg ja, što seriji daje nostalgičan osjećaj.
Pjesma I Will Always Love You Whitney Houston (izvorno objavljena 1992. godine) često se navodi kao nostalgična pjesma. Pjesmu je napisala Dolly Parton, a govori o ženi koja napušta svog ljubavnika. Međutim, ona obećava da će ga uvijek voljeti, iako više nisu zajedno. Sentimentalni tekst i melodija pjesme pomogli su da postane jedna od najpopularnijih ljubavnih pjesama svih vremena.
Vrste nostalgije
Postoje dvije vrste nostalgije: pozitivna i negativna.
Pozitivnu nostalgiju karakteriziraju sretna, ružičasta sjećanja na prošlost. Često je povezana s osjećajima topline, sreće i ugode.
Negativnu nostalgiju, s druge strane, karakteriziraju gorko-slatka ili čak bolna sjećanja na prošlost. Često je povezana s čežnjom, tugom i žaljenjem.
Nostalgija se također može podijeliti u tri različite kategorije: osobna, društvena i kulturološka.
Osobnu nostalgiju karakteriziraju sjećanja na određene ljude ili događaje iz vlastitog života.
Društvenu nostalgiju karakteriziraju sjećanja na vrijeme kada smo se osjećali povezanijima s drugima.
Kulturnu nostalgiju karakteriziraju sjećanja na vrijeme kada smo se osjećali povezanijima sa svojom kulturom.
Prednosti nostalgije
Dokazano je da nostalgija ima niz prednosti. Na primjer, pokazalo se da nostalgija:
- poboljšava raspoloženje
- povećava samopoštovanje
- pruža osjećaj socijalne podrške
- pomaže ljudima da se nose s teškim životnim prijelazima, kao što su razvod, umirovljenje i smrt
Nostalgija također može imati pozitivne učinke na fizičko zdravlje. Na primjer, pokazalo se da nostalgija jača imunološku funkciju i smanjuje razinu stresa. Nostalgija također može pomoći u povećanju zadovoljstva životom i smanjenju tjeskobe.
Negativni učinci nostalgije
Međutim, nostalgija može imati i negativne učinke. Na primjer, nostalgija može:
- dovesti do osjećaja usamljenosti i izolacije
- natjerati ljude da razmišljaju o prošlosti i budu nezadovoljni sadašnjošću
- učiniti manje vjerojatnim da će ljudi nešto poduzeti u sadašnjosti
Kako izbjeći negativne učinke nostalgije?
Postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste izbjegli negativne učinke nostalgije:
- Razmislite o sadašnjem trenutku. Što trenutno radite u čemu uživate?
- Potrudite se povezati s drugima u sadašnjosti. Provedite vrijeme s ljudima do kojih vam je stalo. Razgovarajte s njima o svojim pozitivnim uspomenama.
- Radite stvari koje vas vesele. Slušajte glazbu, šetajte, gledajte svoj omiljeni film.
- Razgovarajte s terapeutom. Ako se osjećate posebno potišteno, razgovor s terapeutom može vam uvelike pomoći.
- Budite svjesni toga koliko vremena provodite razmišljajući o prošlosti.
Nostalgija je složena emocija koja može imati i pozitivne i negativne učinke. Ako vas uhvati nostalgija, pokušajte se usredotočiti na sadašnji trenutak i ljude do kojih vam je stalo. Ako vas muči nostalgija, može biti od pomoći razgovarati s terapeutom.
Kao što smo već rekli, nostalgija se smatra snažnim osjećajem čežnje ili naklonosti prema prošlosti. Bilo da se radi o sjećanju iz djetinjstva, pjesmi ili mirisu, nostalgija je dio života mnogih ljudi. Ipak, većina ljudi to uistinu ne razumije. Ovih 10 zapanjujućih činjenica o nostalgiji vjerojatno će odgovoriti na sva pitanja koja si postavljate.
Ne radi se samo o sjećanjima
Većina ljudi bi nostalgiju mogla smatrati vezom s dobrim sjećanjima iz prošlosti. Međutim, jasno je da nostalgija nema mnogo veze sa samim sjećanjima. Osjećaj nostalgije zapravo je povezan s emocionalnim stanjima, a ne sjećanjima. Naši umovi povezuju različite emocije s vremenskim razdobljima i mjestima iz naše prošlosti, što nas dovodi do toga da propuštamo pola realnih iskustva iz naše prošlosti.
Na primjer, netko se može sjetiti da se kao dijete igrao u parku. Iako je u tom realnom vremenu kao dijete možda osjetio mnoge negativne emocije tijekom tog izleta u park, um osobe će to blokirati, ostavljajući ga samo sa sretnim sjećanjem na to iskustvo. Same misli su baza koju um može koristiti za povezivanje s emocijama. No, um nije tako pouzdan izvor kao što se možda čini. Mijenja naša sjećanja na način da osjećamo da sadašnjost nikada nije tako dobra kao prošlost. Ova povezanost emocija sa sjećanjima ono je što čini nostalgično sjećanje drugačijim od običnog sjećanja.
Nostalgija ima mnoge zdravstvene dobrobiti
S vremenom se slika o nostalgiji poboljšala. Sada se smatra da ima mnoge pozitivne mentalne učinke. Kako su znanstvenici dalje razvijali razumijevanje nostalgije, zdravstvene dobrobiti su postale jasne. Profesorica psihologije Krystine Batcho otkrila je da osjećaji nostalgije mogu potaknuti pozitivnost i kreativnost.
Smirujući osjećaj koji donosi nostalgija također može smanjiti stres. Batcho je rekao: “Ono što vam nostalgija omogućuje i emocionalno i kognitivno jest da pratite ono što je ostalo stabilno, dajući vam neki osjećaj kontinuiteta koji vas utemeljuje.” Nostalgija može pomoći čak i kod depresije jer čin prizivanja sjećanja može spriječiti usamljenost i tjeskobu. Poznato je da nostalgija pomaže u jačanju društvenih vještina i osobnih odnosa.
Nostalgija utječe na donošenje odluka
Iako se nostalgija može činiti samo čudnim osjećajem koji podiže raspoloženje, ona zapravo snažno utječe na proces donošenja odluka. Kada razmišljaju o sretnim sjećanjima iz prošlosti, ljudi žele replicirati ta sjećanja u sadašnjosti. Međutim, to predstavlja neke probleme. Kako je nostalgija glorificirana verzija prošlosti, sve loše stvari o tom vremenu odbacuju se u korist snažnog osjećaja čežnje. To dovodi do toga da ljudi ponavljaju dobre navike jer se zbog toga osjećaju dobro.
Na primjer, nostalgija često tjera ljude da žele volontirati jer im daje osjećaje sreće i sjećanje će nas natjerati da se poželimo vratiti. Međutim, to također može dovesti do loših navika. Zbog toga će se mnoga djeca koja su odrasla s roditeljima nasilnicima udati za nasilnog supružnika. Iako smo svjesni da su to loše osobine, ljudi podsvjesno favoriziraju stvari koje ih podsjećaju na njihovu prošlost, bila ona dobra ili loša.
Miris je pokretačka snaga nostalgije
Zanimljivo je da nostalgiju mogu potaknuti više od uobičajenih stvari, poput slušanja stare pjesme ili gledanja mjesta koje nas podsjeća na djetinjstvo. Zapravo, miris je mnogo važniji za razvoj nostalgije od bilo kojeg drugog osjetila. Veza između mirisa i emocija započela je ranih 1900-ih s poznatim neurologom Sigmundom Freudom. Nos je povezan s olfaktornim režnjem, dijelom mozga koji igra ulogu u izazivanju emocija.
Kao rezultat toga, mirisi mogu proizvesti jači utjecaj na emocije od bilo kojeg drugog osjetila. Ovaj fenomen, poznat kao prisjećanje izazvano mirisom, razlog je zašto će pekare dopustiti da miris njihove robe preplavi trgovinu. Na primjer, miris svježe pečenih kolačića često će izazvati snažne osjećaje nostalgije. Naravno, zbog toga je veća vjerojatnost da će kupci kupiti kolačiće jer se njima osjećaju privrženi.
Utječe na različite generacije na različite načine
Godine 1991. istraživači su proveli eksperiment koristeći nasumično odabrane sudionike u trgovačkom centru Water Tower Place u Chicagu. Cilj je bio utvrditi kako nostalgija utječe na ljude različite dobi. U eksperimentu je ukupno 989 osoba upitano koji ih mirisi podsjećaju na djetinjstvo. Ispostavilo se da gotovo 87 posto ispitanika rođenih 1930. ili kasnije pokazuje znakove olfaktornog prisjećanja, dok samo 61 posto onih rođenih prije 1930. pokazuje isto. To implicira da mlađi ljudi imaju više nostalgičnih osjećaja izazvanih mirisima od starijih ljudi. To ima smisla jer se čovjekov njuh s godinama obično pogoršava.
Zanimljivija je razlika između odgovora starijih i mlađih ljudi. Ispitanici rođeni prije 1930. općenito su rekli da su mirisi poput bora, hrasta i livada doveli do osjećaja nostalgije. S druge strane, oni rođeni 1930. ili kasnije rekli su da su stvari kao što su plastika, gorivo za zrakoplove i mirisni markeri kod njih izazvali takav osjećaj.
Ovi rezultati sugeriraju da su stariji ljudi nostalgičniji prema prirodnim mirisima, dok mlađi ljudi osjećaju nostalgičniji prema umjetnim mirisima. Iako se ovi rezultati mogu činiti beskorisnima, mogli bi dovesti do problema u budućnosti. Ako okoliš jednog dana bude u opasnosti, a trenutna odrasla populacija ne osjeća nostalgiju za prirodom, manja je vjerojatnost da će osjećati bilo kakvu motivaciju da pomognu.
