Iako su naši svakodnevni životi, poslovi, ljudi koje volimo i sve ono što nam je važno vezani uz planet Zemlju, ne postoji niti jedan čovjek na svijetu koji se nije zamislio nad tajnama svemira i zapitao se što li se nalazi u tom beskrajnom prostoru ispunjenom zvjezdanom prašinom.
Sunčev sustav, prepun tajanstvenih planeta, misterioznih objekata i neobjašnjivih pojava neiscrpni je izvor pitanja, nagađanja i teorija. Ali danas ću vas u ovom tekstu upoznati s nekim dokazanim činjenicama koje većina ljudi ne zna, a vrlo su intrigantne i zabavne.
PLANET MARS – dom vulkana
Na ovom su se planetu događale mnoge promjene u njegovoj dalekoj prošlosti, i vjerojatno nitko nikada ne bi rekao da je današnji miran „crveni planet“ nekada bio jedan od najaktivnijih planeta na kojemu su se stalno događale velike vulkanske erupcije.
Najveći vulkan koji se nalazi na Marsu zove se Olympus Mons, a usporedba s Olimpom stoji jer je visok 25 kilometara, a dugačak čak 600 kilometara. U usporedbi s najvišom planinom na Zemlji, Mont Everestom, ovaj je vulkan trostruko viši od nje.
Osim ovog fantastičnog vulkana, Mars se može pohvaliti i s najdužom dolinom na svijetu. Dugačka je čak 4 tisuće kilometara, što znači da je dužine SAD-a. Ova je dolina prvi puta primijećena 1971. godine kada je nazvana Valles Marineris.
SUPERVJETROVI NA VENERI
Venera je drugi po redu planet od Sunca, malo manji od Zemlje i najsjajniji je planet na nebu. Atmosfera na Veneri je jako gusta pa je tlak na površini neopisivo visok, a temperatura iznosi fantastičnih pet stotina stupnjeva Celzijusa. Osim toga, Venerina atmosfera je također otrovna.
Na ovom planetu, kod nas poznatom kao zvijezda Danica ili Jutarnja zvijezda, pušu razorni vjetrovi koji se kreću 50 puta brže nego što se planet rotira. Nakon godina praćenja ovih vjetrova znanstvenici su utvrdili da isti ti vjetrovi, koji su jačine razornih uragana, s vremenom postaju sve jači i kaotičniji.
Venera se još po jednoj stvari razlikuje od ostalih planeta: ovaj se planet rotira unazad i vrlo sporo pa je jedan dan na Veneri kao osam mjeseci na Zemlji.
URAN I NJEGOVE NEOBIČNOSTI
Kad pogledamo u sliku Urana čini nam se kao da je riječ o bezličnoj svijetlo-plavoj lopti, ali je ustvari riječ o vrlo neobičnom planetu za kojeg mnogi ljudi ne znaju da je – nagnut na stranu. Njegova je rotacijska os položena bočno, pa se čini kao da leži rotirajući se oko Sunca. Najvjerojatniji razlog za ovo su sudari s velikim objektima u dalekoj prošlosti koji su ga uspjeli nagnuti.
Ova se ledena planeta može pohvaliti s još jednom fascinantnom pojavom – Uranovim prstenovima. Iako je planet koji je najpoznatiji po prstenovima zasigurno Saturn njih ima i Uran, ali se moraju promatrati jako snažnim teleskopom.
Prsteni na Uranu su drugačiji od onih na ostalim planetima, i to po činjenici da ne sadrže sitne stvari i finu prašinu već krupnije čestice, od kojih su najmanje veličine loptice za golf.
SVAKI PLANET SUNČEVOG SUSTAVA POSJETILA JE SVEMIRSKA LETJELICA
Svemir se istražuje preko 50 godina i za to vrijeme svemirske su letjelice obišle svaki planet u Sunčevom sustavu. Letjelice koje su najviše putovale svemirom su letjelice imenom Voyager (ime prepoznajete iz kultne SF serije „Zvjezdane staze“). Voyager su letjelice koje su konstruirane i stvorene od NASA-e, najpoznatije svemirske agencije na svijetu.
Ove letjelice i dalje obilaze planete i skupljaju podatke o njima, ali i o međuzvjezdanim prostorima koji se nalaze van Sunčevog sustava.
MERKUR POSTAJE SVE MANJI
Planet Merkur interesantan je po činjenici da je jedini tektonski aktivan planet uz Zemlju što je otkriveno pomoću letjelice Messenger koja je uspjela mapirati čitavi planet.
Pomoću nje je otkriveno da Merkur ima užarenu površinu, ali da se planet ispod nje hladi što uzrokuje smanjivanje ili „skupljanje“ planeta. Jezgra planeta je željezna pa se uvlači u površinu planeta. Za vrijeme čovjekovog proučavanja svemira, Merkur se smanjio za čak šest kilometara.
PLUTON – PATULJASTI PLANET S LEDENIM VRHOVIMA
Pluton je dugo vremena bio uvršten na popis planeta kao deveti planet, ali sada pripada kategoriji patuljastih planeta.
Na njemu su otkrivene nevjerojatne ledene planine visine veće od 3 kilometra koje su nastale geološkom aktivnosti planeta milijunima godina unatrag.
Posebno oduševljenje Plutonom bilo je otkriće područja koje ima oblik srca, koje je uslikala NASA-ina letjelica New Horizons, a ovo je srcoliko područje dobilo ime po američkom astronomu koji je otkrio Pluton: Clydeu Tombaughu.
JUPITEROVA PJEGA SE SMANJUJE
Jupiter, najveći planet Sunčevog sustava, najpoznatiji je po velikim olujama koje se odvijaju na njegovoj površini koje znanstvenici nazivaju Velikom crvenom pjegom. Ona bjesni površinom već tisućama godina, ali se iz nekog razloga sve više smanjuje pa je posljednje mjerenje 2014. godine izmjerilo da se promjer oluje smanjio gotovo za polovicu.
Jupiter je poznat i po tome da ima najkraće dane od svih planeta te da su oblaci na njegovoj površini unikatnog oblika.
NEPTUN GRIJE SVEMIR
Najveća misterija planeta Neptuna jest u njegovu zagrijavanju, ili da budemo precizni, u širenju topline. Ovaj se plavi planet nalazi jako daleko od Sunca, ali isijava više topline prema van nego što je prima. Ova misteriozna pojava jako intrigira znanstvenike jer vjeruju da promjene temperatura mogu utjecati i na sve procese na planetu.
TEMPERATURA POVRŠINE SUNCA JE NIŽA NEGO U NJEGOVOJ ATMOSFERI
Površina Sunca, fotosfera, ima temperaturu veću od 5 tisuća stupnjeva Celzijusa, ali atmosfera ima temperaturu koja prolazi milijun stupnjeva. Najvjerojatniji razlog za to su toplotne bombe koje se stvaraju u atmosferi.
Još neke od zanimljivih činjenica o Suncu su da je tri puta mlađe od svemira (nastalo prije 4,6 milijardi godina); veličinom se smješta u manje zvijezde; 333 tisuća puta je masivnije od Zemlje.
SUPERMASIVNE CRNE RUPE
Najudaljeniji dijelovi svemira kriju fascinantne stvari, a postojanje ogromnih crnih rupa je jedna od njih. Ove pojave, često nazivane svemirskim zvijerima (jer usisavaju svjetlost), se vrlo teško pronalaze, ali ih je do sada pronađeno gotovo stotinu.
Najčešće se nalaze u središtima galaksija jer stvaraju jaku gravitaciju, a oko njih se roje milijuni zvijezda. Vrlo ih je teško uočiti jer usisavaju svjetlo, ali u svojoj blizini imaju jak izvor svjetlosti (kvazare) koji najvjerojatnije nastaju djelovanjem plinova koji ulaze u rupu.