Potres
Znanost

Kako nastaje potres, kako se bilježi i kako se mjeri njegova snaga?

Potres je jedan od scenarija u kojem se definitivno ne želimo naći. Riječ je o jednoj velikoj prirodnoj sili koja može napraviti ogromnu materijalnu štetu, a onima koji se uslijed potresa nađu u nekoj nezgodnoj poziciji, može ugroziti i život. Iako donekle znamo kako nastaje potres i kako on izgleda, pokušajmo nešto detaljnije opisati sav taj proces i detalje vezane uz njega.

Što je potres?

Za početak, krenimo od onog najosnovnijeg. Potres je pojava koja se događa kada dva bloka zemlje, još poznatija i pod imenom tektonske ploče, iznenada prođu jedan pored drugog. Površina na kojoj klize naziva se rasjed. Mjesto ispod površine zemlje gdje potres nastaje naziva se hipocentar, a mjesto neposredno iznad površine zemlje naziva se epicentar.

Ponekad potres može imati pretpotrese. To su manji potresi koji se događaju na istom mjestu kao i veći potres koji će uslijediti. Glavni potresi također uvijek imaju potrese koji će se događati nakon što oni prođu. Ovisno o jačini glavnog udara, naknadni potresi mogu trajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama kasnije.

Kako nastaje potres - ilustracija potresa
Foto: Pixabay

Detaljniji opis kako nastaje potres

Zemlja ima svoja četiri glavna sloja: unutarnju jezgru, vanjsku jezgru, plašt i koru. Kora i vrh plašta čine tanki sloj na površini našeg planeta. Međutim, taj sloj nije sastavljen od jednog velikog dijela, već se sastoji od mnogo dijelova koji poput slagalice prekrivaju površinu zemlje. Upravo se ti dijelovi slagalice konstantno pomiču, klizeći jedan pored drugog i sudarajući se jedan s drugim.

Ti su dijelovi slagalice zapravo ranije spomenuti blokovi ili tektonske ploče, a rubovi tih ploča nazivaju se njihovim granicama. Granice ploča sastavljene su od mnogih rasjeda, a većina potresa diljem svijeta događa se na tim rasjedima. Budući da su rubovi ploča hrapavi, često zapinju dok se ploča kreće. U konačnici, kada se ploča dovoljno pomakne, rubovi se odlijepe na jednom od rasjeda i dolazi do potresa.

Kako se potresi bilježe?

S obzirom na to da znamo kako nastaje potres, bitno je i zabilježiti ga. Potresi se bilježe instrumentima koji se nazivaju seizmografi. Snimka koju naprave naziva se seizmogram. Seizmograf ima postolje koje čvrsto stoji u tlu i jedan teži uteg koji slobodno visi. Kada potres prouzrokuje podrhtavanje tla, protrese se i baza seizmografa, ali viseći uteg ne. Umjesto toga, opruga ili uzica na kojoj uteg visi apsorbira kompletno podrhtavanje. Snima se razlika u položaju između dijela seizmografa koji se trese i nepomičnog dijela.

Kako se mjeri snaga potresa?

Snaga potresa ovisi o veličini rasjeda i količini klizanja na rasjedu, ali to nije nešto što znanstvenici mogu jednostavno izmjeriti budući da su rasjedi jako duboko ispod površine zemlje. Kako bi izmjerili snagu potresa koriste snimke seizmografa napravljene na površini zemlje kako bi odredili koliki je potres bio.

Linija koja se ne miče puno na seizmogramu znači mali potres, a linija koja se značajnije pomjerila znači veliki potres. Snaga potresa naziva se i njegovom magnitudom. Za svaki potres postoji određena magnituda. Mjerna jedinica za snagu potresa koja je najkorištenija i najrasprostranjenija naziva se Richter. Radi se o ljestvici potresa koja njihovu snagu opisuje brojevima od 1 do 10, s time da je 1 najblaži, a 10 najjači. Ljestvica može indicirati da je neki od potresa bio i snage 10+, a radi se od potresu koji se smatra da je “epskih” razmjera te nikada nije zabilježen dosad.

Sukladno svojoj jačini po Richterovoj ljestvici, potresi imaju i razne opise. Oni su sljedeći:

  • Mikro potres – ispod 2.0 Richtera
  • Manji potres – od 2.0 do 3.9 Richtera
  • Lagani potres – od 4.0 do 4.9 Richtera
  • Umjereni potres – od 5.0 do 5.9 Richtera
  • Jaki potres – od 6.0 do 6.9 Richtera
  • Veliki potres – od 7.0 do 7.9 Richtera
  • Razarajući potres – od 8.0 do 9.9 Richtera
  • Epski potres – od 10 i više Richtera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.