briškula
Popularno,Zabava

Briškula – povijest, pravila i najveće posebnosti

Priču o hrvatskoj kartaškoj tradiciji nemoguće je ispričati, a da se ne spomene briškula, jedna od omiljenih igara u našim obalnim i priobalnim krajevima.

Riječ je o zabavnom strateškom nadmudrivanju koje se najčešće igra u parovima, s pravilima prilagođenima hrvatskom podneblju, kako bi svi uključeni mogli strastveno uživati u onome što im nudi briškula.

Ova kartaška igra već najmanje stoljeće i pol neizostavna je razbibriga od Istre do Dalmacije, a koja su joj pravila, po čemu je posebna i odakle je došla u Hrvatsku, donosimo u našem detaljnom vodiču…

Povijest briškule

Iako se vjeruje da je neki oblik briškule postojao u Danskoj već u 15. stoljeću, a povezuje se ovu igru također s Francuskom i Nizozemskom, zapravo je tek u Italiji poprimila trenutni oblik i postala talijanska nacionalna kartaška igra.

“Briscola”, kako je zovu Talijani, svoju eksploziju doživjela je potkraj 19. stoljeća, kada je tvornica Mondiano u Trstu počela tiskati Carte Triestine, tršćanske karte koje su brzo stigle i u Hrvatsku.  

Briškula kao igra brzo je osvojila Istru i Kvarner, a zatim i dalmatinsku obalu, sve do Crne Gore u kojoj također predstavlja omiljenu kartašku igru u obalnim krajevima.

Pravila se ponešto razlikuju u različitim podnebljima, prije svega po pitanju dijeljenja i izvlačenja karata, ali i dopuštene komunikacije među igračima. No, što je najvažnije, u svojoj suštini u cijeloj su Hrvatskoj pravila čvrsto bazirana na originalnoj talijanskoj verziji.

Novost u svijetu briškule dobili smo u posljednja dva desetljeća, kada se pojavila online verzija ove igre, što je strastvenim igračima dodatna prilika za zabavu, putem mobilnog telefona. 

Nema sumnje, igrala se na Internetu ili u pravom svijetu, “briscola” će uvijek biti društvena igra koja okuplja prijatelje i omogućuje im međusobno natjecanje, uz pravila koja daju priliku za različite lukave strategije…

Pravila briškule

Briškula je igra koju može igrati od 2 do 5 igrača, ali se najčešće igra u parovima. Postoje dvije osnovne verzije:

  • obična briškula – svaki igrač baca jednu kartu kroz svaku “ruku”,
  • dupla briškula – igrači bacaju dvije karte kroz svaku “ruku”.

Ukupno je 40 karata u špilu, po deset u svakoj boji, s kartama u brojkama od 2 do 7, a tu su još as iliti jedinica, kralj, konj i fanat. Tršćanske karte dolaze uz ove četiri boje:

  • dinari – karte sa simbolom starorimskog novca,
  • baštoni – karte sa simbolom toljage, štapa ili batine,
  • špadi – karte sa simbolom mačeva,
  • kupe – karte sa simbolom kaleža vina.

U briškuli postoji adut, koji se otkriva tijekom dijeljenja, a svaki igrač započinje s tri karte u rukama u običnoj briškuli, a četiri u dvostrukoj. Nakon odigrane “ruke” slijedi izvlačenje zamjenskih karata.

Cilj je skupiti više bodova od protivnika, no zanimljivo je da partija može završiti i remijem, jer ukupno je 120 bodova u igri. U tom slučaju ne odlučuje zadnji štih, već se u potpunosti ponavlja dijeljenje.

Igrači dobivaju bodove samo za ovih pet vrsta karata, ako su ih uspjeli osvojiti tijekom igre:

  • as – vrijedi 11 bodova,
  • trica – vrijedi 10 bodova,
  • kralj – vrijedi 4 boda,
  • konj – vrijedi 3 boda,
  • fanat – vrijedi 2 boda.

Kako osvojiti štih? Prije svega bacanjem aduta, koji se naziva briškula, jačim od svake druge karte. Bodove je moguće uzeti i bacanjem jače karte u istoj boji, od one koju je prvi igrač stavio na stol.

Krajnji cilj igre je doći do 4 pobjede, a briškula se često kombinira s trešetom, još jednom talijanskom kartaškom igrom, da bi u “majstorici”, u slučaju rezultata 1:1 obično briškula bila ta koja odlučuje konačnog pobjednika…

Rječnik briškule 

  • briškula – ime igre i naziv za adut,
  • zog – boja karata,
  • punat – osvojeni bod,
  • karik, karig – kombinacija asa i trice,
  • figure – karte sa slikama; kralj, konj i fanat,
  • peška – uzimanje zamjenske karte,
  • ruka – jedno bacanje karata u partiji,
  • lišine, lišo – karte bez bodovne vrijednosti; 2, 4, 5, 6 i 7,
  • frankuša – najjača karta u igri,
  • štrocatura – dobivena ruka uz bacanje karika,
  • moti – signali kojima se igrači dogovaraju,
  • češanj – pobjeda 4:0, bez izgubljene partije.

Najveće razlike između briškule i bele

Dvije najpopularnije hrvatske tradicionalne kartaške igre, briškula i bela, imaju stvari po kojima su prilično različite.

Prva je ta što se briškula igra s 40 karata, a ne 32, a u tršćanskom špilu nema dame iliti babe, na koje smo navikli u beli.

U briškuli je moguć i remi, dok ga nema u beli, ali ima zvanja sve do 200 bodova, koja mogu u potpunosti usmjeriti ishod partije. Tako nešto ne postoji u ovoj talijanskoj kartaškoj igri, no dopušteno je dogovaranje među igračima, za što bi par u belotu odmah završio diskvalificiran.

Razlikuje se naravno i podjela karata, jer u beli nema izvlačenja tijekom partije, a adut bira igrač koji je na redu i želi inicijativu, dok se u briškuli određuje što će biti adut slučajnim izborom.

Što se pak bodovanja tiče, ono je zapravo vrlo slično, s tim da trojka predstavlja u briškuli ono što u beli predstavlja desetka. A možda najveća razlika između ove dvije igre je ta da “iberanje”, odnosno igranje jače karte u istoj boji nije obavezno u briškuli, što otvara priliku za neke sasvim drukčije taktičke ideje, među hrvatskim zaljubljenicima u kartašku razbibrigu…

Budućnost briškule  

Iako se radi o talijanskoj kartaškoj igri, briškula danas polako već spada pod hrvatsku kulturnu tradiciju, koja sigurno neće iščeznuti u godinama koje dolaze.

Uvijek će biti onih koji će vruće ljetne dane kratiti skupljajući aseve, trojke, kraljeve, konje i fanate, uz bocu bevande i neizostavnu marendu.

Digitalno doba omogućilo je igru briškule na Internetu, protiv igrača iz različitih dijelova naše zemlje. Pravila su takva da kvaliteta izvučenih karata u velikoj mjeri odlučuje ishod, pogotovo ako igraju iskusni igrači pa ne možemo očekivati da briškula ikad postane dio online casina ili stekne vrtoglavu popularnost poput Texas Hold ’em pokera. 

Međutim, sigurno da će i u moderno doba briškula imati brojne poklonike, pogotovo među onima koje krasi lokal patriotizam i ljubav prema rodnom kraju, jer takvi upravo u briškuli vide dio svog identiteta…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *