zvijezde
Popularno,Znanost

Zvijezde – što su i kako nastaju?

Tko od nas ne voli zvijezde? Već običnim gledanjem u ove predivne zlatne točke na nebu poželimo da smo im bliže i da ih vidimo u njihovom punom sjaju. No, zvijezde nisu obične „krijesnice na nebu“ već fascinantna nebeska tijela i ne postoje dvije iste zvijezde. Oduvijek su fascinirale ljude, a velikom broju su i utjecale na život, pri čemu mislimo ponajviše na astronome i na astrologe. 

Što su zvijezde i kako nastaju

Što se znanost više razvijala i otkrivala sve više o svemiru i nebeskim tijelima, tako je otkriveno i mnogo toga o zvijezdama, iako još uvijek imam mnogo toga za otkriti. 

Astronomi iz prošlosti proučavali su i otkrili mnoge od njih, te ih svrstali u zviježđa kako bi se lakše snalazili na tako velikom prostoru kao što je nebo. To je bilo malo lakše jednom kada je otkriveno da zvijezde imaju svoje stalno mjesto na nebu i da su nepromjenjive.

Zviježđa su dobila imena većinom po svom izgledu koji podsjeća na neki predmet ili mitsko biće, a vrlo često i po životinjama; sjetite se samo Malog i Velikog medvjeda ili Centaura i Kasiopeje. Ako vas zanimaju zviježđa, pozabavite se malo granom astronomije koja se zove astrognozija. 

No, vratimo se zvijezdama koje su nas toliko očarale…Što su zvijezde? To su velike kugle plinova koje isijavaju vlastitu svjetlost. U njihovim se središtima stalno odvijaju nuklearne reakcije, ali ipak nisu sve iste. 

Iako se golim okom tijekom vedrih noći može primijetiti i nekoliko tisuća zvijezda, njihov je broj višestruko veći i može se ustanoviti teleskopom. Zanimljivo je i da sve nisu iste boje, ali s obzirom na to da su jako udaljene od nas mi ih samo vidimo kao male sjajne točkice i ne vidimo da nisu jednake boje.

Također, zvijezde se razlikuju i po temperaturi površina zbog čega upravo dolazi do razlike u bojama koje smo ranije spomenuli. Zvijezde koje isijavaju crvenu svjetlost hladnije su od onih koje zrače bijelom ili plavom svjetlosti, a bijele ili plave su upravo one koje imaju najviše površinske temperature.

Jedno od najpoznatijih zvijezda koje mi poznajemo je naše Sunce, koje je zapravo obična zvijezda koja pripada u skupinu patuljak, a takva je vrsta zvijezda i najčešća u našoj galaksiji koju zovemo Mliječnom stazom. 

Zvijezde koje pripadaju skupini zvijezda divova su veća od Sunca i po nekoliko puta, a u njima vladaju nestvarni visoki tlakovi i temperature te se odvija ogroman broj nuklearnih reakcija zbog čega te divovske zvijezde sjaje posebno jakim sjajem. Istovremeno, njihov je rok trajanja kraći upravo zbog tih silnih eksplozija i tada se događa eksplozija u kojoj nastaju nove zvijezde, od kojih se neke zovu i supernove jer imaju sjaj veći od nekoliko galaksija. 

Svakako moramo spomenuti i crvene divove, zvijezde koje prolaze zadnju fazu svog života prije finalne eksplozije, a u slučaju kada bi neka od takvih nama bliskih zvijezda eksplodirala mi bismo tu eksploziju vidjeli i tijekom dana jer bi bila toliko jaka. 

Kako zvijezde nastaju? U našoj se galaksiji nalazi između 100 i 200 milijardi zvijezda koje su nastale fuzijom i to na način da se plinoviti oblaci postupno sažimaju čime se povećava gravitacijsko privlačenje drugih plinovitih oblaka i to se događa sve brže i brže…ovo sve dovodi do rasta tlaka i temperatura pri čemu neminovno slijede nuklearne reakcije ili fuzije što znači da je zvijezda rođena. 

Koliko su udaljene? Zvijezde su prividno blizu međusobno, a zapravo su jako udaljene jedna od druge. Slično je i sa Zemljom, a utvrđeno je da su Zemlji najbliže: Proxima Centauri koja je udaljena 4,2 svjetlosne godine od Zemlje te Alpha Centauri koja je udaljena 5,8 svjetlosnih godina.

Po čemu se zvijezde razlikuju od planeta

Zvijezde su mnogo veća nebeska tijela nego što su planeti, a planeti se kreću oko zvijezda po fiksnoj stazi ili orbiti. Najbolji primjer za to je upravo Zemlja jer se ona okreće oko zvijezde koju zovemo Sunce. 

Zvijezde emitiraju vlastitu svjetlost zbog nuklearne fuzije koja se događa u njenoj srži i njihov je položaj nepromijenjen, dok planeti mijenjaju položaj.

Uvijek su mnogo veće od planeta i imaju višestruko veću temperaturu od planeta.

Zvijezde se sastoje od helija i vodika, dok se planeti sastoje od kombinacija krutina, tekućina i plinova.

Imaju točkasti oblik dok planeti imaju sferičan oblik. 

Zvijezde uvijek nastaju prve prilikom nastajanja novog solarnog sustava, a od njenih dijelova nastaju planeti koji se stvaraju kasnije, hlađenjem.

Foto: Pixabay

Kako umiru zvijezde

Kao što smo već ranije otkrili, zvijezde se formiraju od vodika i helija i u njima se odvijaju nuklearne reakcije. Jednom kada zvijezda nastane ona će trošiti svoje nuklearno gorivo u nuklearnim procesima, a nakon što ostane bez goriva zvijezda se počinje hladiti i stezati. Zanimljivo je napomenuti da se toplije zvijezde brže „troše“ jer im treba više energije da ostanu takve, a isto vrijedi i za veće. 

Zvijezda može prestati biti zvijezda na nekoliko načina:

  • Može se prestati stezati i smiriti se te nastaviti biti u tom stanju zahvaljujući određenim zakonima fizike i takvu zvijezdu zovemo „bijeli patuljak“
  • Može postojati i u obliku neutronske zvijezde
  • Može eksplodirati pri čemu nastaje supernova.

Zanimljivosti o zvijezdama

Zvijezde su vrlo fascinantna nebeska tijela, a evo i nekih zanimljivosti o njima:

  • Putovanje do zvijezda je potpuno nemoguće jer da bi se došlo do najbliže zvijezde Proxima Centauri letjelici bi trebalo 70 tisuća godina
  • Većina zvijezda koje se vide na našem nebu su veće od Sunca i svijetle jače od njega
  • Horoskop je vrsta dijagrama koji se koristi u astrologiji, a na kojem su prikazani položaji zvijezda i planeta u trenutku nekog događaja. Sigurno znate bar jednu osobu koja obavezno svakodnevno čita dnevni horoskop.
  • Evo kako se rangiraju zvijezde po boji, od najtoplijih do najhladnijih: plave, bijele, žute, narančaste, crvene i smeđe
  • Kad gledamo u nebo zapravo gledamo u zvijezde iz prošlosti jer su potrebni milijuni godina da svjetlost stigne do Zemlje s njihove udaljenosti. To zapravo znači da je gledanje u nebo gledanje u sto tisuća godina staru prošlost
  • Svaki dan u svemiru nastaje oko 300 milijuna novih zvijezda
  • Prva zabilježena supernova promatrana je iz Kine davne 185. godine, a njeni su ostaci identificirani tek u 21 stoljeću
  • Planet je svoje ime dobio iz grčkog jezika, a riječ znači „zvijezda lutalica“. 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.