Nostalgija se može dogoditi s više toga od samo prošlih sjećanja
Ljudi također mogu osjećati nostalgiju za stvarima koje se događaju u sadašnjosti. Poznato kao nostalgija iščekivanja, ovo se događa kada netko počne osjećati čežnju za dijelovima sadašnjosti prije nego što nestanu u budućnosti. Ova verzija nostalgije ima mnogo negativnih utjecaja na um. Živjeti u trenutku obično se povezuje s osobinama kao što su smanjeni stres i pozitivna emocionalna stanja.
Međutim, s nostalgijom iščekivanja, izvlačimo se iz trenutka, živimo u lažnoj verziji budućnosti i čeznemo za prošlošću. Ironija je da je prošlost u ovom slučaju sadašnjost koju trenutno živimo. Prema rezultatima studije koju je vodila profesorica psihologije Krystine Batcho, anticipativna nostalgija dovodi do slabijih odnosa i lošijih društvenih vještina. To znači da anticipacijsko znanje dovodi do osjećaja tuge za razliku od sretnih osjećaja uobičajene nostalgije.
Nostalgija podiže interes javnosti
U proteklom desetljeću nostalgija je postala iznimno važna za društvo. To je uglavnom zbog psihologa po imenu Constantine Sedikides, koji je osjetio nostalgiju nakon preseljenja iz Sjeverne Karoline u Englesku. Sedikides je otkrio da ga njegova nostalgija čini sretnim i optimističnim u pogledu svoju budućnost. To ga je potaknulo da dalje istražuje nostalgiju, što je ubrzo potaknulo i druga sveučilišta da učine isto.
Nostalgija je postala novo polje proučavanja za psihologe, sa stotinama akademskih radova napisanih diljem cijelog svijeta. Sada je potvrđeno da nostalgija utječe na stanovništvo 18 zemalja na pet kontinenata. S istraživanjem o ovom osjećaju koje je zahvatilo sveučilišta diljem svijeta, jasno je da je naša fascinacija nostalgijom na vrhuncu.
Može se koristiti za dobro…
Sva ova pojačana istraživanja o nostalgiji u znanstvenoj zajednici dovela su do predloženih primjena koje će pozitivno utjecati na mnoge ljude. Ono što je najvažnije, istraživači su radili na načinu korištenja pozitivnih emocija stečenih nostalgijom u okruženju grupne terapije. Bolestima poput Alzheimerove bolesti i depresije moglo bi se pomoći s terapijom koja se temelji na nostalgiji.
Tim Wildschut, suradnik psihologa Constantinea Sedikidesa, vjeruje da se nostalgija može koristiti za usmjeravanje žrtava strašnih događaja dalje od njihovih trauma prema pozitivnim sjećanjima. Nadalje, grupna nostalgija može pomoći u smanjenju stigme o određenim skupinama.
U testu koji je vodio Wildschut, grupa je zamoljena da razmišlja o pozitivnom sjećanju na nekoga tko ima prekomjernu težinu. Na kraju eksperimenta, otkriveno je da su nostalgični osjećaji proizašli iz sjećanja doveli do poboljšanog stava prema ljudima s prekomjernom težinom. Isti se rezultat dogodio kada su osobe s prekomjernom težinom zamijenjene osobama s invaliditetom ili starijim osobama.
…ili zlo
Unatoč svoj pozitivnosti koju nostalgija može donijeti, njezine se moći mogu koristiti i za manipulaciju. Baš kao što miris pekare može navesti nekoga da kupi njezinu robu, nostalgija se koristi u svakodnevnom marketingu. Godinama su se oglašivači borili s time kako se uspješno oglašavati milenijalcima. Napokon su zaključili da je nostalgija najučinkovitija taktika.
Korištenjem stvari iz djetinjstva milenijalaca za promicanje trenutnih proizvoda, tvrtke pokušavaju potaknuti ljude da osjećaju emocionalnu privrženost onome što se reklamira, što dovodi do jače želje da to kupe. To je razlog zašto tako mnogo brendova odjeće ima proizvode koji promoviraju 90-e i zašto mnogi logotipi tvrtki koriste staromodne dizajne. Iako to nije samo po sebi loše, svakako je način da se manipulira potrošačima pozivanjem na njihove podsvjesne osjećaje.
Međutim, nostalgija se može iskoristiti za još gore stvari. Kao što je već spomenuto, nostalgija se može koristiti za promicanje pozitivnosti prema manjinskim skupinama. Međutim, može biti i suprotno. Profesor psihologije Tim Wildschut objasnio je: “Moramo biti oprezni ako ovo koristimo kao grupnu terapiju. Sve što povećava veze unutar grupe također ima moć povećati negativnost prema drugim grupama.” Nostalgija je moćan alat i samo budućnost može reći kako će se nastaviti koristiti.