Paprika (lat. Capsicum annuum) šareni je i nutritivni dodatak svakoj prehrani. Dolazi u raznim bojama, uključujući crvenu, žutu, narančastu, zelenu i ljubičastu. Paprike su niskokalorične i bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, što ih čini izvrsnim izborom za sve koji žele poboljšati svoje zdravlje. Pripremili smo vodič o ovoj važnoj namirnici od njenog podrijetla, sadnje i uzgoja, pa sve do zdravstvenog učinka i kulinarskog potencijala.
Podrijetlo paprike
Paprika baburea poznata i kao slatka paprika, kultivar je skupine vrste Capsicum annuum. Ova vrsta je porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, gdje se uzgaja tisućama godina. Prapovijesni ostaci u Peruu pokazuju da je paprika tada postojala, a uzgajala se u Srednjoj i Južnoj Americi u vrlo ranim vremenima.
Christopher Columbus je bio taj koji je donio jednu vrstu paprike i to chili papričicu, donio u Europu 1493. godine, a brzo su usvojeni i kultivirani. Jedan od razloga zašto je tako brzo došla u Europu je taj što je bio dobra zamjena za crni papar koji je u to vrijeme bio vrlo skup, a ponegdje se čak koristio i kao valuta.
Ljuti začini bili su jako cijenjeni jer su se njima jednolična prehrana činila podnošljivijom (što vjerojatno dosta govori o tadašnjoj hrani).Danas se paprika uzgaja u cijelom svijetu i popularan je sastojak mnogih kuhinja.
Vrste paprika
Paprike (Capsicum annuum) dolaze u raznim bojama, uključujući zelenu, crvenu, žutu, narančastu, pa čak i ljubičastu. Svaka boja ima svoj jedinstveni okus i nutritivni profil.
Zelena paprika
Zelena paprika je najčešća sorta i imaju blago gorak okus. Beru se prije nego potpuno sazru i sadrže više klorofila od ostalih sorti. Zelene paprike izvrstan su izvor vitamina C, vitamina K i kalija.
Crvena paprika
Crvena paprika je najslađa i najzrelija sorta. Ostavljaju se na trsu da potpuno sazru i sadrže više vitamina C i beta-karotena od ostalih boja. Crvena paprika također je bogata antioksidansima koji štite tijelo od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.
Žuta i narančasta paprika
Žute i narančaste paprike su slađe od zelenih, ali nisu slatke kao crvene. Također su blažeg okusa, mogli bi reći – blago voćnog okusa. Žuta i narančasta paprika bogata je vitaminom C, vitaminom A i kalijem.
Ljubičasta paprika
Ljubičasta paprika je najrjeđa sorta i ima blago ljut okus. Sadrži iste hranjive tvari kao i paprika druge boje, ali u različitim količinama. Ljubičaste paprike obilne su antocijaninima, vrstom antioksidansa koji im daje karakterističnu boju.
Habanero paprika
Habanero papričice su jedne od najljućih papričica na svijetu. Malene su, narančaste ili crvene boje i imaju ozbiljan učinak. Često se koriste u ljutim umacima, marinadama i salsama. Budite oprezni pri rukovanju habanero papričicama jer mogu izazvati iritaciju kože i peckanje. Nakon pripreme jela s ovim papričicama, obavezno operite ruke i nemojte dodirivati lice, niti oči.
Čili papričice
Čili papričice sadrže kapsaicin koji im daje karakterističnu toplinu. Scoville toplinski stupanj čili papričica može varirati od 0 do preko 2 milijuna, ovisno o sorti. Neke od najpopularnijih čili papričica uključuju cayenne, jalapeno, habanero i ghost papriku. Čili papričice često se koriste u začinjenim jelima, kao što je chili con carne, a poznate su po svojoj sposobnosti da pospješuju metabolizam i smanjuju upalu.
Glavna obilježja
Fizičke osobine
Paprika je vrsta voća koje je obično okruglog oblika. Promjer je 7 do 10 cm i imaju debelo meso koje je hrskavo i sočno. Koža paprike je glatka i sjajna, a ovisno o sorti može biti sjajna ili mat. Paprike se obično beru dok su još zelene, ali mogu se naći i u nijansama crvene, žute, narančaste, ljubičaste, crne i bijele, ovisno o zrelosti ploda.
Profil okusa
Paprike imaju blag, slatkast okus koji prelazi u ljutkast. Pritom ne govorimo o vrsti poput jalapenosa ili habanerosa, koji imaju svoj stupanj ljutine. Okus paprike može varirati ovisno o boji i stupnju zrelosti. Slatkoća paprike se povećava kako sazrijeva, što je čini izvrsnim dodatkom raznim jelima.
Kulinarska upotreba paprika
Paprika se može konzumirati sirova, kuhana ili pečena. Evo nekih kulinarskih upotreba paprike:
Sirova potrošnja
Paprike se mogu jesti sirove i često se koriste u salatama, sendvičima i kao međuobrok. Izvrstan su izvor vitamina C, koji je antioksidans koji pomaže u zaštiti tijela od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Paprike su također niskokalorične, što ih čini zdravim dodatkom svakoj prehrani.
Metode kuhanja
Paprike se mogu pripremati na razne načine.
- Pečene na roštilju: Paprike se mogu peći na roštilju ili u grill tavi. Pečenje na roštilju daje paprikama okus dima i čini ih mekima i sočnima.
- Punjene: Paprike se mogu puniti raznim nadjevima, uključujući rižu, meso i povrće. Često se peku u pećnici dok se nadjev ne skuha, a paprike omekšaju.
- Narezane na ploške: Paprike se mogu narezati i koristiti u pomfritu, fajitasu i drugim jelima. Daju boju i okus jelu i izvrstan su izvor vitamina i minerala.
- Osušene: Paprike se mogu osušiti i samljeti u prah. Paprika u prahu se obično koristi kao začin jelima od mesa, varivima i juhama.
Uzgoj i berba paprike
Paprike su članice obitelji velebilja, Solanaceae, i jednogodišnja su kultura koja se uzgaja u vrtovima tijekom ljeta i jeseni. Uzgoj paprike babure zahtijeva vlažnu okolinu i plodno tlo s pH između 6,0 i 7,0. Evo nekoliko savjeta o procesu uzgoja, uobičajenim štetnicima i bolestima te razdoblju berbe paprike.
Proces uzgoja
Paprike se mogu uzgajati iz sjemena ili presadnica. Ako se kreće od sjemena, treba ih posaditi u zatvorenom prostoru 6 do 8 tjedana prije zadnjeg datuma mraza. Nakon što su sadnice visoke 7 do 10 cm, mogu se presaditi u vrt. Paprike treba saditi na razmaku od 45 do 60 cm u redovima udaljenim 60 do 90 cm.
Paprici je potrebna stalna vlaga, stoga je redovito zalijevajte. Također zahtijevaju dosta hranjivih tvari, pa ih je važno prihranjivati svaka 3 do 4 tjedna uravnoteženim gnojivom. Paprike su osjetljive na niske temperature, zato ih treba zaštititi od mraza.
Uobičajene štetočine i bolesti
Paprike su osjetljive na nekoliko štetočina i bolesti, uključujući lisne uši, paukove grinje i trulež cvata. Lisne uši se mogu suzbiti prskanjem biljaka mješavinom vode i sredstva za pranje posuđa. Grinje se mogu suzbiti prskanjem biljaka mješavinom vode i ulja neema. Truljenje kraja cvjetanja može se spriječiti osiguravanjem da biljke primaju stalnu vlagu i kalcij.
Razdoblje berbe
Paprike se mogu brati dok su zelene ili ostaviti na biljci da dozru do crvene, žute ili narančaste boje. Najbolje vrijeme za berbu paprike je kada je čvrsta i hrskava. Prezrele paprike će biti mekane i kašaste. Važno je redovito brati paprike kako biste potaknuli novi rast i osigurali kontinuiranu berbu.
Nutritivni profil paprike
Paprike su botanička vrsta voća koja se u kulinarstvu koristi kao povrće. Ističe se po brojnim vitaminima i mineralima, od kojih se najviše ističe vitamin C..
Vitamini i minerali
Paprike su bogate vitaminom C, koji je neophodan za rad imunološkog sustava i zdravlje kože. Paprika srednje veličine sadrži otprilike 150% preporučenog dnevnog unosa vitamina C. Također je dobar izvor vitamina E, vitamina B6 i vitamina A.
Što se tiče minerala, bogate su kalijem, koji je važan za održavanje zdrave razine krvnog tlaka. Također sadrže male količine drugih minerala poput željeza, magnezija i kalcija.
Prehrambena vlakna i proteini
Paprika je dobar izvor dijetalnih vlakana, a plod srednje veličine sadrži oko 2,5 grama vlakana. Vlakna su važna za zdravlje probavnog sustava i mogu pomoći u promicanju osjećaja punoće i sitosti. Iako paprika nije značajan izvor proteina, ipak sadrži male količine ovog makronutrijenta. Paprika srednje veličine sadrži otprilike 1 gram proteina.
Ugljikohidrati i šećeri
Paprike imaju relativno malo ugljikohidrata, a paprika srednje veličine sadrži oko 6 grama ukupnih ugljikohidrata i 4 grama neto ugljikohidrata. Također imaju malo šećera, s manje od 3 grama šećera po paprici srednje veličine.
Zdravstvene prednosti paprika
Paprika ima visok sadržaj esencijalnih nutrijenata i važne benefite zbog kojih su nužne u prehrani.
Antioksidansi i sprječavanje starenja
Paprike sadrže niz biljnih spojeva, uključujući antioksidanse, koji mogu pomoći u zaštiti tijela od oštećenja slobodnih radikala. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje se povezuje sa starenjem i raznim bolestima. Paprike su posebno bogate vitaminom C, koji je snažan antioksidans i može ojačati vaš imuni sistem.
Zdravlje očiju
Paprike su također odličan izvor luteina, vrste karotenoida koji je neophodan za zdravlje očiju. Lutein može pomoći u zaštiti očiju od oštećenja uzrokovanih plavim svjetlom i drugim čimbenicima iz okoliša. Ako puno vremena provodite pred ekranom kompjutera ili mobitela, svakako to uzmite u obzir.
Smanjen rizik od srčanih bolesti
Paprike imaju malo kolesterola i puno vlakana, što može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Također su dobar izvor vitamina B6, koji može pomoći u snižavanju razine homocisteina u krvi. Visoke razine homocisteina povezuju se s povećanim rizikom od srčanih bolesti.
Metaboličke prednosti
Paprike su bogate biljnim spojevima, uključujući kapsaicin, koji mogu pomoći u jačanju metabolizma i poticanju mršavljenja. Pokazalo se da kapsaicin povećava sagorijevanje masti i smanjuje apetit. Paprike su također dobar izvor beta-karotena, koji može poboljšati metaboličku funkciju i smanjiti rizik od metaboličkog sindroma.
Protuupalna svojstva
Paprike sadrže različite spojeve, uključujući flavonoide i karotenoide, koji imaju protuupalna svojstva. Ova svojstva mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu i mogu biti korisna za stanja kao što su artritis i kronične upale.
Paprika u različitim kulturama
Paprika se koristi u mnogim različitim kuhinjama diljem svijeta. Izdvojili smo nekoliko primjera:
- Meksička kuhinja: Paprike su glavna namirnica u meksičkoj kuhinji, gdje se koriste u jelima kao što su fajitas, chiles rellenos i salsa. Često se spajaju s drugim povrćem velebilja kao što su rajčice i krumpiri za stvaranje ukusnih jela.
- Talijanska kuhinja: Paprike se također često koriste u talijanskoj kuhinji, gdje se često peku i koriste u predjelima, salatama i jelima od tjestenine. Također se koriste u marinadama, umacima i varivima, a ponekad se spajaju s rajčicama i krumpirom.
- Azijska kuhinja: U azijskoj kuhinji, paprika se koristi u pomfritu, curryju i juhama. Često se spajaju s drugim povrćem poput luka, mrkve i brokule, kao i s mesom poput piletine i govedine.
- Kuhinja Bliskog istoka: paprike se koriste u kuhinji Bliskog istoka za dodavanje okusa i teksture jelima kao što su punjene paprike, ćevapi i salate. Često se spajaju s drugim povrćem poput rajčice i krumpira, kao i sa začinima poput kumina i korijandera.
Paprika – recepti iz cijelog svijeta
Istražite svijet kroz raznoliku kulinarsku upotrebu paprike i čili papričice. Prilagodite razinu ljutine prema svojim željama i uživajte u istraživanju okusa različitih kultura!
Tajlandski zeleni curry
Tajlandska kuhinja je poznata po svojim živahnim curryjima. U tradicionalnom tajlandskom zelenom curryju, zelene čili papričice pomiješane su s aromatičnim biljem, poput limunske trave, galangala i cilantra, stvarajući pikantan i mirisan umak. Obično se priprema s raznim povrćem, uključujući paprike, zajedno s piletinom, škampima ili tofuom.
Španjolska paella
Paella je popularno španjolsko jelo od riže koje sadrži mješavinu sastojaka, uključujući papriku. Riža prožeta šafranom kuha se s kombinacijom povrća, piletine, plodova mora ili kunića, zajedno sa začinima poput paprike. Dodatak paprike dodaje slatkoću i boju ovom ukusnom obroku u jednom loncu.
Indijska piletina Tikka Masala
Ovo omiljeno indijsko jelo sastoji se od mariniranih i grilanih komada piletine kuhanih u kremastom umaku od rajčice. Umak je napravljen od mješavine začina, uključujući čili papričicu, garam masalu i kurkumu. Paprike narezane na kockice često se dodaju radi teksture i daška slatkoće.
Mađarski gulaš
Gulaš je krepko jelo koje sadrži mekane goveđe komade, papriku, luk i češnjak. Da bi se dodala dubina okusa i dašak pikantnosti, obično se uključuju mađarske voštane paprike ili druge čili papričice. Ovo ugodno jelo često se poslužuje s hrskavim kruhom ili rezancima.
Libanonska Fattoush salata
Fattoush je osvježavajuća bliskoistočna salata koja uključuje raznovrsno svježe povrće i začinsko bilje. Paprike babure, zajedno s krastavcima, rajčicama, lukom i rotkvicama, pomiješaju se s hrskavim pita kruhom i preliju ljutim preljevom od limunova soka, maslinova ulja i sumaka.
Pržena riža na korejskom kimchiju
Kimchi, glavna namirnica u korejskoj kuhinji, je začinjeno jelo od fermentiranog kupusa. U ovom receptu, paprike narezane na kockice, zajedno s kimchijem, pržene su s kuhanom rižom, sojinim umakom, sezamovim uljem i drugim začinima. Rezultat je ukusno i pikantno jelo od pržene riže.
Talijanska tjestenina s kobasicama i paprikom
U ovom talijansko-američkom jelu narezana paprika i začinjena talijanska kobasica pirjaju se s lukom i češnjakom, a zatim se kombiniraju s kuhanom tjesteninom i umakom od rajčice. Okusi se stapaju i stvaraju zadovoljavajuće i ugodno jelo od tjestenine.
Marokanska Shakshuka
Shakshuka je aromatično sjevernoafričko jelo napravljeno od jaja poširanih u bogatom umaku od rajčice i paprike. Začinjeno začinima poput kumina, paprike i kajenskog papra, često se poslužuje s hrskavim kruhom za umakanje u ukusni umak.
Kineska kung pao piletina
Kung Pao piletina je popularno kinesko jelo za prženje koje se sastoji od piletine narezane na kockice, kikirikija i paprike. Umak, napravljen od soja umaka, octa, đumbira, češnjaka i čili papričica, daje jelu pikantan okus. Servira se uz rižu kuhanu na pari.
Brazilska feijoada
Feijoada je tradicionalni brazilski gulaš od crnog graha koji uključuje različita mesa, poput svinjetine, govedine i kobasica. Paprike se zajedno s lukom i češnjakom, često dodaju kako bi se poboljšali okusi ovog bogatog i izdašnog jela. Obično se poslužuje s rižom, zelenim povrćem i kriškama naranče.
Meksičke punjene paprike
U ovom klasičnom meksičkom jelu, paprike su punjene aromatičnom mješavinom začinjene mljevene govedine ili graha, riže, luka, rajčice i začina. Prelivene sirom i pečene dok ne omekšaju, ove punjene paprike su ukusan i zasitan obrok.
