Voće koje možete jesti bez grižnje savjesti

Foto: Pixabay

Režim prehrane koji je isključivo namijenjen gubitku kilograma može čovjeka dovesti u neugodnu situaciju izbjegavanja zdravih i ukusnih namirnica, te voća i povrća koje obožava. Iako je jedini održivi pristup zapravo održavanje zdravog načina života mnogima je ipak lakše umjerenije korigirati prehranu.

To često znači da se neke namirnice „žrtvuju“ kako bi se dnevni unos kalorija poklopio s onim koji je preporučljiv za većinu ljudi. Zbog toga vam u nastavku nudimo popis voća kojeg možete jesti bez da brinete o kalorijama. Naravno, mnoge dijete, kao recimo keto-dijeta ili dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata radije žrtvuju ove zdrave i fine namirnice nego da ih prilagode dnevnom unosu.

Nemojte se predati takvom razmišljanju jer ono što stvori priroda se nikako ne bi smjelo potpuno i radikalno izbaciti iz prehrane jer uvijek postoji vrsta voća koja će odgovarati vašoj prehrani, bez obzira jeste li na dijeti ili ne. Voće = šećer je jednadžba koja jednostavno nije istinita.

Zašto jesti voće i kako to raditi na ispravan način?

Voće je previše blagotvorna namirnica da biste ga samo tako izbacili iz prehrane. Osim šećera koji se u voću nalazi u obliku saharoze, glukoze i fruktoze, voće obiluje divnim stvarima kao što su vlakna, voda, razni vitamini i voćne kiseline. Šećeri u voću su odlični za umirivanje nervnog sustava i blagotvorno djeluju na žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem. Zato morate ponekad uživati u njegovom slatkom nektaru…

Postoji nekoliko pravila vezanih uz jedenje voća, iako vjerojatno mislite da je to besmislica. U nastavku pročitajte nekoliko savjeta koji će vam pomoći da maksimalno iskoristite svaki voćni zalogaj.

Prvo i najbitnije: ne prejedajte se voća. Dnevni unos voća trebao bi se kretati od 200 do 400 grama. Naravno, niti ovo ne treba uzimati zdravo za gotovo jer nije isto pojesti 200 grama jagoda i 200 grama grožđa.

Drugo, pazite u koje ga vrijeme konzumirate. U pravilu, voće se treba konzumirati najkasnije do 17 h. Razlog tome su šećeri u voću koji će tijelu dati energiju i stimulirati ga, što će vas vjerojatno držati budnim i duže nego želite. Također, ljudi osjetljivog želuca bi mogli doživjeti neugodno iskustvo noćnog probavljanja koje će osjećati i držat će ih budnima.

Treće, voće nije desert i nikad se ne bi trebalo jesti nakon obroka. Najbolje ga je jesti kao užinu između dva obroka. Voćem možete slobodno zamijeniti i jedan obrok, osim naravno večere, jer kao što smo ranije rekli voće je najbolje jesti do 17 h.

Voće koje smijete jesti bez glavobolje

1. JAGODE

Mjesto broj jedan voća kojeg možete jesti bez grižnje savjesti definitivno drže jagode. Ovo je jedina vrsta voća koje se smije jesti u neograničenim količinama i kojemu ne morate brojati kalorije.

Jagode su vrlo bogate vlaknima što je izvrsno za probavu, te imaju jako nizak glikemijski indeks jer su gotovo bez šećera. Također su jako niskokalorične pa 100 g jagoda sadrži samo 32 kcal. To znači da imate priliku jesti vrlo ukusno i mirisno voće od kojeg se nećete debljati i koje će vam pomoći regulirati razinu šećera u krvi.

2. BOROVNICE

Borovnice su fantastične zdrave bobice koje također imaju nizak udio ugljikohidrata, a izuzetnu korist za organizam i njegovo zdravlje. One su bogate antioksidansima koji pomažu u izbjegavanju zloćudnih bolesti neutralizacijom slobodnih radikala, te imaju visoku razinu magnezija, mangana, vitamina K i vitamina C.

Ovo voće također ima jako malo šećera u svom sastavu pa 100 g borovnica sadrži manje od 60 kcal. Poznato je i da pomaže kod dijabetesa jer regulira razinu glukoze u krvi. Također smanjuje i loši LDL kolesterol u krvi.

3. LIMUN

Iako limun sigurno nije prvo voće koje vam padne na pamet kad ogladnite, njegova je konzumacija vrlo blagotvorna za vaše tijelo. Limun je bogat vitaminom C i bez obzira na to što je kiseo upravo će limun smanjiti kiselost organizma.

Jedan limun ima dvadesetak kalorija i jako malo ugljikohidrata pa u njemu možete uvijek slobodno uživati.

4. MALINE

Ovo mirisno voće veliki je prijatelj zdravlju jer sadrži mnogo vlakana i time osigurava odličnu probavu i zdrav kardiovaskularni sustav. Maline su bogate antioksidansima, vitaminom C, B, E i K. Bogata je i kalijem i magnezijem.

100 g malina nosi samo 50 kcal pa je i ovo odlično voće za stalnu konzumaciju.

5. LIMETA

Ovo je još jedan agrum na našem popisu koji, slično kao i limun, ima malo kalorija, puno vlakana i JAKO puno vitamina C. Samo jedna limeta dnevno unosi trećinu preporučene dnevne doze vitamina C u vaš organizam.

6. AVOKADO

Avokado zapravo ima puno kalorija, pa jedan avokado ima otprilike 300 kalorija. Ali, s obzirom na to da nitko ne pojede cijeli avokado već jednu njegovu porciju koja iznosi trećinu tog broja, neka vas ovo nimalo ne zabrinjava. Posebice jer su njegove zdravstvene prednosti i više nego odlične.

Avokado je prepun zdravih nezasićenih masti i vlakana, bogat je vitaminom C, E i K, a može se pohvaliti i sa solidnom količinom magnezija i kalija u svom sastavu.

7. DINJA

Najmirisnije voće na našem popisu je dinja, voće koje porijeklom dolazi iz Azije, ali se danas uzgaja diljem svijeta. Ovo ljetno voće iz porodice tikvovki obiluje karotenom koji joj daje fantastičnu boju. Karoten je snažan antioksidans što je jako dobar razlog da ju jedete.

100 g dinje ima samo tridesetak kalorija, ali tih 100 g dinje u vaš će organizam unijeti gotovo 80% preporučene dnevne doze vitamina C. Ona sadrži i velike doze vitamina A, kolina i drugih vrsta antioksidansa pa štiti od raznih bolesti. Sjemenke dinje su jestive i sadrže proteine, vlakna i omega kiseline.

Kao i lubenica, dinja je idealno ljetno voće jer obiluje vodom i pomaže u hidrataciji organizma.

8. LUBENICA

Idealno voće za ljetne mjesece je i lubenica, posebno jer je bogata hranjivim tvarima i jer ima visoku razinu vode u sebi. Lubenica ima visok udio vitamina C, likopena, betakarotena i vitamina A što znači da je lubenica vaš „antioksidativni štit“ od bolesti.

S obzirom na to da 100 g lubenice sadrži samo 30 kalorija, a lubenica je bogata hranjivim tvarima, uživajte u njoj čitavu ljetnu sezonu, bez imalo grižnje savjesti.