Hrana i piće,Popularno

Mitovi o hrani – siva zona gastronomije

Postoje razni mitovi o hrani, neki imaju znanstvenu podlogu, neki nemaju, ali jedno im je zajedničko – mijenjaju se s godinama, ovisno o tome što se smatra popularnim, a što ne. U nastavku ću vam otkriti nekoliko tvrdnji o hrani koje nisu utemeljene na pravim činjenicama već su popularizirane kroz razne vrste dijeta, prehrana i od strane raznih nutricionista. Također, upoznat ću vas s mitovima koji su zapravo istina, a vi možda mislite suprotno.

Jedino sokovi za detoksikaciju mogu ukloniti toksine iz organizma

Sokovi za detoksikaciju jesu odlična stvar, ali nisu čudotvorni. Naše tijelo će se i bez njih riješiti toksina na prirodni način, kao što to radi od trena kad se rodimo. S obzirom na to da se detoksikacijski sokovi sastoje od zdravih sastojaka, povrća prepunog vitamina i minerala, pijenje takvog soka neće naškoditi, ali nemojte očekivati da će imati velik utjecaj na vaše tijelo i da će vas čudotvorno očistiti od toksina.

Sokovi za detoksikaciju podržavaju organizam u prirodnoj detoksikaciji koju inače obavlja jedan od najvažnijih organa u tijelu, jetra.

Drvene daske za rezanje nisu higijenske

Ovaj potpuno neutemeljen mit tvrdi da rezanje namirnica na drvenoj dasci ostavlja tragove u drvu u kojima dolazi do rasta broja bakterija jer se tamo mogu zadržavati. Mnogi su ih izbacili iz korištenja i počeli koristiti plastične daske.

Naknadno su znanstvenici utvrdili da ovo nema nikakve osnove i da su plastične daske lošije za korištenje od drvenih. Na plastičnim daskama se nalaze mali utori u kojima se zadržavaju bakterije pa ih je vrlo teško u potpunosti očistiti.

Svježa hrana je puno zdravija od smrznute

Ovo je još jedan od mitova o hrani koji nije u potpunosti točan. Zapravo je mnogo češći slučaj da se svježe voće i povrće dostavlja u trgovine i trgovačke centre danima ranije, a da je smrznuto voće i povrće smrznuto u vrlo kratkom roku nakon branja. Razina svježine uvijek ovisi i o vremenu pohrane i načinu pohrane, a osobito ovisi o temperaturi. Stoga je neko svježe voće i povrće manje zdravo od smrznutog, ako nije bilo pravilno pohranjeno.

To znači da su u njima zadržane i hranjive tvari i vitamini te da nisu lošije od svježih. Naravno, bitno je pojesti ih što ranije, jer dugotrajnim smrzavanjem izgubit će veli dio okusa. Što je zanimljivije, smrznuti proizvodi su prilično jeftiniji od svježih.

Ugljikohidrati debljaju

Za normalan rad naše tijelo treba i ugljikohidrate i proteine. Drastičnim smanjivanjem ugljikohidrata ne pomažete svom mozgu (kojemu oni trebaju za normalno funkcioniranje) već jedino gubite kilograme. Ali izbacivanje ugljikohidrata je zapravo nepotrebno jer za održavanje dobre tjelesne težine je najbitnija ravnoteža: ne smijemo pojesti više kalorija nego što ih potrošimo. Dakle ne debljaju ugljikohidrati nego neumjerenost u jelu.

Kava nije zdrava

Kao što smo već ranije spomenuli, bitna je ravnoteža. Niti jedna namirnica nije zdrava ako se uzima u prevelikoj količini. Dvije šalice kave dnevno nikome neće naškoditi, dapače. Kava je puna antioksidansa i može zaštiti od nekih bolesti. Ona je često od velike pomoći ljudima koji imaju niski tlak, a za ljude s visokim tlakom bitno je da ju reduciraju na manju količinu.

Ne smijemo jesti zelene rajčice

Nezrele zelene rajčice sadrže solanin, a velika količina ovog spoja može uzrokovati mučninu ili glavobolju. Najsigurnije je pustiti rajčice da dozru i postanu crvene jer velike količine solanina mogu biti opasne po zdravlje (iako bi za to trebalo pojesti jako veliku količinu rajčica).

Mast je loša

Masnoća je potrebna tijelu kako bi imalo energije stoga ju je bitno unositi. No postoji više vrsta masnoće pa je dobro uvjeriti se da jedete zdravu mast. Povrće je bogato nezasićenim masnoćama koje su puno zdravije od zasićenih životinjskih masti, stoga je bitno da unosite više povrća i manje životinjske masnoće.

Dobar primjer masnoće koja je nezasićena je meso lososa, ribe bogate nezasićenim masnim kiselinama koju možete jesti češće i uz nju konzumirati maslinovo ulje, koje je također bogato istim dobrim masnoćama.

Orašasti plodovi debljaju

Orašasti plodovi su namirnice koje imaju više masnoća pa samim time i više kalorija, ali se ne bi smjeli izbjegavati ili potpuno izbaciti iz prehrane. Svi ti plodovi imaju mnogo vitamina, minerala i prehrambenih vlakana, a masnoće iz njih pružit će jači osjećaj sitosti.

Također su jako zdrave za probavni trakt, a poznato je da štite i od srčanih bolesti i od dijabetesa. Važno je samo da ih koristite u njihovom izvornom obliku, a ne obrađene – pržene, posoljene  ili slično. Orašasti plodovi koji su rafinirani izgubit će mnogo na kvaliteti, a dodatci kao što su sol ili prženje umanjit će kvalitetu tog proizvoda.

Čokolada uzrokuje akne i stvara ovisnost

Akne su većinom posljedica bujanja hormona, i osobito su aktivne za vrijeme adolescencije. Dio uzroka se svakako može naći u slatkišima, ali čokolada nije sama po sebi problem – problem je šećer u njoj. Šećer je prilično interesantna komponenta hrane, a dokazano je problematičan za akne zato što unosom šećera podražavamo inzulin. Inzulin podražava hormon androgen, vrstu spolnog hormona, koja može biti posebno problematična za regulaciju ciklusa. Općenito sva slatka hrana uzrokuje akne i potencijalno može biti problematična – izbjegavajte slatku hranu ako imate ovakvih problema.

Kad bi se ljudi fokusirali na glavni sastojak čokolade, a to je kakao, i jeli čokoladu s vrlo visokim postotkom kakaa, oko čokolade se ne bi vodila nikakva diskusija. Kakao je zdrav, ali šećer nije i on je taj koji zapravo uzrokuje ovisnost.

Pivski trbuh dolazi od piva

Ovo nije u potpunosti točno jer pivo jest visokokalorično piće koje deblja, ali dodatni kilogrami koji se dobiju zbog pretjerane konzumacije piva nisu vezani za trbuh. Sve to zavisi od osobe od osobe, i ako se netko deblja u području trbuha to samo znači da je njegovo tijelo sklono tome da se deblja u tom području.

Neke vrste alkohola nakon jela pospješuju probavu

Ovo je jedan od najraširenijih mitova o alkoholu, a nema nikakvo uporište. Digestivi nakon jela utječu na visoku osjetljivost želučanih živaca, ali ne na dobar način. Svaki alkohol, pa i digestivni alkohol, potiče proizvodnju kiseline u želucu i otežat će proces probavljanja hrane, osobito masne.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *